Evo osam najčešćih uzroka ugibanja janjadi i jaradi - kako ih prevenirati?

Bolesti janjadi i jaradi vrlo često dovode do masovnih uginuća koja uzrokuju velike štete uzgajivačima. Uzroci su najčešće vezani uz pojavu zaraznih i parazitskih bolesti, kao i posljedica loše hranidbe i smještaja. 

Većina toga se može spriječiti preventivnim zahvatima odnosno kvalitetnim upravljanjem zdravljem stada, navodi prof.dr.sc. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u stručnom članku "Najčešći uzroci ugibanja janjadi i jaradi i kako ih prevenirati", objavljenom u Zborniku predavanja 1. Dana hrvatskog stočarstva, u organizaciji HAPIH-a. 

Preventiva bolesti započinje u zadnjoj trećini gravidnosti, a cilj je dobiti vitalno janje ili jare te kvalitetan kolostrum. Navedeno se može postići odgovarajućim smještajem, hranidbom i vakcinacijom. 

Pored zaraznih bolesti zdravlje mladunčadi ugrožavaju brojni unutarnji i vanjski paraziti. Preventiva se sastoji od redovitog provođenja koprološke pretrage, zatim tretiranja odgovarajućim lijekom i to prije janjenja i jarenja kako bi smanjili rizik od invazija parazitima u prvim tjednima života. Otežavajuća okolnost u Republici Hrvatskoj je nedostatak lijekova kojima možemo tretirati ovce i koze protiv parazita kao i nedostatak vakcina, navodi Kostelić. 

U razdoblju tijekom i nekoliko tjedana nakon janjenja i jarenja često dolazi do uginuća pomlatka koja mogu uzrokovati velike gubitke uzgajivačima neovisno o uzgojnom cilju. Bolesti mladunčadi su najčešće posljedica loše higijene smještaja, hranidbe i neprovođenja preventivnih mjera. Na njihovo zdravlje, odnosno otpornost utječe i zdravlje majke naročito u razdoblju gravidnosti i prvim danima nakon poroda. 

Obzirom da mladunčad obolijeva i ugiba od čitavog niza bolesti, evo ukratko najčešćih bolesti, uzroka i načina kako ih spriječiti.

Osam faktora obolijevanja i ugibanja

1. Kolostrum kao prva zaštita

Kolostrum ima vrlo važnu ulogu u zaštiti zdravlja mladunčadi. U njemu se nalaze protutijela majke koja ih štite od zaraznih bolesti u prvim tjednima nakon poroda. Bogat je energijom i hranjivim tvarima potrebnim za prve dane života, osobito za uspostavljanje termoregulacije. Također, djeluje laksativno, odnosno olakšava izbacivanje mekonija iz crijeva mladunčadi. 

Loša kakvoća kolostruma rezultira lošom općom otpornošću janjadi i jaradi te su ona podložna obolijevanju. Na kvalitetu kolostruma možemo utjecati pravilnom hranidbom i vakcinacijom gravidnih ovaca i koza, posebno u zadnjoj trećini gravidnosti.

2. Važnost higijene smještaja

Naročito je važna higijena prostora za janjenje i jarenje. Pod mora biti suh, čist i dobro nasteljen. Higijena poda utječe i na higijenu vimena pa se mladunčad vrlo često inficira (npr. enterotoksemija, infekcija E. coli) upravo preko vimena uprljanog balegom. Staje moraju biti prozračne i čiste bez propuha, prašine i vlage u zraku. 

Ovce i koze s mladunčadi moraju biti odvojene od ostatka stada te im je potrebno osigurati dovoljno prostora za kretanje. U pretrpanim stajama često dolazi do gaženja mladunčadi što rezultira lomovima kostiju ili uginućima. Važna je higijena jasala i valova iz kojih se mladunčad dohranjuje smjesom jer u slučaju da su onečišćeni balegom postoji npr. mogućnost izbijanja kokcidioze. 
Unazad nekoliko godina sve više uzgajivača koristi infracrvene lampe za zagrijavanje prostora gdje boravi janjad i jarad. U grijanim prostorijama pomladak brže raste i otpornija je na bolesti.

3. Dovoljno mlijeka u zimskim mjesecima

Janjad i jarad mora biti hranjena dovoljnim količinama mlijeka neovisno sišu li ili ih dohranjujemo mliječnom zamjenom. U slučaju da majka ima premalu količinu, mladunčad se često glasa i pokušava sisati druge životinje. 

Moramo osigurati dovoljno mlijeka u zimskim mjesecima kada mladunčad treba više energije za termoregulaciju odnosno zagrijavanje tijela jer će u suprotnom uginuti zbog hladnoće (i gladi). U dohrani možemo koristiti i kravlje. Iskusni ovčari uvijek u stadu imaju kozu čije mlijeko koriste u dohrani. U slučaju da majka ne da sisati, važno je provjeriti zdravlje obje polovice vimena. 

4. Selen i vitamin E

Nedostatak mikroelementa selena i vitamina E u janjadi i jaradi uzrokuje metabolički poremećaj koji se očituje degeneracijom mišića kostura i srca. Pored navedenog selen ima važnu ulogu i u općoj otpornosti organizma mladih životinja. Zanimljivo je da je nedostatak selena veliki problem u uzgojima ovaca na svim kontinentima naročito na područjima na kojima je tlo siromašno tim kemijskim elemetnom. 

Preventiva se sastoji od davanja selena u posljednjoj trećini graviditeta jer se time potiče rast i razvoj ploda i sinteza kolostruma. Neovisno da li je gravidnim životinjama davan selen, mladunčadi je poželjno dati vitamin E i selen. Na tržištu postoje vitaminsko-mineralni pripravci koji se jednokratno daju u prvim tjednim života čime osiguravamo njihov pravilan rast i razvoj. 

Obzirom da se pojedini pripravci daju pod kožu ili u mišić, uzgajivač mora tražiti savjet ili pomoć veterinara. Važno je naglasiti da se kod davanja pripravaka selena strogo moramo pridržavati uputa jer u slučaju nepravilnog davanja ili prevelike doze možemo uzrokovati uginuće.

5. Zarazna enterotoksemija

Enterotoksemija je zarazna bolest s kojom se je susrela većina uzgajivača. Bolest se pojavljuje u prvim tjednima života, međutim puno češće kod životinja starih više od mjesec dana. 

Pogodovni čimbenik izbijanju bolest je prežderavanje mlijekom ili smjesom tako da najčešće obolijeva i ugiba najveća i najjača janjad i jarad tzv. kradljivci mlijeka. Bolest se razvija vrlo brzo, u roku od par sati, tako da mladunčad može uginuti bez znakova bolesti. 

Kod dužeg tijeka se javlja proljev, bolno glasanje i gubitak apetita. Liječenje je neisplativo jer se bolest vrlo brzo razvija i redovito dovodi do uginuća. Osnovna preventivna mjera je vakcinacija gravidnih ovaca i koza u zadnjoj trećini graviditeta koje zatim kolostrumom odnosno protutijelima štite mladunčad u prvim mjesecima života. Danas se na tržištu nalaze vakcine koje možemo koristiti kod mladunčadi, a osnovna uloga im je štititi ih u prvim tjednima života. Također je potrebno spriječiti prežderavanje smjesom. 

Bolest može biti i posljedica loših higijenski uvjeta.

6. Kokcidioza

Kokcidioza je parazitska bolest koja nastaje, kao i enterotoksemija, zbog prežderavanja smjesom ili mlijekom. Za razliku od enterotoksemije, kokcidioza je vrlo često posljedica loše higijene smještaja, a naročito hranidbe. Može se javiti kao posljedica stresa npr. zbog hladnoće. Jarad i janjad se zarazi ako siše vime uprljano balegom ili ako jede smjesu iz valova također zagađenih balegom odraslih ovaca i koza. Bolest se očituje smrdljivim proljevom, gubitkom apetita, dehidracijom, mršavljanjem i uginućem. 

Pored liječenja potrebno je temeljito očistiti i dezinficirati staju i opremu. 

7. Paraziti - oprezno s lijekovima

Pored kokcidioze i druge parazitske bolesti mogu ugroziti zdravlje janjadi i jaradi. To su na primjer plućni vlasci, trakavice, veliki i mali metilj i želučano crijevni paraziti. Poseban problem za zdravlje mladunčadi su krpelji. 

Preventiva protiv parazitskih bolesti započinje tretiranjem gravidnih životinja, zatim držanjem na suhoj i čistoj stelji. Davanje janjadi i jaradi lijekova protiv parazita treba temeljiti na rezultatima koprološke pretrage, a ne nasumično trošiti lijek, novac i vrijeme. On ne štiti kao vakcina nego samo "čisti" životinju od parazita. Također, na temelju koprološke pretrage određujemo pored vrsta i broja parazita, najučinkovitiji lijek.

8. Pastereloza

Pastereloza je zarazna bolest koju uzrokuju bakterije. Bolest se očituje u obliku septikemije i/ili upale pluća. Javlja se povremeno kao posljedica stresa npr. kod nagle promjene vremena, prenapučenih staja ili transporta. 

Kod plućnog oblika bolesti uzgajivači često misle da se radi o invaziji plućnim vlascima. Za razliku od invazije parazitima, kod pastereloze janjad i jarad ugiba vrlo brzo nakon prvih znakova bolesti. Bolest se može liječiti antibioticima.

Preventiva bolesti janjadi i jaradi

Zaštita zdravlja počinje već u graviditetu pravilnom hranidbom ovaca i koza, davanjem vitaminsko-mineralnih preparata (spomenuti selen i vitamin E) naročito u zadnjoj trećini graviditeta. Gravidnim životinjama, ovisno o području i načinu držanja, moramo osigurati suhe, čiste, prozračne i prostrane staje. Vakcinaciju protiv enterotoksemije je najbolje provesti u zadnjoj trećini graviditeta jer time osiguravamo zaštitu janjadi i jaradi preko kolostruma, poručujue Kostelić. 

Nakon poroda mladunčadi je potrebno, ovisno o veličini stada, dezinficirati pupak i osigurati dovoljne količine kolostruma. Važno je redovito kontrolirati zdravlje vimena kao i količinu mlijeka. U slučaju nedostatka, mladunčad je potrebno dohranjivati mlijekom drugih životinja ili mliječnom zamjenom. 

Davanjem vitamina E i selena osigurava se normalan rast i razvoj te potiče opća otpornost mladunčadi. 

Kradljivce treba spriječiti u prežderavanju mlijekom ili žitaricama jer može doći do kisele indigestije buraga i enterotoksemije. Kod ugibanja većeg broja janjadi i jaradi uzgajivači moraju tražiti pomoć veterinara kako bi se utvrdio uzrok uginuća.