Na 30 hektara godišnje proizvedemo 1000 tona jabuka, u mraznim godinama oko 600 tona i među rijetkim smo slovenskim proizvođačima stolnoga grožđa. Na 25 hektara obrađujemo vinograde, trešnje, breskve i šljive, ističe Nejc Rumpert.
Poljoprivredno gospodarstvo Karlovček u Šentjerneju najveće je voćarsko-vinogradarsko gospodarstvo na Dolenjskom i posebno u slovenskim razmjerima. Ističe se činjenicom da se obitelj Rumpret, roditelji Andraž i Jožica, djeca Nejc, Žiga s partnericom Mojcom i Anja s partnerom Urošem te sa 16 zaposlenika i nekoliko sezonskih radnika, bavi brojnim aktivnostima samo u sklopu voćarstva.
"Na 30 hektara godišnje proizvedemo 1000 tona jabuka, u mraznim godinama oko 600 tona. Među rijetkim smo slovenskim proizvođačima stolnoga grožđa. Na 25 hektara obrađujemo vinograde, trešnje, breskve i šljive“, ističe Nejc Rumpert.
U parku, uz ruševine dvorca Klevevž, bave se ugostiteljstvom i turizmom. Vole konje te se natječu s kasačkim konjima, proizvode povrće i bučino ulje.
Izbor njihovih proizvoda također je raznolik: sokovi od jabuke i ocat, sok od breskve, kruške i grožđa, liofilizirano voće, čips od jabuka, jabukovača i, naravno, vina. Osim toga, usred su investicijskog ciklusa, uključeni u EIP projekte i vode brigu o suhim travnjacima na Gorjancima.
Poljoprivredno gospodarstvo datira iz 1800., a ime Karlovček potječe od izvornog imena nekadašnjeg poljoprivrednog gospodarstva Zalokar, koje je tako dobilo ime prema području na kojem se nalazi.
"U prošlosti smo bili napredno mješovito poljoprivredno gospodarstvo, a imali smo prvi traktor u nekadašnjoj državi. U zgradi, gdje se danas nalazi prodavaonica s brojnim proizvodima, nekoć smo skupljali mlijeko, a dio poljoprivrednog gospodarstva uvijek je bio, hektar voćnjaka i hektar vinograda“, priča nam Nejc koji se zaposlio na imanju kao diplomant voćarsko-vinogradarskog smjera na Fakultetu za agronomiju i biosistemske nauke Maribor.
Danas tehnički direktor imanja, odlučio je nastaviti obiteljsku tradiciju, unoseći pritom nove ideje i pristupe u vođenje gospodarstva.
"Glavna prekretnica bilo nam je preuzimanje 30 hektara zemljišta 2006. na Klevevžu u jednom komadu iz KZ Trebnje - Krka, a 2018. smo ih otkupili jer zadruga više nije imala ambicije s uzgojem“, prisjeća se.
Poduzeće Karlovček u početku je zapošljavalo 5 radnika, a danas ih je 16 stalno zaposlenih i nekoliko sezonskih radnika. Među zaposlenicima imaju fakultetski obrazovanog tehnologa za voćarstvo, vinara i pomoćnika vinara, dvojicu trgovaca, traktoriste i radnike.
"Budući da su nam prve godine bile povoljnije za prodaju vina, 15 hektara dotrajalih voćnjaka preusmjereno je u vinogradarstvo. U tom razdoblju na zelenu granu financijski smo postavili voćnjake“, kaže Nejc Rumpret o sadašnjoj proizvodnji.
Nasadi jabuka na 30 hektara, od kojih su polovica otporne sorte, stari su između tri i 40 godina. Uzgojni oblik je usko vreteno i po hektaru od 3300 do 4200 stabala.
"Proizvodimo 41 sortu, od kojih sve klasične, uključujući topaz, koji je i dalje fenomen u Sloveniji jer može postići višu cijenu. Među otpornim stablima su alegra, bonita, karolus, pinova, premiera, rubelit mairac, katja, fuji itd. Odlučili su se za njih zbog manjeg prskanja, no glavna bolest je i dalje krastavost", dodaje .
Poljoprivredno gospodarstvo Karlovček u posljednje četiri godine nalazi se u najintenzivnijem investicijskom ciklusu do sada. Četiri puta uspješno su se prijavili za mjeru iz ZPP PRP – Podmjera M 4.1 Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (u ZPP 2023. – 2027. podmjera je zamijenjena ciljanom intervencijom IRP02 – Ulaganja u podizanje produktivnosti i tehnološki razvoj, uključujući digitalizaciju poljoprivrednih gospodarstava) te je time povećana ekonomska učinkovitost poljoprivrednoga gospodarstva i zasađeno je 11,2 hektara nasada, kupljena mehanizacija te smanjene emisije i amonijaka u poljoprivredi.
"Također četiri puta uspješno smo dobili sredstva na podmjeri ZPP PRP 4.2. Potpora ulaganjima u preradu ili stavljanje na tržište i razvoj poljoprivrednih proizvoda. U ZPP do 2027. Godine, podmjera se zamjenjuje intervencijom IRP35 Ulaganja u preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih proizvoda radi podizanja produktivnosti i tehnološkog razvoja, uključujući digitalizaciju“, objašnjava Nejc.
Posljednja investicija bila je hladnjača za 700 tona voća s najnovijom kontroliranom atmosferom za skladištenje voća, koju će ove godine prvi put napuniti.
Jedna od posljednjih investicija na gospodarstvu Karlovček je punionica za vina i sokove. U posljednjem razdoblju potrošili su sva sredstva koja mogu dobiti na natječajima kao poljoprivredno gospodarstvo.
"Tijekom posljednje četiri godine zasadili smo 6,5 hektara jabuka, 3 hektara krušaka i 1,7 hektara stolnoga grožđa. Nasade ćemo dodatno proširiti ako će biti dostupno zemljište. Hektar voćnjaka s mrežom i dobrom sortom jabuka koštaju 60 tisuća eura. Iskrčena područja ostavljamo neobrađena najmanje godinu dana“, kazuje.
Mrežom je zaštićeno 80 % svih nasada, štite ih i od mraza. Proizvode 80 % voća najviše kvalitete i 20 % za preradu. Prihod čini 40 % proizvodnja, 40 % vina i 20 % voćni proizvod i ostale djelatnosti.
"Tri glavne sorte krušaka su nam viljamovka, crvena viljamovka i conference. Njihova prodaja nikada nije bila problem, to je jedino voće gdje je cijena industrijskog i konzumnog voća približno jednaka, a za sve ostale vrste voća cijena voća za preradu je sramotno niska“, smatra Nejc.
Ovih dana počeli su s berbom ranih sorti bresaka, a većinu predstavljaju klasične sorte simphony, readhaven, norman i veteran. Kupci vole breskve, koje se lijepo odvajaju od koštice tzv. "kalanke“, a takva je readhaven.
"Nažalost, ova voćna vrsta je nezahvalna jer dozrijeva u drugoj polovici srpnja i početkom kolovoza, odnosno tijekom godišnjih odmora kada je prodaja slaba. Stoga je više prerađujemo u sok i džemove u kombinaciji s drugim voćem“, kaže.
Trešnje dozrijevaju na pola hektara, prekrivene su i mrežom, glavne sorte su burlat, kordia i regina, sve su tamnocrvene, debele i hrskave.
"Prve sorte voća postižu najvišu cijenu, ali ne i najvišu kvalitetu, jer imaju najkraće vrijeme dozrijevanja, što je logično“, uskače Nejc s odgovorom.
Šljive dozrijevaju na 0,2 hektara i ove će godine prvi put roditi, a školama će se djelomično prodavati kao svježe, a djelomično prerađivati u marmeladu ili kao liofilizirane.
Većina stolnoga grožđa i dalje se uvozi u Sloveniju, uglavnom iz Italije i Čilea. Domaćih proizvođača je tek za uzorak, među njima i Karlovček.
