Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 21.09.2008.

Smokve mogu postati biznis

DOSAD ZAPOSTAVLJANA PROIZVODNJA

  • 2.364
  • 116
  • 0

Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 137 tona suhih smokava u vrijednosti 664.215 američkih dolara, a iz nje je u istom razdoblju izvezeno 9 tona suhih smokava u vrijednosti 33.801 dolara. Zašto kao mediteranska zemlja ne možemo proizvesti više od devet tona smokava godišnje kada smokve u primorju rastu na svakom koraku?

Suhe su smokve još poraznije, sušenje nam i nije baš drago pa ponajviše iz Turske , Sirije, ali i Mađarske uvozimo čak 13 tona smokava, koliko ih je u prvih sedam mjeseci uvezeno.
U Hrvatskoj nema većih nasada smokava i kapaciteta za preradu, a uglavnom se proizvode u obiteljskim domaćinstvima.

Ukupna godišnja bilanca još je strašnija, u 2007. je u Hrvatsku uvezeno 412 tona suhih smokava koje vrijede milijun američkih dolara, a istodobno je izvezeno 30 tona domaćih smokava.Svježih smokava je tijekom 2007. uvezeno 5 tona za 10.036 dolara, a najviše iz Italije.

Agronom dr. Željko Prgomet podignuo je u Medulinu 1999. plantažni nasad smokava na 2 hektara i opremio ga suvremenim sustavom za navodnjavanje, ukupno 516 dvogodišnjih stabala i 18 sorta smokava. U tom smokviku istražuje se razvoj, prinos i kakvoća plodova s ciljem izradbe modela plantažnog uzgoja smokve te povećanja prihoda, obnove i razvoja smokvarstva.

Prema njegovim riječima, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 700 do 800 tisuća stabala smokve. Komentirajući podatke o uvozu i izvozu smokava, ocijenio je da trgovina poskupljuje smokve na hrvatskom tržištu, a da se često događa da su uvezene smokve kvalitete tek druge i treće klase. Iako podaci ne govore o najboljem stanju, čini se kako su i sami ljudi svjesni profitabilne budućnosti uz smokve pa se stabla obnavljaju, a sve više se nabavljaju i sušare za smokve tvrdi Prgomet

Na državnoj razini mogu se dobiti poticaji za dugogodišnje nasade i izrađuje se strategija razvoja voćarstva u kojoj bi smokva trebala imati status sličan maslini ili vinovoj lozi te uz njih biti najzastupljenija na otocima, rekao je. U Primorsko-goranskoj županiji postoji Centar koji se bavi poticajima u smokvarstvu, no priznaju kako je njihov utjecaj premalen.


Izvori

Jutarnji list

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Žetva prije žetve, led potukao usjeve, voćnjake, vinograde, povrtnjake

Užasno nevrijeme s tučom poharalo je dijelove Hrvatske, ponajviše njezin istok gdje su i ove godine stradale poljoprivredne kulture. Ogromna količina oborina uz led velič...

Više [+]