Ruralni prostori ne smiju ostati prazni - u pitanju je nacionalna sigurnost?

"Stanovnike sela treba pitati što im treba da bi ostali živjeti na selu, te pod kojim uvjetima mogu proizvoditi hranu i baviti se poljoprivredom ili nekom drugom gospodarskom djelatnošću, a da to bude isplativo i održivo", izjavila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir u Šibeniku na Smart City Summit--u 2022.

Također, upozorila je da ambiciozne strategije koje se donose u uredu u Zagrebu ili Bruxellesu često ne odgovaraju stvarnim potrebama stanovnika sela i hrvatskog ruralnog prostora.

Stava je da pametna sela mogu doprinijeti ublažavanju depopulacijskih procesa i poticanju društveno-gospodarskog razvoja potpomognutih i brdsko-planinskih područja kao i privlačenju novih stanovnika sela.

"Ruralni prostor ne smije ostati prazan jer to nije samo pitanje proizvodnje hrane ili očuvanja biološke raznolikosti, već je to i pitanje nacionalne sigurnosti", poručila je.

Pametna sela trebala bi privući nove stanovnike

Upravo su, kaže, ona koja mogu zadovoljiti potrebe svojih stanovnika i privući nove stanovnike na selo. Dodala je da je stanovnicima potrebno osigurati socijalnu, društvenu i komunalnu infrastrukturu kako bi ostali živjeti ondje, a preduvjet za to je osigurati višeizvorno financiranje, jer Fond za ruralni razvoj nije dostatan kako bi se sve potrebe ruralnog prostora zadovoljile.

Petir je istaknula kako se vežu uz digitalizaciju po kojem pitanju naša ne stoje dobro jer 40 posto hrvatskog ruralnog prostora nema širokopojasni brzi Internet, a što je preduvjet za prodaju proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, vođenje i poslovanje OPG-a, obrta ili poduzeća te uvođenje mobilnosti ili drugih rješenja koja bi bila u skladu sa zelenim ambicijama EU.

"Smart City Summit obuhvatio je temu koja su se pokazala izrazito atraktivnom, potvrdila da za nju postoji interes i da prilika za dijeljenje mišljenja i znanja nikad nije previše", rekla je Tea Kurfürst iz tvrtke Pametna sela Hrvatske, Revent Smart d.o.o. Definirajući ih, kazala je kako ona podrazumijevaju nove metode suradnje i povezivanja te primjenu digitalizacije koja će biti u službi čovjeka.

Važan je strateški plan

"Modernizacija infrastrukture, povećanje dostupnih usluga, primjena inovativnih pristupa te digitalnih alata mogu unaprijediti atraktivnost ruralnog područja prvenstveno za lokalno stanovništvo i poduzetnike“, kazala je.

Predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj Verica Mušić upozorava da jedan od ključnih uzroka propadanja ruralnih sredina, a time i nacionalnog identiteta koji se ogleda u njihovoj raznolikosti leži i u nedostatku demokratskih procesa u donošenju odluka.

Drži da, uz LEADER/CLLD, razvoj i primjena koncepta Pametnih sela, može pružiti novu priliku ruralnim sredinama da primjenom novih europskih i nacionalnih politika, posebno Dugoročne vizije za ruralna područja EU, Zelenog plana te digitalne tranzicije, preokrenu negativne trendove i sela postanu privlačna područja za život kako starije populacije koja je još uvijek aktivna, tako i mladih koji žele veću kvalitetu života u čistom okolišu.

Filip Bernardić, načelnik Općine Pušća kaže da su pametna sela sadašnjost, a ne budućnost. "Digitalizacija i pametna rješenja ušla su u sve sfere današnjice, pa tako i u jedinice lokalne samouprav", istaknuo je. Sukladno tome, kaže, svakako moramo kroz edukacije, te prave projekte, zajednički s našim sumještanima raditi na još boljem razvoju“ a izrazio je zadovoljstvo zbog mogućnosti predstavljanja svih rješenja koja se već primjenjuju i projekata koje planiraju ostvariti u budućnosti u njihovoj općini.