Spremni za EU i uz brojne probleme

Problem hrvatskog ribarstva je problem cjelokupnog gospodarstva Hrvatske. Međutim, brojke pokazuju da se u ribarstvu, za razliku od ostatka gospodarstva, ipak nešto pozitivno događa, moglo se između ostaloga čuti na 9. međunarodnom gospodarsko-znanstvenom skupu o ribarstvu "Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji - sadašnjost i budućnost", koji se održavao u vukovarskom hotelu "Lav. Riječ je o tradicionalnom skupu, koji je i ove godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Veleučiliša Lavoslava Ružičke iz Vukovara, okupio niz stručnjaka, gospodarstvenika ali i predstavnika državnih institucija i strukovnih udruženja iz Hrvatske i susjednih zemalja koji će izlagati o bojnim temama vezanim uz stanje u ribarstvu i perspektivama njegovog razvoja, poglavito u svjetlu skoroga ulaska Hrvatske u EU.

"Nakon što pristupimo EU, samo su dva pravca kojima bi hrvatsko ribarstvo trebalo krenuti. Prije svega, trebalo bi omogučiti onima koji rade na moru da rade i žive normalno, a to nažalost neće biti moguće uz sadašnji broj ribara. Unatoč tome što hrvatsko ribarstvo proteklih godina bilježi pozitivne rezultate, sudionika u ribolovu je previše i država će intenzivno raditi na osiguranju sredstava za povlačenje iz ribolova", kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede Mirko Kučić dodajući kako, da bi se broj ribara smanjio, treba ići u uništavanje i povlačenje brodova uz dakako primjerenu nadoknadu, za što će trebati odvojiti dio sredstava dok preostala sredstva treba usmjeriti za akvakulturu uz naglasak na slatkovodno ribarstvo.

Predsjednik Udruženja ribarstva Republike Hrvatske pri HGK Milan Božić mišljenja je kako su pomaci u ribarstvu evidenti, međutim stanje nije zadovoljavajuće jer neprestano "radimo jedan korak naprije, a dva unatrag". "Ulaskom u EU se nadamo da će se to stanje popraviti jer ćemo morati primjeniti one regule koje vrijede za ostale članice. Problemi su brojni, od pitanja vodnih naknada, poljoprivrednog zemljišta, imovinsko-pravnih odnosa do statusa ribnjaka i brojnih drugih još uvijek otvorenih problema. Imamo infrastruturu, znanje i stručnjake, a i vodu jer smo četvrta država u Europi po bogatstvu slatkim vodama, smo sve to trebamo staviti u primjerenu funkciju", mišljenaj je taj stručnjak. Navodi kako je prošle godine iz hladnovodnog uzgoja domaće tržište konzumiralo oko 2,5, a iz toplovodnog oko 3,5 tisuća tona ribe. "U hladnovodnom uzgoju imamo potrebe za proizvodnju još oko 2 tisuće tona ribe za domaće tržište. I to vjerojatno ne bi bilo dovoljno", kaže i podsjeća kako je Hrvatska nekada imala proizvodnju od 17 do 18 tisuća, a danas svega pet do šest tisuće tona ribe.

Moramo povećati količinsku proizvodnju i kvalitetu i što je najvažnije, moramo dizati konkurentnost naših proizvoda, tvrdi voditelj HGK-ove grupacije za akvakulturu i dopredsjednik Europskog udruženja FEAP Želimir Filić dodajući kako se u državama članicama FEAPA koji obuhvaća članice EU te Tursku, Norvešku i Hrvatsku, godišnje ostvari proizvodnja oko 2 milijuna tona uzgojne ribe od kojih 1,3 milijuna u zemljama članicama EU, a vrijednost cjelokupne te proizvodnje je veća od 8 milijardi EU-a. "Europska akvakultura je kvalitetna po svojoj tehnlogiji, međutim ona čini svega 2 posto svjetske proizvodnje. Od 100 posto konzumacije ribe na europskom tržištu 10 posto hrane iz mora pokriva akvakultura, oko 25 posto ribolov, a oko 65 posto se uvozi iz trećih zemalja. To nam govori da postoji veliki prostor za razvoj te djelatnosti i tu Hrvatska mora vidjeti svoju šansu", zaključuje Filić.

Autor: Alen Kuns