Gdje je nestalo sivo dalmatinsko govedo?

U Republici Hrvatskoj priznate su tri izvorne pasmine goveda koje su obuhvaćene uzgojnim programom; buša, istarsko govedo i slavonsko- srijemsko podolsko govedo. Nažalost među njima nema sivog dalmatinskog goveda.

Iako je bilo pokušaja i projekata od stručne javnosti, manje od uzgajivača "sivo dalmatinsko govedo" nije upisano na listu Ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (IZP). Sivo govedo u Dalmaciji nastalo je križanjem buše i drugih tipova, slabije produktivnih goveda s Tirolskim sivim govedom. Upotreba oberintalske pasmine započela je 1898. godine uvozom nekoliko bikova i junica na područje Knina (R. Šic, P. Božić, K. Mihatović, 1994.).

Od tog perioda do danas proizvedeni su prijelazni genotipovi kao rezultat interakcijskih efekata križanih pasmina odnosno sojeva i okolišnih, prvenstveno hranidbenih uvjeta. Sivo govedo je pasmina tipično dvojnih proizvodnih osobina - mlijeko i meso. Siva krava jedna je od najučinkovitijih mliječnih životinja, s obzirom na količinu proizvodnje "korisnih sastojaka" mlijeka u odnosu na tjelesnu masu krave i konzumiranu krmu (P. Caput, 2008). Nakon Domovinskog rata uzgoj u tipu sivog goveda je gotovo prestao. Danas se takva goveda u JRDŽ vode kao križanci za proizvodnju mesa i mlijeka, tako da nitko ne zna koliko stvarno imamo plotkinja u tipu sivog goveda na području Dalmacije.

Sivo govedo je dio povijesti i kulture Dalmacije

Još je žalosnije da se danas gotovo isključivo uzgoj u tipu sivog goveda bazira na sustavu krava-tele, odnosno proizvodnji mesa. Takav uzgoj goveda se bazira na paši i suhoj voluminoznoj krmi (sijenu) uz minimalni dodatak koncentriranih krmiva u zimskom periodu. Mali broj uzgajivača proizvodi i mlijeko, iako znamo da goveda imaju dobar mliječni potencijal. Ovisno o hranidbenim uvjetima, krava proizvode oko 2.500 - 3.000 kg mlijeka.

Sivo govedo je dugovječna, izdržljiva životinja prilagođena krškom podneblju, dobre plodnosti i što je najvažnije zaživjela je s ljudima i krajobrazom, te je dio povijesti i kulture Dalmacije. Također ovo govedo ima važno mjesno u očuvanju biološke raznolikosti, te je važno za očuvanje postojećih travnjačkih staništa krških polja Dalmacije (Dalmatinske zagore).

Kad bi došlo do zaštite izvornosti i standardizacije pasmine od iste se može napraviti vrhunski "brand", za goveđe meso i u proizvodnji autohtonih sireva. Takav proizvod može dobiti oznaku zemljopisnog porijekla i izvornosti. Ovaj članak može biti prilika za uzgajivače i stručnu javnost da se ponovno pokrene inicijativa o zaštiti "Sivog dalmatinskog goveda" i da se isto uvrsti na popis zaštićenih i izvornih pasmina domaćih životinja.

Autor: Ivica Kosor, dipl. ing. agr.

Foto: United Nations Development Programme in Croatia/Tradicijske sorte i pasmine Dalmacije