Pretraga tekstova
Prijelaz s ljetne na zimsku hranidbu ili smjena godišnjih doba i ispaša na poljima u tom periodu, može biti vrlo nepovoljna po zdravlje u smislu najčešće pojave nadma buraga (timpanija).
Hranidba krava je osnova svake proizvodnje, bilo da se radi o tovu ili o proizvodnji mlijeka. Ukoliko je ona pravilna, bit će uspješniji i konačni rezultati. Ne postoji jedna univerzalna formula odnosno jedan unaprijed formirani obrok s kojim se podmiruju potrebe životinja. Osim što hranidba prati fazu i vrstu proizvodnje, ukoliko je adekvatna, podrazumijeva i prilagođavanje komponenti obroka prema godišnjim dobima i fazi vegetacije biljaka jer sa starenjem one mijenjaju svoj kemijski sastav i hranjivu vrijednost.
Postoji nekoliko izuzetno važnih trenutaka kada neizbalansirani obroci tijekom godine mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme kod goveda. Prijelaz s ljetne na zimsku hranidbu ili smjena godišnjih doba i ispaša na poljima u tom razdoblu može biti vrlo nepovoljna po zdravlje u smislu najčešće pojave nadma buraga (timpanija). Nadam buraga je vrlo ozbiljan zdravstveni problem koji može izazvati i uginuće.
U rano proljeće ili početak jeseni, kada vremenski uvjeti to dozvoljavaju, stoka je često na poljima na ispaši. To je period kada postoji najveća opasnost od ove pojave, posebno akutnog, takozvanog pjenušavog nadma buraga, koji može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. U navedenim godišnjim dobima jutarnji periodi su vrlo slični u smislu mikroklimatskih uvjeta. Tijekom dana temperature su dosta visoke, a dolaskom noći naglo se spuštaju i stvara se pojava kondenza, vlažnosti koja se na biljkama u jutarnjim satima manifestira kao rosa.
Kako utječu sirova i prerađena soja na hranidbu krava i proizvodnju mlijeka
Krave na ispaši u jutarnjim satima mogu ovakvim načinom hranidbe unijeti vlažnu travu, čije lišće je bogato solubilnim bjelančevinama koje se prekomjerno sakupljaju u buragu izazivajući pojavu pjene i plina koji ostaje zarobljen u njemu i izaziva širenje, što je i vidljivo na lijevoj strani kod životinja. Slična pojava događa se i nakon napasivanja odmah poslije kiše.
Hranidba goveda ispašom jedan je od najjeftinijih načina i itekako dobro služi u nedostatku određenih krmiva, a pored toga ispunjava sve kriterije dobrobiti životinja. Uz samo par pravilnih koraka i preporuka, u prijelaznim razdobljima godine ona može biti idealna za muzna grla. Većina farmera prakticira je u ranim jutarnjim satima, odmah poslije muže, stoga je na neki način potrebno krave pripremiti za takvu vrstu voluminozne svježe hrane koju one jedu vrlo rado i u velikim količinama.
Dva do tri kilograma sijena može biti idealna preventiva pojavi nadma buraga. Kod preživača i mliječnih grla, kombinacija i probava svježih i suhih voluminoznih hraniva pozitivno utječe na mliječnost i kvalitetu mlijeka. Sijeno blagotvorno djeluje na mikrofloru buraga i pospješuje rad probavnih organa i proces probave.
Tagovi
Hranidba krava Nadam buraga Muzna grla Pojava pjene Voluminozna hraniva Ispaša goveda
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje