Sinonim: - | Engleski naziv: Cucumber | Latinski naziv: Cucumis sativus L.
Krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae. Uzgaja se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, te kao industrijski (kornišon). Konzumira se u sviježem stanju i kao kiseli krastavac, male je kalorične vrijednosti.
Krastavac ima slabo razvijen korijenov sistem, razmješten je vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vriježa) je puzavo, razgranato, dužina stabla ovisi o sorti i uvjetu uzgoja. Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izboji te se kod nekih sorata oni uklanjaju ili ostavljaju za plod.
Krastavac je biljka koja na istoj vriježi razvija muške i ženske cvjetove. Često se više razvijaju muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište uzgajaju hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima.
Za razvoj na otvorenom potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15 ºC, dok je optimalna 25-27 ºC. Cvatnja započinje kod temperature 15-17 ºC, a oprašivanje se najbolje obavlja na temperaturama 18-21 °C. Od dana zametanja plodova do berbe treba proći 30-40 dana. Brzina rasta pojedinih plodova ovisi o broju plodova na biljci. Vrijeme plodonošenja traje 1,5-2,5 mjeseca.
Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage kako u tlu tako i u zraku. Relativna vlažnost zraka trebala bi biti 85-90 %, što je teško postići u vanjskim uvjetima. Najpovoljnija vlažnost tla je oko 70 % punoga kapaciteta tla za vodu tj. ukupno 90-150 l vode/m2 za dva mjeseca uzgoja. U početku su zalijevanja rjeđa i s manjim količinama vode, a poslije, naročito u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalijevanje svakih 4-5 dana, ovisno o vrsti tla i uzgoja.
Za uzgoj krastavca najbolja su duboka, plodna i rastresita tla bogata organskim tvarima, neutralne ili slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5). Teška, hladna i jako kisela tla ne pogoduju kvalitetnom uzgoju ove kulture.
Krastavac je dobra pretkultura za rajčicu, kupus i papriku. U pogodne predkulture za krastavac ubraja se kupus, celer, mahuna, salata, grašak i kukuruz šećerac.
Obrada tla počinje u jesen i to dubokim oranjem, a pred sjetvu ili sadnju po potrebi se kultivira.
Za sklop 30 000-40 000 biljaka/ha i prinos 35-45 t/ha potrebno je izvršiti temeljitu gnojidbu i prihranu prema preporuci stručnjaka. Za prosječnu gnojidbu krastavca prije sadnje potrebno je aplicirati 150 kg/ha dušika, 160 kg/ha fosfora, 300 kg/ha kalija i 65 kg/ha kalcija.
Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene. Ako se proizvođač odluči za folijarnu prihranu s vodotopivim gnojivima tada treba u fazi od presađivanja do cvatnje, koja traje oko 22-25 dana, koristiti formulaciju NPK 11:44:11. Od razdoblja cvatnje do formiranja plodova, koja traje 20-22 dana, koristi se formulacija NPK 16:8:32. Od formiranja plodova do berbe i tijekom berbe u razdoblju od 50 dana i nadalje koristi se formulacija NPK 9:12:36. U međuvremenu ako je došlo do gubitka lisne mase iz bilo kojeg razloga potrebno je jednom tjedno primjeniti formulaciju NPK 20:20:20.
Kao glavni usjev sije se krajem travnja, a kao postrni tijekom lipnja. Sije se na većim površinama pomoću sijaćica, a na manjim ručno u redove ili kućice. U redove se sije na 80-100 cm razmaka red od reda i u redu 20-30 cm biljka od biljke.
Kornišoni se siju gušće, a količina sjemena ovisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha. Ako se proizvodi rani krastavac, sjetva se obavlja u toplim plastenicima 30-40 dana prije sadnje na stalno mjesto.
Bolji način proizvodnje jest proizvodnja na crnoj polietilenskoj foliji. Tlo ispod folije znatno se brže zagrije, što omogućava brže nicanje i bolji razvoj biljaka. Folija sprečava rast korova, a oblikovani su plodovi čisti, jer se većina nalazi na foliji. Biljke nisu u izravnom dodiru s tlom pa su manje izložene infekciji bolestima koje se nalaze u tlu. Folija za uzgoj krastavaca na većim površinama postavlja se polagačem folije ili ručno. Istovremeno s polaganjem folija mogu se ispod folija postaviti i perforirane cijevi za kasnije navodnjavanje po sustavu kap po kap.
Za sjetvu na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sijačice koje u jednom prohodu buše rupe i siju po 3-4 sjemenke na podešeni razmak od 30 cm i na dubinu 2 cm. Za sjetvu 1 ha takvim načinom sjetve potrebno je 1,5-1,8 kg sjemena, čime se u berbi osigurava sklop od 4-6 biljaka/m2. Da bi se ubrzala proizvodnja, nakon sjetve čitava se površina može prekriti folijom od netkanih sintetskih materijala, a jednoj od njih komercijalni je naziv Agryl. To je paučinasta poluprozirna tanka folija propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelovanja. Folija je fizička prepreka za napad štetočina. Postavlja se odmah nakon sjetve, a ostaje na usjevu do početka cvatnje.
Najsigurniji način proizvodnje, kojim se ostvaruju najveći prinosi, uzgoj je na armaturi. Zbog bolje prozračnosti biljaka na armaturi, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba lakša. Za armaturu se koriste stupovi visoki 2 m, povezani žicom na koju se veže konopac ili se između stupaca razapne plastična mreža po kojoj se uspinje biljka, a ukopaju se tako da im je vrh 150-180 cm iznad tla. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito zakidati zaperke. Uz redove je također poželjno postaviti cijevi za navodnjavanje te redovito, 2-3 puta tjedno navodnjavati. I u uzgoju na armaturi može se primijeniti polietilenska folija, a kad se biljke razviju, tlo se može pokriti slamom.
Krastavci za industrijsku preradu beru se svaka dva dana što ovisi o klasi. Prvu klasu čine plodovi dužine 3-5 cm, promjera oko 1,5 cm. Drugu klasu, plodovi dužine 5-7 cm, promjera oko 2 cm. Veći plodovi nisu komercijalno prihvatljivi jer samo mala količina se kiseli. Ako je plod dugačak 9-12 cm, uglavnom se koristi kao rezani.
Berba se obavlja ručno, samo je na većim površinama mehanizirana. Salatni krastavac bere se kada plodovi poprime boju, veličinu i oblik karakterističan za sortu. Prinosi plodova krastavca za industrijsku preradu mogu biti 25-50 t/ha, a salatnog 22-40 t/ha,a ove razlike su direktno vezane uz način uzgoja, vrijeme uzgoja i financijska ulaganja u proizvodnju.
Plodovi za tržište sortiraju se u kartonske kutije ili plastične sanduke, a čuvaju se na temperaturi 3-7 ºC i 93-95 % relativne vlage zraka. Industrijski krastavci beru se u velike plastične kontejnere i poželjno je što prije ih doraditi, jer se plodovi vrlo teško čuvaju.
Izvori:
ukupno: 57, aktivno: 1, neaktivno: 56
22-90-R2
ADAM
ADRIAN
AJAX
ANUSCHKA MIX F1 RS
ARDIA
ASKER
BALCANTO
BELISTO
BLITZ F1-GY
BUDAI CSEMEGE
CAMAN
CORNICHON DE PARIS
CRISPINA
DALIBOR
DARINA MIX F1 RS
DE VORGEBIRG
DELIFIN MIX F1
DELIKATESS
DINERO
DONJA MIX F1 RS
EDONA
EKRON
EVA
FABLO MIX F1
GEMINIU
GREEN FALL
JAZZER
JOKER
KORNIŠON ROYAL F1
KUNG FU
LEANDRO
LEONORE F1
LEVINA MIX F1 R.S.
