Pretraga tekstova
Pijetao imena Merakli vlasnika Fitima Sejfijaja s Kosova postao je zvijezda interneta. Zašto? Pogledajte!
Fitim Sejfijaj s Kosova uistinu može reći da ima strašnog pijetla. Snimka njegova ogromnog pijetla imena Merakli poharala je internet. Mnogi su se preplašili, većina zbunila. Iako su mnogi pomislili da je riječ o specijalnim efektima te da pijetao ovoga vlasnika ne može biti tolike veličine, utvrdilo se da može.
Merakli je, naime, vrsta kokoši brahma koja može narasti i do 120 centimetara u visinu, piše dailymail opisujući da Merakli sa svojim ogromnim kandžama i perjem više nalikuje dinosauru nego li kokoški.
Brahma kokoš je posebna vrsta koju se obično naziva "Kraljem peradi". Postoje kontroverze oko njegova podrijetla, no većina se slaže da je nastao u Americi od velikih kokoši uvezenih iz Kine, odnosno Šangaja.
Kako izgleda Merakli pogledajte u videu.
Foto Bigstockphoto/MattiaATH
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje