Pretraga tekstova
Chiristine Jonassen je farmu naslijedila od svoga oca, a trenutno ima 200 krava, pasmine crveno govedo. San joj je proizvoditi sir i mesne prerađevine te ih prodavati na vlastitom pragu.
Gdje ste kupili ružičasti traktor, zašto imate toliko krava, bavite li se još nečim, zašto ste postali poljoprivrednica, samo su neka od tonu pitanja, koje mlada, inovativna, norveška farmerica Chiristine Jonassen dobiva svaki dan.
Ona je svoju priču započela prije tri godine nakon što je naslijedila farmu od svoga oca, a trenutno ima 200 krava, pasmine crveno govedo. Budući da je završila Poljoprivredni fakultet, smjer stočarstvo, taj joj posao nije teško pao, a kako i sama kaže, zadovoljna je jer radi u struci i ono što voli.
Krave su na ispaši kada to vrijeme dozvoljava, a ako je hladno, onda su u velikoj štali, gdje, kako kaže farmerica, imaju sav mogući tretman i ništa im ne fali.
"Jako volim svoje životinje i nikada mi nije ništa teško napraviti za njih. Dan započinjem jako rano, već u pola 7 kada odvozim djecu u vrtić i onda se bacam na posao. Oko pola 8 započinjem mužnju koja najčešće traje oko 2 sata. Nakon toga slijedi čišćenje i hranjenje životinja što ponavljam i popodne", prepričava za revista-ferma svoj uobičajen dan.
Kravlje mlijeko otkupljuje TINE SA, najveći proizvođač, distributer i izvoznik poljoprivrednih proizvoda u Norveškoj, u vlasništvu poljoprivredne zadruge. Meso također prodaju jednoj od najvećih prerađivačkih industriji u zemlji, Gilde. "Sanjam dan kada ću proizvoditi sir od mlijeka svojih krava i prodavati mesne proizvode izravno s farme", naglašava.
Koliko je strastvena prema životinja, toliko je i prema traktorima, a nekako najviše odskače onaj kojeg je nedavno naručila i koji je ni manje ni više nego ružičaste boje. Model je CASE IH 130 Vestrum, a platila ga je oko 90.300 eura.
"Trebao mi je jedan takav traktor i mislim da sam ga zaslužila. Na njemu piše i moje ime", pojašnjava Chiristine.
Inače, Norveška je planinska i rijetko naseljena država. Stočarstvo je rasprostranjeno na čitavom njezinom prostoru, a samo milijun hektara (3% ukupne površine) namijenjeno je poljoprivrednim kulturama. Zima je relativno duga u većini dijelova zemlje (listopad - ožujak), ali ljetni su dani, iako ih je malo, dugi.
Inženjer građevine otvorio farmu na kojoj uzgaja 250.000 vrlo traženih puževa
Uzgoj stoke za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i mesa daleko je najrasprostranjenija poljoprivredna praksa. U bruto vrijednosti, prihodi od proizvodnje mlijeka predstavljaju 27%, a prihodi od proizvodnje mesa 37% ukupnih poljoprivrednih prihoda.
Norveška pasmina crvenog goveda službeno je priznata od 1935., a zbog uzgoja postala je glavna pasmina na mliječnim farmama u zemlji. Statistika pokazuje da ove krave mogu proizvesti do 16.000 litara mlijeka godišnje.
"Svima koji se žele baviti poljoprivredom poručujem da to i naprave. Nekada zna biti teško i stresno, ali isplati se", zaključuje ova mlada poljoprivrednica.
Tagovi
Norveška Farma Krave Traktor Crveno govedo Meso Mlijeko
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje