Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

Kopar

Sinonim: Koper, koprić | Engleski naziv: Dill | Latinski naziv: Anethum graveolens L.

Kopar

Kopar je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Njegova se ljekovita svojstva spominju već u zapisima na papirusu, a izvorno potječe iz područja Palestine. Upotrebljava se kod želučanih tegoba i ostalih bolesti probavnog sustava. Poznato je eterično ulje kopra koje se koristi u kozmetičkoj industriji. U našim se prostorima pak najviše upotrebljava kao začin koji poboljšava okuse jelima.

Morfološke osobine kopra

Kopar ima zeljastu stabljiku te, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15 do 20 cm, koji je karakterističan za ovu porodicu po kojoj je i dobila ime. Cvatovi se sastoje od narančastih, sitnih cvjetića. Plodovi kopra su dugi 5 mm, široki 3-4 mm te promjera 0,5-1 mm. Oblik im je plosnat i jajast, a boja smeđa. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1-2 grama.

Agroekološki uvjeti za uzgoj kopra

Temperatura

Kopar raste u uvjetima umjereno vlažne klime. Nije zahtjevan prema temperaturi. Ipak, optimalna je temperatura za klijanje 8 do 10 °C, nakon čega sjeme proklija za 10 do 17 dana. Do oblikovanja stabljike pak dolazi za 40 do 50 dana, a u optimalnim uvjetima od početka klijanja do punog cvata prođe 50 do 70 dana.

Voda

Kopar nema velike zahtjeve prema vodi te je samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiv je na nedostatak vlage.

Tlo

Iako nije osjetljiv na kvalitetu tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem. Važno je imati na umu da kopar na kiselim tlima i na loše strukturiranim močvarnim crnicama neće uspijevati.

Tehnologija uzgoja kopra

Plodored

Budući da se radi o biljci kratke vegetacije plodored je jednostavan. Vrlo je osjetljiv na herbicide, a s druge strane utječe na smanjivanje korova na zemljištu.

Priprema tla

U jesen je obvezno podrljati tlo na površini na kojoj će se uzgajati kopar. U proljeće se obavlja ravnanje tla pri čemu je bitno sačuvati vodu u tlu. Važno je predsjetvene aktivnosti kvalitetno odraditi jer u suprotnom sjeme kopra neće niti niknuti. Za povećavanje rezultata preporuča se površinu lagano prevaljati valjkom.

Ishrana

Kako bi se ostvarila kvaliteta i željena količina eteričnog ulja u listovima potrebno je dubokim oranjem u jesen unijeti dušik, fosfor i kalij, a u proljetnu obradu još nadopuniti ishranom dušika. Ukoliko se kopar uzgaja radi proizvodnje sjemena, potrebno je smanjiti unos dušika, a povećati ishranu fosforom – u jesen i u proljeće prije sjetve.

Sjetva kopra

Rok sjetve ovisi o namjeni kopra. Ukoliko se uzgaja radi proizvodnje eteričnog ulja ili sjemena sjetva se obavlja početkom ožujka. Ukoliko ga se uzgaja za začin, sjetva se može obaviti od sredine ožujka do sredine svibnja, kao i ljeti od sredine srpnja do sredine kolovoza. Sjetva se obavlja u jame duboke 1 – 1,5 cm, pri čemu je razmak među redovima 12 – 24 cm, a među sjemenjem 24 – 36 cm. Ukoliko postoji opasnost od napada gljivica bolje je sijati na većem razmaku. Potrebna je količina 10 do 12 kg sjemena po hektaru.

Branje kopra

Ukoliko se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dvije košnje u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe herbe po hektaru.

Kada se kopar uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja, preporuka ga je kositi prije formiranja plodova, budući da se tim procesom smanjuje udio ulja u biljci. Usjev se kosi u visini od 30 cm od površine tla. Prinos u tom slučaju iznosi 15 do 20 tona herbe po hektaru, pri čemu je udio eteričnog ulja 2 do 2,8%. Prinos eteričnog ulja može iznositi 25-55 kg/ha.