LONG ALLEMAND
MARINDA F1
MARKETMORE
NATASJA F1
OCTOPUS
OPHIX F1
PARIFIN F1
PARKER
PONTIA
PROFI
RAIDER
REGAL F1
SONATE
SPORTRESISTING
SPRINT
STAROZAGORSKI LANGI
STIMORA
SUNČANI POTOK
SWING
TEZIER 68
TORNAC
VLASSTAR
ZITA
Nema ljeta bez krastavaca ukiseljenih na suncu. Uskoro recept i za fermentirane tikvice! Pravite li i vi ovakve kiseliše? ;)
Povrtari na području opštine Žabalj u južnoj Bačkoj već desetak dana beru krastavce kornišone, što je za tri sedmice ranije nego proteklih godina. Velike vrućine doprinele su da povrće pre dospe nego uobičajeno. Celokupan rod, kao i svake godine, prodaće se nemačkom prerađivaču, sa kojima svake godi...
Eliksir zdravlja. Domaća paprika, crni luk, paradajz, krastavac i ovčiji sir sa Stare planine.
Vino uz žlicu u Floresu Eno gastro projekt Vino uz žlicu imao je 15. izdanje u zagrebačkom bistrou Flores, uz birana jela i vina, uz pića destilerije Đanić , bučino ulje Cesarec i nešto vrlo posebno – rajčice iz posebnog uzgoja "Šjora Pomidora. Počelo se s paštetom od pilećih jetrica s tartufima uz...
Počela je sezona žutih bundeva − tamburica. Suva i topla klima nije ni njima godila, zbog čega su prinosi niži, kaže poljoprivrednik iz Đurđeva, Aleksandar Šovljanski, koji godinama gaji muskante tikve − tamburice. ”Nije teško gajiti tamburice, premda nijedan poljoprivredni posao nije lak. Ali, za r...
Povrtari u ataru sela Gospođinci u opštini Žabalj pre desetak dana započeli su branje krastavaca - kornišona koje će prerađivači u Nemačkoj konzervirati u tegle. U Gospođincima ali i drugim okolnim selima posejano je početkom aprila oko 200 ha kornišonom, koliko je bilo i prošle godine. ”Za razliku...
Jelena Sajić
prije 1 godinu
Problem je što nemamo dovoljno radne snege, ili ljudi neće da rade ove sezonske poslove - zato su Nepalci dolazili.
That_Miodrag
prije 1 godinu
O my God... "prerađivači u Nemačkoj"?? Ne ume se u Srbiji više ni turšija da se napravi? Pasterizacija kao superčudo savremene tehnologije, samo u Više [+]
Graševine iz Požege Promocija vinarije Vinum Academicum koja je sastavni dio Fakulteta za turizam i ruralni razvoj iz Požege, održana je u Zagrebu, u Češkom domu. . Na promociji kušalo se .Graševina 2024 12% alkohola,.Graševina Academia 2021, 14.5, .Chardonnay 2021 14.5,.Muškat žuti 2024 12.5, Merlo...
Krompir i paradajz ubedljivo prednjače kada je reč o količinama uvezenog povrća u ovoj i prošloj godini. Kada posmatramo uvoz povrća od početka ove godine, pa do kraja avgusta, najviše smo uvezli paradajza – 32.761 tonu u vrednosti od 34,77 miliona evra, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statist...
U Južnom Pomoravlju pod plastenicima je skoro tri hiljade hektara. Godišnje povrtari iz ovog kraja proizvedu oko 3.500 vagona povrća, a oko 70 odsto proizvoda plasira se na domaće tržište. "Imamo kupus domaći, koji polako pristiže, i krastavac. To znači da su naši vredni proizvođači na vreme zasadil...
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Mirta, ja sam u ovu teglu stavila 3 velike žlice soli, ulila vode do pola i promiješala da se sol otopi. Dodala sam jednu šnitu kruha (da se prije Više [+]
Mirta Vekic
prije 1 godinu
Može recept za krastavce? :)