Veganski kulen od domaće soje, namazi od lješnjaka, mikro bilje, evo što smo vidjeli na festivalu ZeGeVege

Ćevapi i pljeskavice, kulen i šunkica, ali od domaće soje, delikatesni namazi i veganski sirevi, mikropovrće, heljdino brašno, bio jagode i maline, kao i namazi od ekoloških lješnjaka, samo je dio je proizvoda 70 poljoprivrednih gospodarstava i šest restorana koji su se tijekom dva dana predstavili na 15. ZeGeVege festivalu održivog življenja, koji se prvi put održao na novoj lokaciji, Europskom trgu u Zagrebu. 

"Imamo 13 veganskih proizvoda, a izložili smo njih 11 od kojih su najpopularniji ćevapi i pljeskavice na bazi domaće soje iz okolice Županje, glutena i začina, koji imitiraju poznate okuse hrane, na koje smo svi navikli, ali u veganskoj varijanti, što znači da zbog njih nije morala uginuti niti jedna domaća životinja", kazala nam je zadovoljno Dunja Farkaš iz tvrtke Vegefino, domaći brend, koji je još prije osam godina pokrenut u Čakovcu, da bi prije tri godine dobio adresu novoga vlasnika iz Zagreba. Danas imaju troje zaposlenih i prodaju svoje orginalne veganske proizvode putem web shopa, ali i u dućanima i restoranima diljem zemlje.

Važnost prehrane na biljnoj bazi

S druge strane, tvrtka Sana delikatese iz Koprivnice je dugi niz godina partner ovoga festivala kojeg organizira udruga Prijatelji životinja. Ove godine su na većem izložbenom prostoru ponudili degustaciju namaza od humusa, kako kažu, najzdravijeg namaza na svijetu te sireve, između ostalog i od kokosovog ulja. Tu je i slatki dio na bazi kestena i čips od jabuka. "Želja nam je graditi zajednicu ljudi koji vole finu i zdravu hranu te okupljaju gurmane koji i putem društvenih mreža šire svijest o važnosti prehrane na biljnoj bazi u svakodnevnom životu", ističe Lucija Ban Iličić iz marketinga Sana delikatesa.

Mikrozelenje s različitim okusima, koji se koriste u salatama, umacima, juhama, sendvičima, mnogim poznatim jelima, smoothijima, bilo kao jestiva dekoracija ili kao prilog, predstavio je obrt Etix-eko iz Velike Gorice. Vlasnica ekološkog poljoprivrednog gospodarstva Valentina Merz ističe da su prije dvije godine krenuli s mikropovrćem, a da se posao dobro razvija iz godine u godinu.

"Njegovim konzumiranjem u svježem stanju zadržavaju se sve hranjive tvari. Naravno, možete ih i skuhati, a dolaze u različitim teksturma i bojama te su atraktivnog izgleda", ističe ponosno Merz.

Veganski proizvodi na tržištu Zagreba 

Na festivali smo među izlagačima sreli i vlasnika obrta OPG HAHA i upravitelja Poljoprivredne zadruge Naš lješnjak Tomislava Haršanjija, koji nam je rekao da nakon napornih radova u polju, treba vidjeti kako 'diše Zagreb' što se tiče veganskih proizvoda. Čuli smo da berba lješnjaka kreće za tjedan dana. On očekuje dobru godinu kada je u pitanju urod, dakako tamo gdje nije bilo elementarne nepogode kao što je tuča. Haršanji nije imao tu nesreću, ali je urod mladog nasada, sorte rimski duguljasti ove godine dosta podbacio. Lani je dao dvije tone, a ove godine će biti samo tona, no, napominje zato je kvaliteta jako dobra jer je bilo dosta vlage.

U eko lješnjak se uzda i Jeronim Čeko iz Nutmaza iz Zagreba, koji ima dva brenda s ukupno osam hektara lijeske na dvije lokacije, jedna je kod Ivanića Grada, a druga u Karlovačkoj županiji. Tu su i zdrave grickalice od bundave te eko češnjak u prahu, koji se radi u malim serijama, ali je kvaliteta, ističe, zato vrhunska. "Ipak je to velika tvornica pod otvorenim nebom, a ove je godine bilo dosta tuče, tako da je teško procijeniti ovogodišnji urod lješnjaka, koji bi trebao biti bolji od lanjskog", optimističan je Čeko.

Trg bana Jelačića bio bolja lokacija? 

Čuli smo na štadnu do njega, od proizvođača ekološkog češnjaka, da oni koji su u eko uzgoju, sve teže mogu držati korak s rastom troškova radne snage, što se tiče plijevljenja usjeva. Tako više ni 400 kilograma eko češnjaka nije rentabilna proizvodnja.

Na ZeGeVege se predstavio i OPG Rogić iz Kupinca, koji je na pola puta između Zagreba i Karlovca, a koji se bavi svježim mikrobiljem i gljivama na bazi kojih rade instant juhe, kao i sirup od kupina. Kako nam je rekao vlasnik Davor Rogić, još su na početku eko priče, no drži da je stara lokacija održavanja, a drugi put su na festivalu, ipak bila bolja.

No, što je tu je, čuli smo i od drugih izlagača - sad samo golubovi mogu na središnji gradski, Trg bana Jelačića, ali poljoprivredni proizvođači više ne. Naime, sada se održava na Europskom trgu. 

Iz programa festivala izdvajamo predavanja Petre Boić Petrač iz WWF Adria, koja se odnosi na to što sve kao pojedinac možemo učiniti da smanjimo ekološki dug. Inače, prema svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) zbog zagađenosti, uništavanja staništa i nemilosrdnog lova, Zemlja je izgubila čak polovinu divljih životinja u posljednjih 40 godina. Nadalje, Nikola Bosak iz Utočišta Sunčani bregec kod Varaždina, otkrio nam je da imaju već 55 životinja, od ovaca, koza do konja s farmi kojima su pružili utočište iz različitih razloga.     

Na festivalu je govorila saborska zastupnica Sandra Benčić, a posjetio ga je i predsjednik kluba zelenih IEFE-e Europskog parlamenta Phillipe Lamberts.