Vidikovac na Mađerkinom bregu sada krasi i Goričko sviralo na vjetar

Mađerkin breg u Međimurju je prestižan vinogradarski položaj koji ima 27 ha vinograda u komadu, koji su 2014. godine kupile vinogradarske obitelji Cmrečnjak i Štampar, a odnedavno, nakon dvije godine radova, ima i vidikovac u čijoj se sredini nalazi Goričko sviralo, koje radi na vjetar, slično kao i morske orgulje u Zadru.

"Vidikovac se nalazi na najvišoj točki Međumurja na 361 metru nadmorske visine od kuda se vide čak četiri susjedne države, a za lijepog vremena i pet. Riječ je o EU projektu, vrijednom 1,2 milijuna eura, u koji je Općina Štrigova uložila 795.021 eura dok su EU parteri bili iz mađarske Nagykanizse", kazala je direktorica Turističke zajednice Općine Štrigova Ivana Kelner-Tkalčec, ponosna na novu turističku atrakciju Međimurja.

Orgulje iz Slovenije za međimurske popevke

Prema njezinim riječima, vidikovac može istovremeno primiti 75 osoba, koje će to zadovoljstvo platiti četiri eura, dok starija djeca plaćaju ulaz dva eura, a ona do šest godina imaju besplatan ulaz. Za orgulje u sredini vidikovca zaslužan je slovenski majstor Škrabl, a u prizemlju gotovo 30 metara visokog objekta se nalazi suvernirnica, koja radi svaki dan.

Osim glazbe pokretane od strane vjetra, posjetitelji imaju priliku čuti i međimursku popevku, registriranu nematerijalnu baštinu UNESCO-a, po principu glazbenog automata ubacivanjem kovanica. Tako je Goričko sviralo postalo prvi instrument takvog koncepta na svijetu. Popis pjesama koje se mogu reproducirati na njemu proširen je i drugim prigodnim pjesmama. Odabir ponuđenih moguće je na izborniku ekrana koji se nalazi u podnožju i na vrhu vidikovca, ističe Kelner-Tkalčec.

Kako je Mađerkin breg udaljen od Čakovca samo 15-ak kilometara do njega se može i biciklističkom turom, koja je sve popularnija u zelenom Međumurju.

Spomen trsu i goricama Međimurja

Inače, jedno vrijeme tu je živjela Emilija Krauthaker, koja se u Međimurje doselila iz Budimpešte, a bila je poznata kao Mađerka, od kuda je cijeli brežuljak dobio naziv. Na brijeg je došla davne 1940. godine kao mađarska balerina i supruga Alberta Krauthakera. Međutim, ratni vihor uništio je ovu bogatu mađarsku obitelj, a Mađerka je preživljala zahvaljujući vinu i kokošjim jajima.

S druge strane, sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se se desetak međimurskih obitelji odlučilo posvetiti vinu, odnosu uzgoju vinove loze i proizvodnji vina pod vlastitom etiketom. Nastale su vinarije koje su polako zauzele svoje mjesto na domaćoj vinskoj  sceni, koje danas imaju i Decenterova odličja. Vinogradarske obitelji Cmrečnjak i Štampar odlučile su prije deset godina, kao spomen trsu i goricama, urediti Mađerkin breg, gdje su zasađeni mladi trsovi pušipela, sauvignona i merlota, a već su prve berbe urodile vrhunskim vinima, koja su već osvojila prestižna nacionalna i međunarodna priznanja.

David Štampar kaže da je smjena generacija u vinarijama Međumurja, koje su većinom bile okrenute ugostiteljstvu, bezbolno urodila dobrim plodom, odnosno dala još bolja i kvalitetnija vina. Na tome putu je stasala i udruga Hortus Croatie, a brend Pušipel je dobio i svoju prepoznatljivu bocu. Vinarija Štampar na Mađerkinom bregu ima i ugosteteljski objekt, a terasasti vinogradi su omiljeno mjesto za fotografiranje.