Vlasulja livadna

Vlasulja livadna rasprostranjena je u Europi, u umjerenom pojasu Azije i sjevernoj Americi. Ubraja se među najkvalitetnije i najvrijednije visoke trave. Za ishranu stoke koristi se košnjom (zelena krma, konzerviranje, sijeno) i ispašom. Sije se u čistoj kulturi ili u smjesama s mahunarkama za sve načine uporabe na odgovarajućim staništima. Daje krmu najviše kakvoće. Širokog je areala (područja) rasprostranjena. Odgovaraju joj svježa do vlažna ilovasta i glinasta tla.

Morfološka svojstva

Vlasulja ima kratak, rahli busen i korijen koji naraste do dubine od 1 m. Stabljika naraste do 120 cm, uspravna je, glatka, slabo obrasla lišćem i sklona polijeganju. Listovi su dugi 10 – 20 cm, široki 2 – 6 mm, ravni, glatki, tamnozelene boje, sjajnoga naličja i nazubljeni. Cvat je uspravna, duguljasta metlica dužine 10 – 35 cm. Klasići su žučkasti ili zelenkasti, cilindrični do duguljasti katkada s ljubičastom nijansom, dužine 9 – 11mm. Plod je pšeno koje je duguljasto, zašiljeno, žuto-sive boje, dužine 5 – 6 mm te širine oko 1,4 mm. Masa 1 000 zrna iznosi oko 2 grama. U 1 kg ima oko 500 000 sjemenki.

Biološka svojstva

Vlasulja livadna daje 2 – 4 porasta tijekom godine. Vrlo je otporna na niske temperature, golomrazice i rane proljetne mrazeve te snijeg, ali sušu slabije podnosi. U jesen na temperaturi od 5 – 7 °C prestaje rasti. Pod vodom može preživjeti 4 tjedna. Dobre prinose daje na lakšim, srednje teškim, teškim ali i vlažnim tlima. Cvate u lipnju i to ujutro oko 4 – 5 sati i traje do 10 sati, a odvija se tijekom 6 do 8 dana. Po vremenu sazrijevanja sjemena ubraja se u srednje rane trave.

Agrotehnika proizvodnje

Obrada tla obavlja se kao i za ozimne kulture. Najčešći predusjev su žitarice. I grašak za zrno. Osnovna obrada obavlja se u kolovozu na dubini od 30 cm. Ako su nepovoljni uvjeti za predsjetvenu pripremu (nedostatak vlage), treba čekati prve padaline i tada obaviti predsjetvenu pripremu.

Gnojidba

U proizvodnji sjemena preporučuje se gnojidba dušičnim gnojivima sa 70 – 95 kg/ha čistog dušika, a za proizvodnju voluminozne krme može se gnojiti s oko 200 kg/ha čistog dušika.

Sjetva

Za proizvodnju voluminozne krme i sjemena, sjetvu je bolje obaviti u drugoj polovici kolovoza nego  proljeće. Osnovu za prinos sjemena čine izboji iz prethodne godine koji su do ulaska u zimu razvili 5 – 7 listova. Kod sjetve u prvoj godini, za proizvodnju sjemena, mora se imati u vidu da busanje počinje mjesec dana poslije nicanja. Za proizvodnju krme sije se u čistoj kulturi ili u smjesama s drugim travama i mahunarkama. U čistoj sjetvi za krmu sije se 30 – 40 kg/ha, a za proizvodnju sjemena 12 – 15 kg/ha na međuredni razmak od 25 – 30 cm. U proizvodnji sjemena vlasulja zahtjeva plodno, slabo kiselo do neutralno tlo (pH 6,7).

Vrijeme korištenja

Prvi porast za proizvodnju sijena treba kositi krajem vlatanja jer tada biljka sadrži najviše hraniva, a slijedeći porast svakih šest tjedana. Najveću masu daje u prvom porastu. Hranjiva vrijednost mase opada nešto sporije nego kod klupčaste oštrice.

Žetva sjemena

Žetva se obavlja u vrijeme voštane zrelosti sjemena kada usjev ima svijetlosivu boju, a stabljika počne žutjeti ispod metlice, odnosno kada stiskanjem metlice u ruci otpada sjeme. Ako se sjetva odvija dvofazno, tada se košnja obavlja početkom voštane zrelosti. Nakon kombajniranja sjeme treba odmah osušiti. Prinosi sjemena variraju od 600 – 1 500 kg/ha.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i sjemena; Zagreb, 2008.