Pretraga tekstova
Revija najboljih istarskih i dalmatinskih pršuta
Na ovogodišnjem dvodnevnom Petom nacionalnom sajmu pršuta i suhomesnatih proizvoda, s međunarodnim sudjelovanjem, koji će se održati 23. i 24. travnja u sinjskom hotelu »Alkar«, svoje će proizvode predstaviti oko 60 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Italije, koliko ih je bilo i na lanjskoj manifestaciji. Svi su mahom vodeći proizvođači dalmatinskog i istarskog pršuta te suhomesnatih proizvoda, a tradicionalno će svojim proizvodima sudjelovati i predstavnici Udruge uzgajivača svinja, kao i regionalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će ponuditi domaći pršut, pancete, kobasice, kulen, sireve...
To nam je potvrdila Ana Barać, direktorica sinjskog poduzetničkog centra koji uspješno organizira tu hvale vrijednu gospodarsku priredbu. Uzorke izloženih delicija ocjenjivat će u kategoriji (ne)dimljenog pršuta stručna komisija 23. travnja, u nazočnosti članova povjerenstva sudionika Sajma.
»U revijalnom dijelu manifestacije, zbog promocije gastronomske tradicije pršuta kao vrhunske delicije, priredit će se i natjecanje najmanje šest turističko-ugostiteljskih škola pod nazivom 'Bura Cup 2010.', čiji će učenici prezentirati vještinu aranžiranja i jela s pršutom. U sklopu priredbe predstavit će se tradicionalne rukotvorine Dalmatinske zagore, stari i novi alati i strojevi kojima su se nekada proizvodile umjetnine i autohtoni prehrambeni proizvodi.
Peti nacionalni sajam pršuta održava se pod pokroviteljstvom resornih ministarstava, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo u suorganizaciji Splitsko-dalmatinske županije i Grada Sinja, a bit će raznovrsniji i bogatiji nego proteklih godina«, kaže A. Barać.
Direktorica sinjskog PC-a naglašava kako će u prezentacijskom dijelu programa biti predstavljeni programi hrvatske vlade koji se odnose na poticanje i oporavak poljodjelstva, te kreditnih linija za razvoj u sklopu IPARD programa. Programe će prezentirati predstavnici resornih ministarstava, Splitsko-dalmatinske županije, agencija i financijskih institucija.
»Da je Nacionalni sajam pršuta u Sinju već generirao uspješne inicijative, govori i činjenica kako je pokrenuo i niz zajedničkih aktivnosti na okupljanju mnogih sudionika u proizvodnji i plasmanu pršuta. O tome svjedoče i uspješni kooperantski odnosi u svrhu proizvodnje, plasmana, standardizacije i marketinške popularizacije dalmatinskog pršuta kao hrvatskog brenda.
Njegova proizvodnja bi tako, uz zajedničke napore, mogla pridonijeti i ukupnom razvoju naše poljoprivredne prerade, malog i srednjeg poduzetništva te širenju na domaća i strana tržišta. Također je značajan napredak u kvaliteti proizvoda jer je vidljiv rezultat zajedničkih napora proizvođača na unaprjeđenju kvalitete i standardizacije pršuta uz primjenu napredne tehnologije«, optimistična je Ana Barać.
Očekuje kako će i ovogodišnji sajam pršuta, koji ima nacionalno-međunarodno značenje, pokrenuti nove pomake u obiteljskim poljoprivredno-obrtničkim gospodarstvima, više nego ijedan dosadašnji.
Autor: Nedjeljko Musulin
Tagovi
Sajam Prerada mesa Pršut Suhomesnati proizvodi Ocjenjivanje Autohtoni proizvodi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje