Sinonim: cikorija | Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi
Radič se pretežito koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima osobitu vrijednost u prehrani dijabetičara. Otporna je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja zbog blijedih listova ili korijenja. Postoje tri osnovna tipa: lisnati radič, glavati radič te radič koji se uzgaja zbog korijena iz kojeg se u zatamnjenom prostoru proizvode etiolirani vršni pupovi.
Korijen mu je kraći, jako razgranjen i tek neznatno zadebljan. Boja listova je tamnozelene ili svijetlo zelene boje (može biti i crvena), a glavne žile su bijele boje. U mediteranskom području moguć je uzgoj gotovo cijele godine, a u kontinentalnom u proljetnom i jesenskom razdoblju.
Radič najbrže niče pri temperaturi od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni rast optimalna je temperatura 15 – 18 ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5 ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira i malo sjene.
Ravnomjerna opskrba vodom bitna je za uspješan uzgoj. Na laganim peskovitim zemljištima, uspješno se uzgaja uz navodnjavanje, a na težim zemljištima navodnjavanje nije potrebno.
Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak uz pH 6 do 7.
Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3 do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura gnojenih organskim gnojivima (rajčica, krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta organske mase korijenja i lišća.
Tlo se obrađuje na 20 – 40 cm dubine, a površinski sjetveni sloj mora biti fine mrvičaste strukture.
Za glavati i lisnati radič preporučuje se 20 – 60 t/ha stajskog gnoja, 160 – 200 kg/ha fosfora i 80 – 160 kg/ha kalija.
Ovisno o tipu radiča, načinu uzgoja i zalihama hraniva u tlu, potreba za hranivima radiča vrlo je različita.
Kada biljke razviju 3 – 4 lista, prorjeđuje se na razmak 15 – 30 cm, ovisno o kultivaru. Tijekom vegetacije redovito se navodnjava i međuredno kultivira.
Za berbu mladih listova radič se redovito izravno sije na gredice uz razmak redova 10 – 15 cm ili omaške (širom) s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati. Ako se sije mehanizirano, sijačicama, tada se sije u lipnju ili srpnju u redove na međuredni razmak od 30 – 50 cm s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može uzgajati kao presadnica u zaštićenom prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC, uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje se u ožujku ili travnju, a berba počinje krajem svibnja ili početkom lipnja.
Ako se sije rano u proljeće, u veljači ili ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada se mogu brati. Bere se rezanjem lišća, ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe prema potrebi se zalije, a novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog reza potrebno je prihraniti dušičnim ili kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta sve do jeseni usjev se može brati više puta, ali postupno biva sve slabiji.
Odrezani listovi operu se u hladnoj vodi, ocijede i tako dolaze na lokalno tržište pakirani u plitke letvarice prekrivene folijom. Uz 5 do 6 berbi može se računati na prinos do 2 kg/m2. Glavati radič pakira se također u letvarice. Prosječna težina glavice okruglih, crvenih i šarenih kultivara može biti od 200 – 500 g, a izduženog tipa i više. Može se postići prinos do 30 t/ha. Lisnati radič u pravilu se ne skladišti, a prema potrebi može se održati do tjedan dana na temperaturi od 2 – 5 ºC i visokoj relativnoj vlazi zraka. Glavati radič je nešto otporniji.
Izvor:
ukupno: 17, aktivno: 3, neaktivno: 14
BIANCO DI MILANO
CASTELFRANCO
CATALOGNA BRINDISINA
ERFANO
FIDELIO
GORIŠKI RADIČ
INDIGO
LEONARDO
PALLA ROSSA
PAN DI ZUCCHERO
ROSSA DI TERVISO
RUBRO
TRŽAŠKI SALATNIK
TRŽAŠKI SOLATNIK
VERONA
VIRTUS
WITLOOF
VINSKI GRAD U GRADU ZAGREBU Vinski grad u parku dr. Franje Tuđmana u Zagrebu može se uživati u vinu, hrani i druženju svakog dana od 17 do 01 h, do 19.6. U ponudi je 400 vinskih etiketa. Zastupljene su sve hrvatske vinske regije. Ponudu vina prati i široki izbor hrane, od burgera, jela od ribe i pil...
