Kesten

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44 % u sirovoj sjemenci, po čijoj je količini usporediv s krumpirom. Iz tog se razloga od njegovih plodova proizvodi i brašno, koje pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna peciva i kruh. Brašno karakterizira znatna količina šećera koji se stvara u osušenom plodu. Plod kestena je još bogat kalcijem, kalijem, a sadrži i fosfor, željezo, većinu vitamina B skupine.

S obzirom da drvo kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada jedini izvor peluda i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji. 

Morfološka i biološka svojstva kestena

Kesten (žir bogova) je jednodomna biljka, pri kojoj se na istom stablu nalaze razdvojeni muški i ženski cvjetovi. Ženski cvjetovi združeni su po 2 – 3 u grozdove i nalaze se na kraju listnih izdanaka. Muški cvjetovi združeni su u kitice (dihazije, mačice) i razvijaju se pri osnovi ljetnih izdanaka. Kesten cvate u lipnju i srpnju. Oprašivanje vrše vjetar i kukci (pčele). Važno je da se posade razne sorte kestena radi međusobnog oprašivanja. Plod je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Listanje kestena započinje u travnju. Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8 - 18 cm dugi i 3 - 6 cm široki, na licu goli, a na naličju dlakavi.

Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti u visinu do 25 m s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Može doseći starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom.

Agroekološki uvjeti za podizanje nasada kestena

Temperatura

Pitomi kesten je voćka toplih krajeva i pripada grupi heliofilnih biljaka kojima je potrebno puno svjetlosti. Pitomom kestenu najviše odgovara mediteranska i umjereno-kontinentalna klima sa srednjom godišnjom temperaturom od 11 – 15 °C. Uspješna proizvodnja moguća je na temperaturama do 37 °C i -26 °C jer temperature veće od 37 °C i manje od 26 °C onemogućavaju plodonošenje.

Voda

Voda je od izuzetne važnosti u periodu razvijanja cvjetnih pupoljaka, cvjetanja, zametanja plodova i njihovog porasta. Za dobar rast i razvoj cjelokupnog debla potrebno je provođenje navodnjavanja tijekom uzgoja. U periodu sađenja, mladicama treba osigurati najmanje 60 l vode raspoređeno na tri dijela po 20 l.

Tlo

Izbjegava se vapno i vapneni dodatci jer na takvim mjestima kesten slabije uspijeva. Vrlo je važno da tlo bude dobro strukturirano i duboko tako da se u njemu može razvijati kestenov snažan korijen. Najpogodnija su ilovasto-pjeskovita zemljišta u kojima je odnos gline prema pjesku 60:40 i pH vrijednost se kreće od 4,0 do 6,0.

Agrotehnika pri podizanju nasada kestena

Priprema tla za sadnju

Iako je kesten šumska biljka, dobro reagira na gnojenje dušikom, a može mu se dodati i nešto fosfora i kalija. Teren se čisti od krupnog kamenja, panjeva, žila ostalog drveća i žbunja. Tlo se zatim ravna kako bi se obavila gnojidba, oranje i sadnja. Ukoliko je teren na kojem se planira podizanje nasada pitomog kestena suviše strmo, potrebno je napraviti terase. Poslije pripreme tla za sadnju obavlja se rigolanje na 60 – 80 cm dubine.

Gnojidba

U periodu starosti, ako se mjerama rezidbe pitomi kesten pomlađuje, potrebno je gnojiti dušičnim gnojivima da bi se što bolje i više razvile mladice na kojima se razvijaju cvjetovi i plodovi. U periodu pune rodnosti, da bi se ostvario prinos od 10 000 kg/ha potrebo je u tlo aplicirati 135 kg/ha dušika, 40 kg/ha fosfora i 150 kg/ha kalija. Radi održavanja humusa u tlu na najmanje 3 %, treba svake godine u jesen zaorati po 10 000 kg/ha stajnjaka.

Održavanje nasada

Vrši se međuredna kultivacija. Zemljište se obavezno praši, tj. usitnjava sloj zemlje na dubini 5 – 7 cm. Usitnjavanje se vrši i poslije navodnjavanja, kako se ne bi stvorila pokorica i na taj način brzo gubila vlaga. Zemljište u nasadu pitomog kestena se u toku ljeta obrađuje uglavnom do kraja srpnja, što zavisi od učestalosti i obilnosti kiša. Zemljište od polovice kolovoza ne bi trebalo obrađivati jer bi se stvorili uvjeti za produžetak vegetacije i stabla kestena bi u period mirovanja ušla sa nesazrelim mladicama koje bi zbog mraza mogle izmrznuti. Kesten se orezuje kada je u fazi mirovanja i to uglavnom u svrhu pomlađivanja, tj. uklanjanja starih grana.

Proizvodnja sadnica

Sadnice pitomog kestena proizvode se generativno (sjetvom plodova  u kojima se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka) i vegetativno (izdancima i kalemljenjem). Obavljaju se operacije odabiranja, stratifikacije, zasnivanje rastila (priprema zemljišta za sadnju i njegu podloga), kalemljenje, uzgoj sadnica, vađenje, trapljenje, pakovanje i prijevoz sadnica.

Prije sadnje na stalno mjesto, žile na sadnicama se prorjeđuju i skrate za 1/3. Potapaju se u homogenu smjesu napravljenu od goveđeg gnoja, ilovače i vode.

Izbor položaja za podizanje nasada kestena

Najprimjereniji položaj za kesten je položaj koji je osvjetljen i s kojega voda dobro otječe, s rahlim tlom bogatim humusom, i što je važno, blago kiselim. Takvi su južni, jugoistočni i istočni položaji.

Izbor uzgojnog oblika kestena

Kesten se uzgaja u piramidnu ili kotlastu krošnju. Orezivanje je ograničeno na najnužnije zahvate, a obuhvaća čišćenje krošnje i usmjeravanje grana. Sve rane nastale orezivanjem potrebno je premazati voskom za cijepljenje.

Vrijeme i tehnika sadnje kestena

Prilikom sadnje, sadne jame moraju biti nešto veće (70 – 80 ili 100 cm dubine). Potrebno je osigurati dovoljnu količinu humusa. Zemlji kojom se zatrpava jama oko sadnice treba dodati 2 kg kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK 0:15:30). Razmak sadnje mora omogućiti dovoljno širok hranjivi prostor i maksimalan razvoj krošnje te što lakše kretanje mehanizacije. Najbolji rezultati i najviše sadnica se posadi ako se sadi po principu jednakostraničnog trokuta.

Kada se sadi u jesen, što je i najpogodnije, sadnica se ne zalijeva, već se oko nje nabaci zemlja u vidu humka (visine 15 cm) i tako ostavi do proljeća. Na isti se način vrši sađenje i u toku zime. Ako se sadi u proljeće, oko svake sadnice napravi se ljevkasto udubljenje i zalije s 8 – 10 l vode. Kada zemlja upije vodu, udubljenje treba prekriti sitnom zemljom ili zrelim stajskim gnojem u sloju od 4 – 5 cm.

Berba i skladištenje kestena

U rujnu, kada plodovi zore, mogu se lako otresti, ili se pak pusti da sami popadaju s drveta. Ljuštenje plodova iz ježinaca koji su pali na tlo, pospješuje se tako da se ježinci pograbljaju na hrpu i tako ostave nekoliko dana. Plodovi nakon nekoliko dana dodatnog zorenja sami ispadaju iz ježinaca i tada su i ukusniji.

Plodovi kestena pohranjuju se u spremišta ili skladišta pri 80 % relativne vlažnosti zraka i pri temperaturi od 0 °C. U takvim uvjetima plodovi mogu izdržati dva do tri mjeseca. 

Izvor: Prof. dr. H. Hadrović; Gajenje pitomog kestena; Beograd, 1987.