Etnoselo Herceg - dopuna ruralnog turizma

Na predjelu Brodnja u Općini Čitluk u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, na površini od četiri hektara ljutoga krša, niknulo je zanimljivo i hvale vrijedno Etno-selo 'Herceg' u Međugorju u pet poslovnih cjelina s pedeset kamenih objekata, na udaljenosti tek dva kilometra od Gospina svetišta u smjeru Vrgorca, odnosno Tinova grada gdje je i najbliži izlaz na autocestu u Hrvatskoj, dalje prema Makarskoj rivijeri te Splitu i okolici, odnosno širem tržištu. Svi kažu kako je riječ o zahtjevnom turističkom projektu najnovijeg, suvremenog trenda, kakvi se gotovo nigdje ne ostvaruju.

Etnoselo Herceg u Brodnju - novo čudo našeg stoljeća

Sve govori kako je tim projektom itekako upotpunjene i ponuda seoskog turizma na širem susjednom području hercegovačkog, dalmatinsko-zagorskog krša koji i danas čini cjelinu. Jer, žitelji su se tog kraja, oni u Hercegovini, dijela Zagore (Vrgoračkog kraja i Imotskog kraja) i Neretvanske doline oduvijek upućivali jedni na druge. To se posebice manifestira kad je Hercegovina baš danas najviše otvorena na hrvatsko tržište i moru, te primorskim lukama i turističkim destinacijama u Dalmaciji, i obrnuto, zahvaljujući novoizgrađenoj brzoj cesti Grad Ploče-Mali Prolog, dakako i spoju autoceste Zagreb-Dubrovnik i koridora 5C u Novim selima, petlji jednoj od najvećih u zapadno-istočnoj Europi.

Naime, Etno-selo 'Herceg' nazivaju i novim čudom našeg stoljeća kakvog još nema nigdje u svijetu, kamo tijekom svakog vikenda dolazi i više tisuća gostiju koji daleko od gradske vreve i asfalta uživaju u čistu ambijentu hercegovačkog krša, zahvaljujući i gastronomskim delicijama i autohtonim domaćim vinima poput žilavke i blatine. Gosti tamo lako i brzo stižu iz svih krajeva svijeta zahvaljujući i modernim hrvatskim cestama, te zračnim i morskim lukama, ali i raskrižjima prometnih pravaca poznatih još iz doba starih Rimljana, poslije iz 19. stoljeća u vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, primjerice međugraničnog Napoleonova puta između Hrvatske i BiH: Šestanovac-Turija-Vrgorac-Mali Prolog-Nova Sela-Kula Norinska-Metković..., gdje sve više niču i obiteljski bazeni. No, vlasnici Etno-sela 'Herceg' te njegovi zaposlenici - kuhari, konobari, recepcionari, turistički djelatnici... - očekuju neusporedivo više inozemnih turista kad se uskoro dovrši izgradnja dionice autoceste Ravča (Vrgorac) - Dubrovnik i petlja u susjednom naselju također na području Hrvatske, Novim selima u zaleđu Grada Metkovića i Neretvanske doline.

U živopisnu ambijentu gradić od kamena na kamenu, etno-muzej na otvorenom

U izgradnju pedeset kamenih objekata, infrastrukturu, tri impozantna umjetna jezera, pronalazak vode čak na dubini od 200 metara dubine, te opremu i uređenje javnih površina i ine sadržaje, što etno-naselje 'Herceg' čini izvornim, zanimljivijim, atraktivnijim i privlačnijim, uloženo je nekoliko milijuna eura. Mnogi posjetitelji koji razgledaju to naselje, grad na kamenu, ističu kako je u tom ambijentu sve kao u etnopriči, gdje su vješto spojeni i predstavljeni autohtoni i suvremeni sadržaji predaka i potomaka hercegovačkog podneblja - kamene kuće, odrine, restoran, podrum, vinoteka, etno-zbirka predmeta hercegovačkog podneblja, suvenirnica, vodenica na potočiću, jezera, kapela, amfiteatar s tisuća mjesta, objekt s višenamjenskom velikom dvoranom, stoljetne masline, smokve, mandarine, limuni, šipci, planika, česmina, vinova loza, palme, štale s magarcima i inim životinjama, kamene šetnice, rasvjeta, obilje ljekovitog bilja, pčelinje košnice, sportsko-rekreacijski tereni, objekti za održavanje kulturno-zabavnih programa, udobni smještaj...

Taj živopisni ambijent posjetitelji doživljavaju i kao najveće i najbogatije etno-selo, te ujedno i kao mogući najopremljeniji etno-muzej na otvorenome. Mnogi kažu kako bi takvo naselje imalo mjesta i u Guinnessovoj knjizi rekorda. Riječ je također i o ugostiteljsko-turističkom kompleksu s četrdesetak stalno zaposlenih, koji je izgrađen samo za dvadeset mjeseci, čiji su investitori braća Dobroslav i Vlatko Barbarić. Oni su vlasnici tvrtke 'Hercegovina-produkt', poznate po proizvodnji iznimno kvalitetnih hercegovačkih autohtonih vina blatina i žilavka. Naime, riječ je o etno-selu koje je otvoreno prije nepune četiri godine što je iznimno značajan iskorak u gospodarstvu čitlučke općine, ali i kao nova turistička dopuna u ponudi u kulturnom ruralnom etno-turizmu. Direktor tog kompleksa je Branimir Penava, diplomirani hotelijer Opatijskog fakulteta, a deset godina rada u hotelijerstvu koji sa svojim zaposlenicima, glede stručne edukacije, redovito sudjeluje u svim ugostiteljsko-turističkim radionicama diljem Hrvatske. Sve što zna o ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu, ističe, naučio je u Hrvatskoj gdje je provjerio i stečeno znanje baš kao i Italiji, Španjolskoj...

Bogata ponuda kulturno-ruralnog turizma nadomak hrvatskih šljunčanih plaža

«Etno-selo 'Herceg' prostire se na oko 40.000 metara četvornih te u prvoj fazi ima pedeset novosagrađenih objekata u kamenu i drvu, podijeljenih u pet poslovnih cjelina. Impozantna je zgrada u kojoj su smješteni kuhinja u kojoj se spremaju jela uglavnom hercegovačkog podneblja, restoran na četiri etaže i četiri terase kapaciteta 600 mjesta, podrum, konoba, vinoteka, etno-muzej, galerija. Sve je sagrađeno od hercegovačkoga kamena i drva. Kroz restoran, u prizemnom dijelu, žubori potočić u koji se pretače voda iz bušotine na dubini 200 metara pod zemljom što i te kako upotpunjuje prirodni ambijent», ističe Branimir Penava, objašnjavajući:

«U sastavu našeg velebnog projekta sagrađena su tri ogromna umjetna jezera u koja se iz bušotine izravno crpi voda (oko sedam litara u sekundi, odnosno oko 465 litara vode u minuti). Održavamo i travnjak od 10.000 metara četvornih s mediteranskim biljem u što smo uključili tisuću i 200 prskalica, koje također koriste vodu iz bušotine. U sklopu velebnog etno-sela uređeni su i prostori za kulturno-zabavne sadržaje, aktivnih, glazbenih, književnih i keramičkih radionica te predavanja. Isto tako zanimljiva je i na likovna kolonija koja okupi i više od stotinu slikara i kipara, naivnih umjetnika, ne samo iz Bosne i Hercegovine, nego gotovo iz svih europskih zemalja, najviše iz Dubrovnika, Splita, Zagreba. Impozantan je i amfiteatar s višenamjenskom dvoranom.»

Taj hotelijersko-turistički stručnjak ističe i uređeno parkiralište s više od 150 mjesta na samom ulazu u etno-selo. Deset kamenih lijepo uređenih i namještenih kuća, s 30-ak soba i tri apartmana (60 postelja), opremljeno je najsuvremenijim sadržajima i pomagalima, dakako i autohtonim etno-predmetima hercegovačkog krajobraza. Penava navodi i cijenu smještaja koja prema cjeniku za jednu osobu iznosi 60, dvije osobe 80 eura. Cijena apartmana je 100 eura. No, posebna cjelina se odnosi na uređene prostore suvenirnica u etno-selu, njih petnaest, u kojima zainteresirani mogu izrađivati i nuditi izrađene predmete.

