Pretraga tekstova
Raskoš vinske ceste
Općina Erdut područje je izuzetnih mogućnosti za razvoj poljoprivrede i turizma. Danas se stanovništvo na području općine Erdut uglavnom bavi poljoprivredom, uzgajaju se ratarske kulture, sve više su prisutni voćnjaci i vinogradi.
Vinogradi se protežu dužinom cijele Daljske planine, na potezu od Erduta do Bijelog Brda. Rijetki su stanovnici ovog područja koji ne posjeduju vinograd i staru kolibu ili vikendicu, te još rjeđi oni koji nemaju vlastito vino.
Turističko-vinska cesta Erdutskog vinogorja jedna je od najatraktivnijih u Slavoniji, jer joj posebnost izgleda daje pružanje velike rijeke Dunav u njegovom podnožju s čuvenim lesnim naslagama i strmim padinama. Ovaj prostor ima status zaštićenog krajolika, a najbolji dokaz vrijednosti njegovog slikovitog izgleda su brojne kuće za odmor uz županijsku cestu Aljmaš - Erdut iznad Dunava.
Na uzvisinama uz Dunav vinova se loza uzgajala i u vrijeme vladavine Rimljana. Vino se na ovom području oduvijek cijenilo, unosile su se nove sorte te proširivale površine pod vinogradima. Smatra se da je vinovu lozu u naše krajeve donio rimski car Probus. U III. stoljeću zasadio je vinograde na Fruškoj gori i otamo je vinova loza prenesena u Erdutsko vinogorje. Od poznatih sorti vinove loze koje bi svakako trebalo spomenuti, a koje su se nekada uzgajale na ovom području, su ružica, slankamenka, smederevka i kadarka.
Osim vinskih cesta, na ovom području velike su mogućnosti za ustroj gastroputeva, rekreacijskih staza, kulturnih ruta, ali i vjerskih tematskih staza.
Kao dio turističke ponude nadopunjavaju se i dva sajma, Sajam cvijeća i seoskog turizma i Sajam starih običaja i zanata, a u posljednje tri godine tu je i Gužvarijada, manifestacija kojom se želi od zaborava sačuvati tradicionalna slavonska delicija.
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje