HPK s Europskom komisijom o afričkoj svinjskoj kugi - smanjite period karantene

"Zatražili smo da se period karantene smanji s godinu dana na 4,5 mjeseci, na način da se tri mjeseca provodi dezinfekcija, a da se 40 dana testira s tri posto populacija i nakon toga omogući punjenje farmi", navode iz Hrvatske poljoprivredne komore o čemu su govorili na sastanku predstavnika Copa-Cogeca, s predstavnicima glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane.

Naime, ondje se raspravljalo o trenutačnoj situaciju vezano za zdravlje životinja u EU, na kojem je, među ostalim rasprava bila i oko stanja s afričkom svinjskom kugom, ali i drugim bolestima poput visokopatogene infulence ptica, epizootsko hemoragijskoj bolesti, bolesti plavog jezika te groznici Zapadnog Nila.

Također, iz HPK je zatraženo da se osigura nadoknada štete prema tržišnim cijenama, te da dodatna potpora svinjogojcima koji proizvode genetski rasplod /crnu slavonsku svinju, kao i da se omogući u svim kategorijama, klanje na gospodarstvima.

"Među našim zahtjevima upućenim EK je i da se strogo zabrani prijevoz zaraženih svinja jer se sumnja na veliki porast uzrokovan upravo takvim transportom", priopćeno je iz HPK.

Europska komisija upoznata s prosvjedima

Nadalje, ističu kako su Europsku komisiju izvijestili i o zahtjevima prosvjednika među kojima je da eutanaziju zdravih svinja treba odmah prekinuti, pod hitno dopustiti promet i prodaju zdravih svinja, te omogućiti klanje i preradu svinjskog mesa u vlastitom dvorištu, te zaustaviti sve oblike kategorizacije objekata za držanje svinja.

Isto tako, među zahtjevima je i to da je potrebno osigurati rasplodni materijal za sve one koji se žele dalje baviti svinjogojstvom, a u svim selima u kojima ima afričke kuge treba osigurati pokretne klaonice kako bi oni koji imaju zdrave svinje mogli obaviti klanje u svom dvorištu.

Ključan tjedan: Ili dogovor s Vladom oko afričke svinjske kuge ili - blokada granica

Među zahtjevima prosvjednika je i to da dok traje zabrana uzgoja, uzgajivačima i njihovim obiteljima treba osigurati primjerene prihode, te dopuniti propise koji se odnose na kvalitetu mesa, posebice uvoznog svinjskog mesa.

Plavi jezik

Podsjetili su da su se u Europi dogodila tri izbijanja plavog jezika u Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji od rujna 2021. godine. Ova izbijanja su zabrinjavajuća jer se pojavio novi serotipni soja virusa koji može izazvati teže simptome kod zaražene stoke. Trenutno ne postoji dostupno cjepivo protiv ovih novih sojeva. Međutim, vjeruje se da će biti razvijeno u dugoročnom planu. U prošlosti je postojalo cjepivo protiv plavog jezika, ali je bilo usmjereno na druge serotipove virusa.

Uspoređujući situaciju s pandemijom svinjske gripe H1N1 2009. godine, primjećuje se da je pravni okvir za upravljanje bolestima bio drugačiji. Tada je svinjska gripa bila kategorizirana kao A bolest, što je omogućilo financiranje cijepljenja od strane države. Sada, s plavim jezikom kao kategorijom C bolesti, ono je prepušteno državama članicama.

Ključni izazov u upravljanju plavim jezikom ostaje pronalazak učinkovitog cjepiva koje će štititi stoku od novih serotipova virusa. Uključeni su znanstvenici, veterinarske organizacije i države članice u njegov razvoj kako bi se suzbio utjecaj ove bolesti na stoku i poljoprivrednu proizvodnju, čulo se na sastanku.

Ptičja gripa

Pojavilo se nekoliko epidemija ptičje influence u raznim zemljama, uključujući Dansku, Poljsku, Rumunjsku i Bugarsku. Kao odgovor na prijetnju ptičje gripe, Francuska je pokrenula kampanju cijepljenja posebno usmjerenu na patke.

Protiv virusa planira se cijepiti približno 64 milijuna pataka. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) utvrdila je dostupnost cjepiva protiv ptičje gripe u ožujku. Ova mjera ima za cilj suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti među populacijom peradi.

Groznica Zapadnog Nila

Španjolska je doživjela izbijanje ovčjih boginja 2022.-2023. Radi suzbijanja širenja bolesti uvedene su restriktivne mjere. One su uključivale karantenske protokole, ograničenja kretanja za životinje i pojačani nadzor za učinkovito otkrivanje i kontrolu bolesti.

Bugarska i Grčka prijavile su slučajeve zaraze virusom Zapadnog Nila. On prvenstveno pogađa ptice, ali također može zaraziti konje i ljude. U ovoj konkretnoj epidemiji bilo je oko 350 prijavljenih slučajeva, od čega 210 slučajeva kod ptica, 115 slučajeva kod konja, 60 kod ljudi.

Epizootska hemoragijska bolest (EHD)

U Francuskoj je zabilježeno veliki broj slučajeva EHD (2000), što je dovelo do uvođenja mjera kontrole i ograničavanja širenja bolesti. Niža razina regulacije odnosi se na mjere koje se poduzimaju na lokalnoj ili regionalnoj razini za kontrolu i sprječavanje širenja. Ti propisi mogu uključivati ograničenja kretanja živih životinja, mjere karantene i programe nadzora. Kretanje može pridonijeti širenju EHD-a, jer zaražene životinje mogu prenijeti virus na nova područja.

Kako bi se smanjio rizik od izbijanja EHD-a, neka područja zahtijevaju potvrdu da nije bilo izbijanja bolesti u posljednje dvije godine u krugu od 100 km. Međutim, ovaj zahtjev može biti težak za poljoprivrednike koji moraju prevoziti svoje životinje kroz različite regije. Kao rezultat toga, predložene su alternativne mjere ublažavanja.

Nažalost, mnoge od ovih alternativnih mjera poljoprivrednicima nije realno provesti. To predstavlja izazov u učinkovitoj kontroli i sprječavanju širenja EHD-a. Europska komisija još uvijek uči kako se nositi s ovim problemom, budući da je cijela situacija s epizootskom hemoragičnom bolešću (EHD) za njih relativno nova, zaključeno je u priopćenju HPK.