Pršutari: Carinski rat je novi izazov, a nismo se riješili ni briga zbog afričke svinjske kuge

Dalmatinski pršut Barić tvrtke Opskrba Trade iz Splita osvojio je titulu šampiona na 11. Danima hrvatskog pršuta, održanim u Šibeniku.

Sušen je u Slivnom kod Imotskog, a braći Ivanu i Domagoju Bariću ovo je prva pobjeda na Danima hrvatskog pršuta.

Kako ističu organizatori iz Klastera hrvatskog pršuta, kvaliteta ovogodišnje konkurencije potvrđena je izostankom brončanih medalja. Naime, za 12 pristiglih na ocjenjivanje, dodijeljena su isključivo zlata i srebra.

Predsjednik Klastera Darko Markotić, podsjetio je da se Hrvatska može pohvaliti činjenicom da može ponuditi na europskoj razini četiri zaštićena pršuta i tako stoji uz bok s puno većim pršutarskim nacijama poput Španjolske i Italije. Krčki, drniški i dalmatinski, nositelji su EU zaštićene oznaka geografskog porijekla, dok je istarski nositelj EU zaštićene oznake izvornosti.

Carinski rat SAD i EU preko leđa pršutara

Međutim, kroz ovih 11 godina prošli smo i još uvijek prolazimo kroz neke od najvećih izazova koje možemo imati u gospodarskoj i društvenoj aktivnosti.

"Sjetimo se samo izazova koje nam je donijela korona, a odmah nakon toga i inflacija koja nas još uvijek prati. Nas pršutare pogodila je i još uvijek prisutna afrička svinjska kuga. Nismo se riješili ni postojećih briga i izazova i dolazi nam novi izazov zvan carinski rat između vodećih država svijeta koji može poremetiti izvozno tržište SAD-a na koje su orijentirani najveći proizvođači svijeta – Italija i Španjolska pa bi njihovi proizvodi mogli ostati u Europi i izazvati pritisak na našem tržištu", upozorio je.

Činjenica je, naveo je, da ne proizvodimo dostatno za hrvatsku potrošnju jer konzumacija pršuta u Hrvatskoj je oko milijun komada godišnje, a proizvodnja oko 550 tisuća.

Trump se opet predomislio, von der Leyen poručila: Europljani će iz ove krize izići jači

"Tehnologiju proizvodnje pršuta smo optimirali, ali moramo povećavati količine jer s postojećom proizvodnjom ne pokrivamo niti polovicu vlastitih potreba", potvrdio je i potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK, Dragan Kovačević.

Nemamo ni dovoljno svinja

Ključni problem, rekao je, je nedostatna svinjogojska proizvodnja i nemogućnost upravljanja kvalitetom butova, koji nažalost velikim dijelom dolaze iz uvoza.

"Vrhunska sirovina kao preduvjet vrhunskog pršuta, zahtijeva odabir odgovarajućih pasmina svinja, produženi tov i zrelost mesa te veći udio intarmuskularne masti, a to je moguće postići isključivo vlastitom ciljanom proizvodnjom", poručio je.