"Na tri hektara nasada imamo sorte esther, latina, favorit, muskatel, sonja, george, jupiter, negra i druge, od kojih su sve otporne na plamenjaču i oidium, za koje uglavnom koristimo organske pripravke na bazi gline i algi“, pojašnjava Nejc.
Vinograd na težem, ilovastom tlu kojega ne navodnjavaju jer dobro podnosi sušu. Međutim i to imaju u planu, zato moraju najprije sondirati zemljište, jer na njemu postoji izvor vode, i napraviti bušotinu. Deklarirani potencijal prinosa je između 20 i 30 t/ha, u svojim uvjetima ga na lokaciji Klevevž proizvedu 10 t/ha.
"Nema mnogo slovenskoga stolnog grožđa, tako da kupci nisu toliko zahtjevni. Sorte koje smo odabrali počinju sazrijevati krajem kolovoza, kada još nema nastave, zato rane prodajemo u trgovini kod kuće, a od rujna nadalje školama i trgovinama. Cijena stolnoga grožđa je u prosjeku 2,50 €/kg, što nije usporedivo s vinskim grožđem, ali pritom ima puno više zelenih radova“, kaže Nejc.
U suradnji s jednom od slovenskih konzultantskih tvrtki koriste satelitske snimke za analizu tla. Oni ih dijele u pet različitih segmenata preko satelitskih snimaka i prikupljaju nekoliko uzoraka tla iz svakog od njih te pripremaju analizu.
Svaki sektor zatim pametnim rasipačima različito gnoje prema potrebama jer ovaj stroj s pomoću računala omogućuje dodavanje različitih vrsta potrebnih gnojiva, koja se posipaju samo ispod, a ne po cijelom redu.
"Ova procjena za mene je vrlo važna jer kao voditelj moram znati koliko ćemo jabuka i koje sorte uzgajati te odlučiti kada ćemo ih prodavati. Za one sorte koje su namijenjene dugom skladištenju moram utvrditi koji preparati ih i dalje štite od bolesti tijekom skladištenja, što nije potrebno za urod koji ide u prodaju u jesen“, objašnjava princip odlučivanja mladi Rumpret.
"Vrijedi kupiti tehnologije i znanja koja olakšavaju rad“, dodaje Nejc, "gnojimo samo organskim briketima jer su nasadi uključeni u podmjeru KOPOP INP08.03 - Gnojidba organskim gnojivima s niskim emisijama u zrak. Većina voćnjaka uključena je u integriranu proizvodnju, a samo je mali dio preusmjeren u ekološku“.
Herbicide koriste samo u voćnjacima, a vinogradi su uključeni u podmjeru KOPOP Mehaničko uništavanje korova pod vinovom lozom bez herbicida. U nasadima ima puno organske tvari (5-6 %), najviše su morali dodavati kalij.
"Iako i dalje šaljemo podatke u Italiju, pružatelj ove tehnologije je slovenski. Protiv mraza koristimo strojeve koji se temelje na zamagljivanju. Ove godine očekujem prosječno dobar prinos s obzirom na ovogodišnju sušu i činjenicu da sve sorte još nisu analizirane, a stabla su prošle godine bila vrlo puna. Najbolji prinos jabuka bio je 2018. i 2024., kao i grožđa 2019. i 2021. godine.“, prisjeća se Nejc
Njihovi vinogradi raspršeni su na čak 15 lokacija, od Trške Gore kod Krškog do Vinjeg Vrha, Pleterskog brda, Drče i Griča kod Klevevža. Raspršenost je dobra zbog tuče, ali posljednjih je godina barem jednom pala u svakom vinogradu, a samo je trećina vinove loze pod mrežom.
"Prošlogodišnje vino također je jako dobro. U našim vinogradima prevladavaju sorte cvičeka: žametna črnina, frankovka, kraljevina, a od ostalih chardonnay, muškat žuti i otporna sauvignoner gris“, kazuje.
