Pretraga tekstova
Financiranje iz programa IPA
»Svi gradovi i općine na otoku Hvaru uključeni su u projekt unaprjeđenja ruralnog turizma kroz razvoj etno-eko sela koji će Agencija za razvoj Re.Ra. Splitsko-dalmatinske županije predložiti za financiranje u sklopu europskog programa jadranske prekogranične suradnje IPA«, izvijestila je glasnogovornica Splitsko-dalmatinske županije Anamaria Rošin.
Programu obnove starih napuštenih kamenih sela i njihovu integriranju u jedinstvenu otočku turističku ponudu, osim Grada Hvara, koji obnavlja Velo i Malo Grablje, Brusje i Zoraće, Staroga Grada s obnovom Male Rudine te Jelse koja je otišla najdalje na području Humca, pridružio se i Sućuraj. »Procjenjuje se da će se potrošiti najmanje milijun eura, no točna će se svota znati nakon što se očituju partneri«, kaže Anamaria Rošin. Rok za predaju kandidature na natječaj programa IPA jest do kraja listopada, a novi sastanak o izradi potrebne dokumentacije trebao bi se održati za dva tjedna. Projekt, koji se nastavlja na temeljne strateške dokumente Splitsko-dalmatinske županije (glavni plan turizma, strategija seoskog turizma i regionalni operativni program) predstavili su u Starome Gradu zamjenik župana Visko Haladić i direktor Agencije za razvoj Re.Ra. Srećko Radnić.
Hvar je 2007. godine bio domaćin prve nacionalne konferencije o seoskom turizmu na kojoj je, na prijedlog Splitsko-dalmatinske županije, prihvaćena deklaracija s uvrštenom klauzulom o obnovi eko-etno sela.
Autor: D. Stella
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje