U Hrvatskoj su osnovane četiri proizvođačke organizacije u poljoprivredi, a pokrenute su mnoge inicijative da se one osnuju u gotovo svim vrstama proizvodnje, čemu će pomoći i Ministarstvo poljoprivrede novcem iz proračuna i Programa ruralnog razvoja.
Proizvođačke organizacije kao oblik udruživanja su u Hrvatskoj jedna velika enigma. Nikako domaće poljoprivrednike nagovoriti na udruživanje. Tako situaciju glede malog broja proizvođačkih organizacija ocrtava čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić koji razloge vidi u povijesnom problemu Hrvata jer su zadruge bile jedan od oblika udruživanja koje su neslavno završile.
"To su duboki povijesni korijeni i generacije koje tada još nisu postojale zadržale su taj gen, ali se nadamo kako će mladi poljoprivredninci krenuti u udruživanje i na taj način biti dio europskog tržišta", rekao je na konferenciji Proizvođačke organizacije - izazovi u EU i Hrvatskoj u Osijeku.
Zbog dubokih povijesnih korijena hrvatski se seljaci teško odlučuju na udruživanje!
U području poljoprivrede svega je četiri proizvođačke organizacije - dvije u voćarstvu i isto toliko u mljekarstvu. U resornom ministarstvu rade na uspostavi i njihovu formiranju, a na raspolaganju su im sredstva - kako iz nacionalnog proračuna tako i iz Programa ruralnog razvoja Mjere 9 gdje se na godišnjoj razini može povući do 100 tisuća eura po proizvođačkoj organizaciji. Kroz pet godina, ukupno pola milijuna eura.
"Zašto ih je toliko malo? Tek u ovom trenutku započinje njihovo intenzivno organiziranje. U gotovo svim vrstama proizvodnje sada bilježimo inicijative, kako u stočarskoj tako i u hortikulturnoj proizvodnji, dok je u ratarskoj za sada nešto manje", ukazuje Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede.
Organizacija kreće od pravilnika prema kojemu je potrebno kreirati poslovni plan i usvojiti ga, a potom slijedi odluka o uspostavi proizvođačke organizacije.
Na godišnjoj razini se za osnivanje može povući do 100.000 eura po proizvođačkoj organizaciji. Kroz pet godina, ukupno pola milijuna eura.
"Ministarstvo je u tom pogledu otvoreno za sve proizvođače da im pomogne. Potrebno je imati sedam dionika unutar pojedine proizvođačke organizacije i promet od tri milijuna kuna kako bi se zadovoljili kriteriji za njezinu uspostavu, odnosno ostvarivanje prava sufinanciranja", nabraja potrebno Karalić ističući kako je bit organizacije koncentracija, odnosno zajednička nabava, kao i prodaja kako bi u konačnici ostvarili konkurentan proizvod.
Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska jabuka, smatra kako su proizvođačke organizacije prihvatljiv oblik organiziranja koji dobro funkcionira u EU. U Hrvatskoj to nije tako jer su privatni otkupljivači izgradili hladnjače i od njih kupuju voće, skladište ih pa prodaju na tržištu, što ne smatra problemom, ali drži da bi se cijelu priču trebalo zaokružiti kako bi ona postala prihvatljiva i za proizvođače, posrednike, ali i krajnjeg potrošača.
Na raspolaganju su za formiranje proizvođačkih organizacija sredstva iz nacionalnog proračuna i iz Programa ruralnog razvoja Mjere 9.
"Mi nemamo udruge proizvođača koje su osposoblje da mogu same tržiti, nemamo infrastrukturu, odnosno hladnjače, sortirnice, a u Italiji, primjerice, proizvođači imaju već i trgovačke lance", kaže Zorić.
Zbog toga, ilustrira on, u Hrvatskoj imamo situaciju gdje im se jabuka druge klase otkupljuje po cijeni od 0,80 kuna, a u trgovačkim centrima se prodaje za 8 kuna. "To je nesklad, a ove proizvođačke organizacije bi trebale srediti takvo stanje", kaže ovaj voćar s 20-godišnjim iskustvom.
Po njemu je najveći domaći problem i nedovoljna razvijenost lokalnog tržišta. "Doveli smo se u situaciju da jabuku iz Slavonije prije možemo prodati u Dubaiju i Egiptu nego dječjem vrtiću preko puta moje kuće ili bolnici. O hotelima da i ne govorim", sažima Zorić.
Foto: Pixabay
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica