Sintetička hrana propast ili opstanak civilizacije?

Okruglim stolom intrigantnoga naslova: “Proizvodnja sintetičke hrane - propast ili opstanak civilizacije”, završila je konferencija projekta Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS).

"Riječ je o suradnji Norveške i Hrvatske u obrazovanju i istraživanju. U godinu dana mnogo smo toga napravili, a svaki put organizirali smo okrugli stol o nekoj aktualnoj temi iz poljoprivrede", rekla je prof. dr. sc. Vesna Gantner, voditeljica projekta.

Problemi Hrvatske

Glavna tema svih susreta bila je poljoprivreda i klimatske promjene. No Hrvatska ima problema u poljoprivredi i mimo klimatskih promjena, te je u proizvodnji hrane samodostatna samo 50 posto. Dakle, kronično nam nedostaje hrane. “Ovaj i slični projekti trebaju dati uzlet domaćoj poljoprivredi, jer mogućnosti za napredak ima, ali valja uzeti u obzir i riječ znanstvenika i stručnjaka”, dodaje naša sugovornica.
"Suradnja nam je donijela sasvim drugi pogled. Naime, potpuno su drukčiji uvjeti, način rada kod nas i u Norveškoj. Zato je dobro imati suradnike iz drugih zemalja, u ovom slučaju iz Norveške, a u sklopu projekta blisko smo surađivali i s kolegama iz Srbije te Bosne i Hercegovine. Sve to pridonosi drukčijem shvaćanju i efikasnijoj suradnji", objašnjava prof. Gantner.

Svi rezultati koje su planirali u projektu su nadmašeni, sudjelovali su na šest međunarodnih konferencija, publicirali velik broj znanstvenih radova, organizirali niz predavanja za studente. Usto, cilj im je da hrvatska poljoprivreda postane održiva.

Prof. Bishal K. Sitaula, s norveškog sveučilišta NMBU, ističe da s osječkim znanstvenicima surađuje od 2007. godine, te je rado prihvatio i suradnju u ovom projektu. Smatra da su klimatske promjene iznimno važne, te ih trebamo promatrati s različitih aspekata, između ostalog sa psihološkog i sociološkog.

Na okruglom stolu o proizvodnji sintetičke hrane sudjelovali su brojni znanstvenici, predstavnici tvrtki i proizvođači. Krešimir Kuterovac, direktor i vlasnik tvrtke AgroPorc, najavio je peticiju za donošenje novog zakona kojim bi se zabranila proizvodnja, prodaja i marketing laboratorijski proizvedenog mesa.

"Uvjereni smo da Hrvatskoj takvo što ne treba, hranu možemo proizvesti na zdrav i kvalitetan način i ne želimo naše građane izvrgavati opasnosti od sintetičke hrane, jer posljedice te hrane na ljudsko zdravlje još uvijek su nepoznanice. Riječ je o novim tehnologijama koje još nisu ispitane, primjerice u bioreaktoru umnažate stanice s pomoću hormona, kemijskih tvari i stvarate umjetno meso. Drugi je primjer hormon rasta, čija je upotreba u stočarstvu zabranjena već 50 godina, a sada se on legalizira i čini osnovicu za proizvodnju umjetnog mesa. Stava smo da je to opasno za zdravlje naših građana, stoga tražimo zakonsku zabranu takve proizvodnje", kaže Kuterovac.

Dodaje da je Italija prva zemlja u svijetu koja je pokrenula tu inicijativu, te smatra da ju Hrvatska treba slijediti.

Disfunkcionalna regija

Jozo Marić, iz OPG-a Marić iz Bilja, uzgajivač crne slavonske svinje fajferice, istaknuo je da veći uvoz sintetičke hrane znači propast domaće proizvodnje mesa. Dodao je: “Umjetno stvoreno meso dolazi nam na velika vrata. Bojim se da bi to moglo izazvati brojne bolesti, primjerice karcinome, stoga smatram da je bolje konzumirati domaće proizvode. Primjerice, mi na svom OPG-u proizvodimo kulen, magareće mlijeko, med i druge proizvode u kojima nema umjetnih dodataka.”

Prof. dr. sc. Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, također se protivi proizvodnji sintetičke hrane: “Ono što naš organizam treba jesu aminokiseline koje dobivamo mesom. Možemo razgovarati o količini crvenog mesa koju konzumiramo, ali protiv sam toga da nam EU direktivom zabrani konzumaciju domaćeg mesa i nametne umjetno meso i druge zamjenske proizvode kao što su veganski burgeri ili sojino mlijeko. Smatram da je u istraživanje sintetičke hrane uloženo mnogo novca i sada se taj novac želi vratiti tako da se ti proizvodi plasiraju na tržište. Rađena su istraživanja vezana uz upotrebu GM proizvoda i pesticida u Južnoj Americi, te su uspoređivana s porastom karcinoma na tom kontinentu. Bilo bi zanimljivo napraviti slično istraživanje vezano uz sintetičku hranu.”

Prof. Vesna Gantner zaključuje da je cijela naša regija disfunkcionalna u animalnoj proizvodnji, a tu je i vrlo naglašena kampanja da je ta proizvodnja veliki zagađivač: “To je daleko od istine, odnosno ona je dijametralno suprotna. Naime, proizvodnja sintetičke hrane prolazi zbog vrlo agresivne kampanje da animalnu proizvodnju zbog zagađenja treba minimalizirati. Stoga je vrijeme da mi kao znanstvenici preokrenemo tu kampanju i naglasimo da je ono što mi proizvodimo mnogo zdravije od tih zamjenskih proizvoda.”

Brojni panelisti

Na okruglom stolu Proizvodnja sintetičke hrane - propast ili opstanak humane civlizacije govorili su brojni panelisti: prof. dr. sc. Muhamed Brka (PPF, Sarajevo); dr. sc. Ivan Babić (Belje plus d.d.); dr. sc. Stipo Benak (Mehanizacija Miler); prof. dr. sc. Denis Kučević (PF, Novi Sad); dr. sc. Jakov Jurčević (AgroPorc); doc. dr. sc. Mislav Kovačić (OB, UNIOS); Krešimir Kuterovac, mag.ing. (AgroPorc); izv. prof. dr. sc. Vladimir Margeta (FAZOS); prof. dr. sc. Zvonimir Steiner (FAZOS); prof. dr. sc. Željko Vranješ, otorinolaringolog (MEFOS), i Jozo Marić, predstavnik uzgajivača.