U Hrvatskoj godišnje nastaje 286.000 tona otpada od hrane - cilj je do 2028. smanjiti za 30 posto

U svijetu se godišnje baci oko 1,3 milijarde tona hrane, odnosno 160 kilograma po glavi stanovnika što godišnje iznosi 1 bilijun dolara. U Europskoj uniji se baci 57 milijuna tona ili 131 kilogram po glavi stanovnika.

Kada je riječ o Hrvatskoj, kod nas se godišnje baci 286.379 tona odnosno oko 71 kilogram po glavi stanovnika što je ekvivalent vrijednosti od oko 600 milijuna dolara.

Od ukupno odbačene hrane kod nas 76 posto dolazi iz kućanstava, a 24 posto iz poslovnog sektora. Građani Hrvatske godišnje bace 129.616 tona jestive hrane, dok se baci i 86.726 tona nejestivog dijela. S druge strane poslovni sektor godišnje izgubi 50.723 tona jestive hrane i 19.311 koji je nejestivi dio.

Kako to spriječiti i smanjiti, bila je tema konferencije koju je organizirao Ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranja grada Zagreba pod nazivom Hrana nije otpad: Nauči više! Učini više!

Odgovornost svih dionika lanca opskrbe hranom

Održana je s ciljem informiranja javnosti o aktivnostima koje se provode kroz dobrovoljni sporazum za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, potpisan s Ministarstvom poljoprivrede, a u kojem sudjeluje ukupno 12 predstavnika s područja grada Zagreba.

Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava.

Stoga je u cilju podizanja svijesti i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom.

Poticanje njegova smanjenja, jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine, zaključeno je na konferenciji.

Dobrovoljni sporazumi 

Kroz tri panel rasprave, odgovoreno je na ključna pitanja kako spriječiti i doprinijeti smanjivanju bacanja hrane kroz procese proizvodnje ili u trgovini te na koji način poboljšati sustav njezina doniranja potrebitima.

"Cilj nam je bio da utvrdimo što mogu učiniti građani-potrošači, što realni sektor proizvodnje i znanstvene institucije, i ovom smo prilikom imali mogućnost vidjeti i pozitivne primjere iz prakse, kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama, kako bi cijeli sustav učinili još učinkovitijim i unaprijedili ga“, kazala je Ana Pavičić-Kaselj, pročelnica gradskog Ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

Ministarstvo poljoprivrede sklopilo je početkom ove godine dobrovoljne sporazume za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane sa različitim skupinama dionika, uključujući subjekte u poslovanju s hranom iz sektora primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja kojima potiče njihovu međusobnu suradnju i dijalog, razmjenu iskustva te definiranje zajedničkih ciljeva i aktivnosti.

Potpisalo ga je 44 dionika, a isti je otvoren za pristupanje novim potpisnicima.

"Cilj sporazuma je doprinos u ostvarenju smanjenja otpada od hrane u RH za 30 posto do 2028. godine", izjavio je Zdravko Barać ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede dodajući da se sklapanje sporazuma 'Zajedno protiv otpada od hrane" provodi u okviru provedbe Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH za razdoblje od 2023. do 2028. godine kojeg je Odlukom donijela Vlada te reformske mjere 'Unaprjeđenje sustava doniranja hrane' iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026. godine. 

Banke hrane počinju s radom 2024. godine

Naglasio je kako su u sklopu spomenute reformske mjere NPOO-a, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, do sada potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu i za 9 banki hrane. 

Sustav se kontinuirano nadograđuje te se planira novi poziv u svrhu omogućavanja pokretanja banki hrane u županijama koje ne raspolažu istima te daljnjeg infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja.

Planirano je da će banke hrane započeti sa svojim radom najkasnije početkom 2024. godine te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju u svojoj županiji. Također, kako bi se ono olakšalo, unaprijeđen je zakonodavni okvir za doniranje hrane, izrađen vodič za doniranje, a uspostavljen je i IT sustav koji je do danas spasio 700 tona hrane, a broji 322 donatorska i 109 posredničkih profila.

U ovom projektu sudjeluju: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biovega d.o.o., Dukat d.d., Ikea Hrvatska d.o.o., Kaufland Hrvatska k.d., Konzum plus d.o.o., Nestlé Adriatic d.o.o., Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Reto centar Zagreb, Udruga za promicanje vrijednosti hrvatske gastronomske i enološke baštine "Gastronomadi“, Ustanova Dobri dom Grada Zagreba i Zvijezda plus d.o.o.