Izvoz sadnog materijala iz Rasinskog okruga je prošle godine iznosio 14,7 miliona evra, što je uvećanje u odnosu na prethodnu godinu za čak 27%. Procvat cvećarstva počeo je u epidemiji virusa korona, ali se nastavio i dalje. Mnogi iskusni poljoprivrednici su napustili oranice i počeli da se zbog bol...
„Ovčarska izložba 2022“ i 4. Festival jagnjećeg pečenja, održače se u nedelju, 18. septembra u selu Pričević kod Valjeva. U sklopu ovčarske izložbe, 28 učesnika predstaviće više od 200 grla sjeničke pramenke. Što se tiče takmičenja u pripremanju jagnjećeg pečenja i pravljenju jagnjećeg gulaša, preko...
CROAGRO Na Zagrebačkom velesajmu od 5. do 8. prosinca održat će se CROAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije i Sajmovi hrane i zdravog življenja. Na press konferenciji bili su Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ana Pavičić -...
Jučer je u osječkom kinu Urania u sklopu aktivnosti centra Europe Direct Osijek održana informativna radionicu na temu dezinformacija i medijske pismenosti. O značaju ovih tema za današnja društva u uvodnom dijelu radionice govoriili su medijski stručnjaci, predstavnici Europske komisije u Hrvatskoj...
Hrvatska rosé vina osvojila 17 medalja Na najvećem specijaliziranom natjecanju za rosé vina na svijetu Concours Mondial de Bruxelles hrvatski vinari osvojili su17 medalja - 8 zlatnih i 9 srebrnih. Četiri zlatne medalje osvojile su dalmatinske vinarije Grabovac, Prović, Testament i Ško vina, a četiri...
Domaćinstvo Ljubisava Jovančića iz Liplja kod Ljiga, juče popodne pretrpelo je veliku štetu tokom nevremena koje je ovu opštinu zadesilo oko 14 časova. Ekonomski objekti kao i poljoprivredna mehanizacija su u potpunosti uništeni. Oštećen je i krov na kući kao i ostatak dvorišta pred naletom pijavice...
Agro u 2025. Hrvatska poljoprivreda godišnje proizvede 3 milijarde EUR vrijedne poljoprivredne proizvode. Dobiti nakon oporezivanja su sigurno ispod 10% - dakle HR poljoprivrednici u prosjeku nemaju više od 300 milijuna EUR dobiti godišnje (usporedbe radi, toliko zaradi samo Hrvatski telekom u dvije...
Za potrebe Ministarstva poljoprivrede u planiranju podrške pčelarskoj proizvodnji, SPOS je 3. novembra 2011. izradio analizu proizvodne cene meda u uslovima Srbije u toj godini. ”Sve je obračunato za pčelinjak od 100 LR košnica koji je orijentisan na med, sa korišćenjem jedne pčelinje paše na stacio...
Valjevski kraj prepoznatljiv je po uzgoju maline, a u Brankovini se već 62 godine održava privredno turistička manifestacija Dan maline. Izložba malina i dodela nagrada za najbolje proizvođače tradicija je koja traje više od šest decenija. Tako je bilo i ovog puta, pa je nagradu za najvećeg robnog p...
- Dvije zlatne medalje za kulen Belje Na ocjenjivanju kakvoće kulena održanom na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Belje je osvojilo dvije zlatne medalje Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena u organizaciji te znanstvene institucije...
KATUNARU MANDAT ZA UPRAVLJANJE UDRUŽENJEM VINA KVARNERA U sjedištu Udruženja vinara Vina Kvarnera ( Kvarner Wines) vinotelu Gospoja u Vrbniku održana je redovita godišnja izborna i izvještajna skupština. Povjerenje za vođenje udruženja u 2023. je dobio vrbnički vinar Anton Toni Katunar iz vinarije E...