Najkvalitetnije se sjeme kopra dobiva s vršnih cvatova biljke te se žetva obavlja upravo po njihovom dozrijevanju. Očekivani prinos sjemena kopra po hektaru iznosi 0,8 do 1 tone. Ukoliko se od sjemena proizvodi eterično ulje, može ga se proizvesti 9 do 15 kg po hektaru.

Uporaba kopra

Kopar ima okus sličan kimu. U prehrani se mogu upotrebljavati listovi i sjemenke. Listovi se koriste svježi ili sušeni, a mogu se koristiti kao dodatak juhama, umacima ili salatama. Sjemenke se često koriste prilikom pripravljanja zimnice, a mogu se i sušiti. Kopar ima pozitivan utjecaj na sluznicu želuca te poboljšava dah. Sprječava povraćanje i grčeve te povećava izlučivanje mlijeka.

Izvor:

  • Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o., Rijeka, 2013.
  • Lešić, R. i sur.: Povrćarstvo, Zrinski d.d., Čakovec, 2002.
  • Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Kopar - Sorte

ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1

Kopar

Kopar @ KLUB

Umjetnički koncept Slama Land Art Festival održava se 12. i 13. kolovoza na imanju organizatora sajma, umjetnika i kipara Nikole Fallera. Dođite na pustaru Kozjak, nedaleko Parka prirode Kopački rit te podržite korištenje prirodnih resursa i načela održivog razvitka

Danas je Sveti Prokopije, kažu - izbegavajte kopanje danas :) foto: Depositphotos/marsan

Ljudi zamišljaju da je poljoprivreda i dalje IMT-ov traktor na sred njive. Međutim, u poljoprivredi je možda i najizraženija upotreba novih tehnologija. ”Jedan odsto svetske zemlje nije za obrađivanje. Do 2030. godine ćemo izgubiti 2 odsto obradive zemlje. Poljoprivreda doprinosi emisiji štetnih gas...

Vrganj u obliku srca pronadjen na Kopaoniku, nije jestiv ali je bar poslužio kao lepa fotografija

+2

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek već treću godinu za redom organizirao je međunarodnu ljetnu školu u trajanju od 4. do 8. srpnja 2022. godine, ovaj puta pod nazivom: Tradicionalno slavonsko selo (Traditional Slavonian countryside). Međunarodna ljetna škola organizirana je putem programa mob...

+5

Baranja- surduci, gatori i vina Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje. Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje,...

+4

Kopački rit #RuralFoto #Životinje

SADNJA VOĆAKA PO ORGANSKIM PRINCIPIMA. Posle završene pripreme zemljišta, a pre same sadnje voćaka, neophodno je izvršiti još nekoliko operacija. Razmeravanje i obeležavanje mesta za sadnju: Razmeravanje parcele i obeležavanje mesta za sadnju izvodi se posle ravnjanja terena. Za obeležavanje se kori...

P.A.T. – Tehnologije Precizne Poljoprivrede Redovna skupština udruženja srednjih škola područja rada poljoprivreda, proizvodnja i prerada hrane, održana je na Kopaoniku od 24. do 26. maja 2024. U okviru redovne skupštine održan je sreučni skup iz oblasti Poljoprivreda sa temom „Primena digitalnih te...

+3

Nije ulje na platnu nego kulen na drvu. Priznajem, moj favorit u sjajnoj kampanji Turističke zajednice Osječko-baranjske županije "Via Slavonija Baranja“ kojom pozivaju domaće goste na otkrivanje doživljaja koji nudi istok Hrvatske. Kako kažu, uz krilaticu Hedonizam je na istoku i duhovitu kampanju...

+8

Poljaci u sva jela stavljaju začin kopar. Kod mene u basci kopar raste kao korov, hehe. Koristite li vi kopar u jelima?

+2