Tijekom cijele godine intenzivno ulažu u obnovu vinograda, a većina berbi već je mehanizirana, za što su kupili kombajn i priključak na natječaju za zajednička ulaganja s još jednim okolnim vinogradarom.
Do 2018. bilo je vrlo dobro razdoblje za prodaju cvičeka, a nakon ove bogate godine dolenjski podrumi su se napunili, a cijene su pale.
"Kupci cvičeka su slični tijekom cijele godine, neće ih biti više zbog niske cijene. Nešto smo ga čak prodali iseljenicima u Kanadu. U prošlosti smo na Dolenjskom proizveli 7 milijuna, a sada, prema procjenama, 5 milijuna litara ovoga posebnog dolenjskog vina, kojemu ćemo ostati vjerni i u budućnosti“, objašnjava mladi vinar u podrumu Karlovček, koji je član Konzorcija cviček.
Posljednjih godina intenzivno ulažu i u opremanje podruma, koji je izgrađen prije četvrt stoljeća, jer se usmjeravaju u dodatnu ponudu mirnih i pjenušavih vina. Sve veći udio frankovke i bijelih vina odlazi na produljeno sazrijevanje u drvenu posudu. Osim toga, povećavaju i udio među slovenskim konzumentima sve popularnijih pjenušaca.
Godišnje napune 10 tisuća boca s dva klasična pjenušca, rose iz frankovke i bijeli iz chardonnaya i silvanca zelenog.
"Uključili smo se u projekt očuvanja travnjačkih staništa "Life for Grassland", koji je istekao ove godine, te vodimo brigu o tradicionalnim brdskim travnjacima na Gorjancima. S pomoću aplikacije "Moj travnjak" pratimo bioraznolikost vrste i brojnost rijetkih indikatorskih biljaka“, kazuje Nejc.
Travnjake kose samo jedanput godišnje kako bi se očuvala njihova bioraznolikost. Sijeno s ovih travnjaka dobro je za njihove konje, a ove godine će se uključiti i u mjeru KOPOP 18.03-BK.15.
Od ove godine u procjenu uroda uključili su i pametnu tehnologiju. Procjena se provodi s dvije kamere pričvršćene na traktor ili priključak, koje fotografiraju svako stablo zasebno.
Snimke se s pomoću aplikacije šalju vlasniku računalne tehnologije koji svako stablo numerira i prebroji plodove. Uzgajivač dobiva povratnu analizu, koja uključuje numerirano stablo, na svakom prebrojane plodove i ukupan broj plodova u redu. Zatim uzgajivač iz broja i prosječne težine ploda izračunava urod.
"U proizvodnji se svake godine susrećemo s mnogim neizvjesnostima, poput bolesti i tuče, no proizvođači voća žilaviji su od vinogradara da ustrajemo i opstanemo. Naše poljoprivredno gospodarstvo rješava velika raspršenost aktivnosti i kupaca. Ako bismo jabuke prodavali samo hladnjači, od toga ne možemo živjeti i razvijati se", objašnjava Nejc.
Na taj način nadograđuju obradu koja im inače donosi dodatne troškove zbog ulaganja. Zato je, potrebno proučiti tehnologiju svakog proizvoda kako bi se postigla veća dodana vrijednost.
Iznimno je važna i raznovrsnost ponude i odaziv na tržištu, zbog čega imaju puno proizvoda za maloprodaju i veleprodaju.
"S jabukama i stolnim grožđem opskrbljujemo većinu dolenjskih osnovnih škola, a s proizvodima prodavaonice diljem Slovenije, vina prodajemo veletrgovinama i ugostiteljskim objektima. Puno jabuka prodajemo na dvorištu kako bi kupci kušali različite, nove sorte. Istodobno je potrebno dobiti nove kupce i raditi sa starima, objašnjavajući im da je proizvod skuplji zbog određenog načina proizvodnje i prerade. Na taj način opravdavaš veću cijenu ili dodanu vrijednost“, zaključuje Nejc.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tekst i fotografije: Darja Zemljič, Kmečki glas (SLO)
Fotoprilog
Tagovi
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/