Sinonim: Murva | Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.
Dud je listopadna drvenasta kultura, koja se u ovim prostorima još naziva i murva. Pripada porodici dudovki (Moraceae), a izvorno potječe iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova gospodarska korist uočena u proizvodnji svile, budući da se ličinke dudovog svilca prehranjuju lišćem bijelog duda. Za dud je vezana i povijesna zanimljivost. Naime, engleski kralj James I. pozvao je 1608. godine stanovnike da u što većoj količini uzgajaju stabla duda radi poboljšavanja proizvodnje svile. Mnogi su se stanovnici odazvali pozivu, no na nesreću, posadili su crni dud, a ne bijeli, čije listove u prehrani koristi dudov svilac.
Okus dodova ploda je sladak, s vrlo malo kiselina, a po izgledu nalikuju plodovima maline. Stablo duda često izgleda starije nego što uistinu jest, budući da se obično vrlo rano počne naginjati, a kora puca i poprima starinski izgled. Listovi su svjetlozeleni, široki, ovalni, dugi oko 12 cm, a široki 10 cm. Rub lista je pilast, a površina gruba i dlakava.
Dud se može uzgajati na područjima do 300 m nadmorske visine, a zimi uspijeva na temperaturama do -23 °C te je tako otporna na zimske temperature. Kao i većina voćnih vrsta preferira osunčane položaje.
Starija, dobro ukorijenjena stable duda dobro podnose sušu. Korijen će duda rasti duboko u zemlju te moći iskoristiti i vodu iz dubljih dijelova tla.
Dud nema velike zahtjeve prema tlu tako da se može uspješno uzgajati i na slabije kvalitetnim tlima. Ipak, za uzgoj bi bilo poželjno da je tlo dobro ocijedito i neutralnog pH.
Prilikom sadnje potrebno je obratiti pažnju na činjenicu da stablo duda u prosjeku naraste 10 m, ali visina može doseći i 20 m, a oblik krošnje je široko razgranat, stoga sklop sadnje nikako ne smije biti pregust. Ipak, u kultiviranom obliku rezidbom se postižu niži uzgojni oblici čime se olakšava berba. Uzgojni oblici mogu biti razni – od piramidalnog do visećeg, koji je i najučestaliji na našim prostorima.
Obično se zbog dugovječnosti dudovi sade uz puteve. Budući da bijeli dud ima „slatko“ drvo koje privlači gusjenice, treba obratiti pažnju na njihovo tretiranje ukoliko do napada dođe te zaštititi okolne nasade. Važan čimbenik uzgoju duda je i sposobnost mikorize (simbioza korijena i gljiva), što omogućuje fiksiranje dušika iz tla te manju uporabu gnojiva.
Razmnožavanje je moguće vegetativnim dijelovima, odnosno reznicama i cijepljenjem te generativno sjemenom. Dud se vrlo lako uzgaja i iz sjemena i takva su stabla obično zdravija, ali za komercijalan se uzgoj preporuča vegetativno razmnožavanje, kojim se održavaju željene karakteristike stabla i ploda. Reznice se sade u jesen ili rano proljeće. Obično su dužine od 20 do 40 cm, a prilikom sadnje potrebno je ostaviti dva do tri pupa iznad zemlje.
Dud cvate tijekom svibnja, a dozrijeva u lipnju. Cvjetovi su sitni i neugledni. Berba plodova obično traje od lipnja do kolovoza. Plodovi su vrlo slatki, a veličina im je od 1,5 do 2 cm. Plodovi se mogu jesti u svježem stanju ili sušeni. Prerađeni se koriste za izradu marmelada i rakija. Izuzetno je ljekovit čaj od dudovog lišća za liječenje bolesti dišnih organa, probavnih smetnji i dijabetesa.
Izvor:
ukupno: 1, aktivno: 0, neaktivno: 1
Domaći dud
Poljoprivrednici iz Padine u opštini Kovačica privode kraju žetvu maka kojeg su jesenas posejali na oko 200 hektara i nisu zadovoljni prinosima jer je kiša stigla kada nije trebalo, pre i tokom cvetanja. ”Zato su prinosi ispod prosečnih, oko 600 kg/ha sa kojima nismo zadovoljni“, kaže dugogodišnji p...
Danas je Svetski dan močvarnih staništa, a obeležava se još od 1971. godine. Ovogodišnja je tema - revitalizacija reka. Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi projekat "Revitalizacija Evropskog Amazona", a vrednost mu je gotovo pet miliona evra. Njime će se revitalizovati vlažne livade...
Sremska kuća u Neštinu-fruškogorski biser graditeljstva. Originalna "Kuća Savića" iz 1743. godine predstavlja razvijeni tip seoske kuće koje su građene u Sremu u 18. veku. Nalazi se u sremskom selu Neštin, smeštenom uz samu obalu Dunava, na obroncima Fruške gore.
Aleksandar Banjac iz sela Drinići kod Bosanskog Petrovca dobitnik je nagradw Zlatna kosa na prestižnom talmičenju Kosidba na Rajcu. Manifestacija je održana 53. put za redom, a u konkurenciji su bila 23 kosača iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Kako je istakao Banjac, poljoprivred...
JESENJE PRSKANJE KOŠTIČAVIH VOĆAKA. Zaštita koštičavih voćaka u periodu od početka opadanja lišća do precvetavanja (opadanja cvetnih latica) jeste uslov i osnova uspešne zaštite od glavnih bolesti koštičavih voćaka. U tome, plavo prskanje (bakarnim preparatima) u periodu od početka opadanja lišća do...
U Srbiji ima više od 11.000 bujičnih vodotokova, a zbog klimatskih promena koje donose obilnije padavine i eroziju zemljišta bujične poplave će biti sve češće i veće, ocenila je Milica Caković, istraživač-saradnik na beogradskom Šumarskom fakultetu. Većina zabeleženih bujičnih poplava dogodila se ju...
Ove godine imamo dobru ponudu domaće jagode odličnog je kvaliteta jer u toku sazrijevanja nije bilo dugog kišnog perioda #jagoda #domaćajagoda #strawberry
Agrocentar Božić doo Brčko
prije 2 godine
Zbog dovoljo sunceve svjetlosti i toplote ove godine su izuzetno slatke.
ZAGREB UNDERGROUND Sve je spremno za sljubljivanje vina, hrane i zabave na prvom ZAGREB UNDERGROUNDU u tunelu Grič! Ovaj vikend, od 12. do 14. travnja, u tunelu Grič u Zagrebu održava se prvi gastro-enološki Wine & Walk festival pod zemljom ZAGREB UNDERGROUND. Prilika je to za sljubljivanje na jedno...
Nekada životinje od kojih je zavisilo mnogo poslova u domaćinstvu, a danas postaju sve ređe. Prema nezvaničnim informacijama danas na teritoriji Srbije živi samo oko 1.000 magaraca iako uzgoj ovih životinja može biti višestruko isplativ. Litar mleka košta od 20 do 50 evra, a potražnja za njim višest...
Alpego rotodrljače s Twin-Force Max sustavom daju kvalitetnu obradu i do 40 cm dubine i to pri većim brzinama zbog posebno dizajniranih rotora koji imaju veću propusnu moć za razliku od tradicionalnih, kaže Ivan Šarić iz tvrtke Agritech Šarić. To potvrđuje i Hrvoje Šimić, mladi poljoprivrednik iz Bj...
Pozdrav iz voćnjaka Stipe Dumančića. Nabrali smo 20 kg fuji jabučica. #prijekiše #godišnji