Deset kamenih lijepo uređenih i namještenih kuća, s više od 30 soba i apartmana

«Koliko to sve, što ste vidjeli, košta teško nam je reći jer je investicija još u tijeku, još se gradi. Iako je etno-selo 'Herceg' do sada sagrađeno samo na dva hektara, parking je već pretijesan, što govori kako se ovaj kompleks mora širiti da bi zadovoljio potrebe zainteresiranih gostiju - domaćih i inozemnih. Objekte ovdje nudimo i na prodaju zainteresiranim kupcima, kao i dio površine zemljišta na preostalih deset hektara na istoj lokaciji u Brodnju, udaljenom dva kilometra od Gospina svetišta u Međugorju. Projekt zahtjeva mnogo novca, stručnog znanja i rada, ne samo na gradnji i opremi, nego i na osmišljavanju postojećih sadržaja, promicanju ponude, dakako i na održavanju velebnog izdanja. Trudili smo se da napravimo zanimljivu, privlačnu i poučnu priču u čemu smo, nadam se, donekle i uspjeli. Sve nas to i te kako raduje, no ovo je projekt koji će isključivo razvijati izletnički i sportsko-rekreacijski turizam», tvrdi Branimir Penava, poručujući kako taj kompleks nije izgrađen radi poticanja vjerskog turizma.

Ističe kako je cilj etnosela 'Herceg' kako postojećim sadržajima zadovoljiti gostima koji su u prolazu, izletnicima, odnosno turistima. „Neka naši gosti ne očekuju etno-zbirku u restoranu, nekakve drvene zdjele i drvene žlice, stari namještaj, drvene stolice, kredence, ognjište i komaštra. Svi će se ovdje osjećati ugodno očekujući kako će gosti za svoj novac, koji kane potrošiti u etnoselu 'Herceg', dobiti adekvatnu uslugu. Trudili smo se u cijelom ambijentu napraviti ono što bi turistima bilo bitno, a to su slike starih hercegovačkih izvornih nošnji, običaja, najživopisniji dio krajobraza. Riječ je o zanimljivim sadržajima koji će posjetitelje ostaviti oduševljenima te ih podsjetiti na stara vremena Hercegovine“, veli Penava.

U etno-selu Herceg je sve ono što je nekad činilo tradicionalno hercegovačko selo

Dodaje kako je besplatan ulaz u etno-selo 'Herceg', a ne naplaćuje se ni parkiranje vozila. Branimirovo mišljenje dijele i zaposlenici u tvrtki poput recepcionerki Marije Dugandžić i Marije Šutalo, šankerice u vinoteci Danke Alke te konobara Dražana Marušića, Slavena Kresića i Mile Leko, dakako vlasnika, investitora i graditelja, napose inicijatora izgradnje tog prekrasnog turističko-ugostiteljskog i hotelijerskog objekti kakav još nije viđen u širem okruženju, čak ni u europskim najturističkijim destinacijama. Zacijelo je zanimljiva priča o inicijatorima toga projekta - braći Barbarić, Dobroslavu i Vlatku, od kojih smo doznali kako taj projekt isključivo privatna investicija.

«Dugo smo razmišljali što tu sagraditi. Jednom smo nazvali arhitektonski ured «Čovjek i prostor» u Mostaru i telefonom naručili: «Aj ti nama nacrta etno-selo!» Stručnjaci su nam nacrtali odnosno projektirali zamišljeno etno-selo, a mi smo krenuli u akciju. Najprije smo izbušili tlo na 200 metara dubine i pronašli vodu, a stručnjaci su izračunali izdašnost podzemno izvorište i protok vode u sekundi. Tako smo ispunili prvu svoju zadaću, a vodom punimo potočić i jezera u našem etno-selu 'Herceg' koje smo podigli od kamena na kamenu u hercegovačkom kršu», ushićeno će braća Dobroslav i Vlatko Barbarić, poručujući:

Kućice povezane kamenim stazama - zoran prikaz životnog prostora

«U njemu je sve ono što je činilo sadržaje tradicionalnog hercegovačkog sela i života u njemu kroz prohujala stoljeća. Time je ruralna arhitektura vraćena u život, a stvoreni su uvjeti i za brži razvoj kulturni seoskog turizma ne samo na ovom području. Kućice povezane popločanim kamenim stazama te zaselak s kućicama zoran su prikaz životnog prostora naših predaka. Sobe su ukrašene izvornim etno-predmetima, a hrastov namještaj u kombinaciji s modernim elementima je ručne izrade. Svemu je 'krivo' hercegovačko autohtono vino blatina i žilavka, kao i naša konoba u blizini etno-sela 'Herceg', uz cestu Mostar-Međugorje-Vrgorac-Mali Prolog.»

Autor: Nedjeljko Musulin