Kakav je postupak s jaradi nakon jarenja do zalučenja?

Nakon jarenja novorođeno jare treba odmah prihvatiti i iz nosa i usta odstraniti tekućinu i sluz. Njegovo normalno disanje će se najbolje uspostaviti ako se ono uhvati za zadnje noge i okrene glavom prema dolje. Međutim, ako se i dalje javlja problem s disanjem, potrebno mu je pomoći primjenom umjetnog disanja ili trljanjem svežnjem slame.

Maksimalno četiri sata po porođaju

Odmah zatim ga treba približiti majci da bi ga mogla oblizati. Međutim, ukoliko kod koze ponovo krenu trudovi i ona se počne spremati da ojari drugo, neophodno je prvo jare obrisati s malo slame, sijena ili čistom krpom i premjestiti na dio sa suhom prostirkom.

"U većini slučajeva pupčana vrpca sama pukne pri porođaju, ali ukoliko se to ne dogodi, treba je prekinuti za širinu šake od trbuha. Podvezivanje nije potrebno, ali je dobro da se njen kraj dezinficira umakanjem u tinkturu joda", ističe stručni savjetnik za stočarstvo Ivica Tomić.

Ubrzo nakon jarenja, prema njegovim riječima, mladunče ustaje i traži majku da sisa. Zato je vrlo važno da ono što prije nakon porođaja posisa kolostrum koji je bogat lako probavljivim proteinima, zaštitnim antitijelima i mineralnim tvarima. Ako jare to nije sposobno napraviti samo, treba mu pomoći. Također je vrlo važno da počne sisati u razdoblju od maksimalno četiri sata po porođaju, jer će u protivnom postati suviše slabo, s vjerojatnošću ugibanja. S obzirom na to da se sastav kolostruma brzo mijenja u pravcu normalnog mlijeka, treba nastojati da ono što više sisa majku (četiri do pet puta) u roku od 24 sata.

Izlučenje novorođenčadi

Ukoliko je preslabo da posisa kolostrum, treba mu dati bočicu s dudom u kojoj je spremljen kolostrum pomuzen od majke. U slučaju da koza iz bilo kojeg razloga ne može podojiti mladunče, treba mu osigurati kolostrum neke druge koze ojarene istog dana. Kolostrum majki koje su ostale bez jaradi može se čuvati u zamrzivaču do sljedeće sezone.

"Nakon što je jare posisalo kolostrum i koza završila s porođajem, neophodno je pregledati svu jarad radi prve selekcije i eventualnog odstranjivanja onih koji nisu sposobni za život", ističe Tomić i naglašava da su najčešći razlozi za izdvajanje nedovoljna tjelesna razvijenost, dvospolnost, nedostatak nepca, nepravilnosti u građi vilice, nogu…

Zato ih je neophodno isključiti iz daljnjeg uzgoja jer su mane takve da se ne mogu tijekom života popraviti, a onu ostavljenu kao genetski materijal je potrebno obilježiti privremenim načinom obilježavanja, dok stalno obilježavanje obaviti u starosti od mjesec dana.

Nakon tjedan dana prelazak na čvrstu hranu

Tijekom prvog mjeseca života hranidba jaradi je bazirana na majčinom mlijeku. Ako je koza imala više njih i ima poteškoća zbog nedostatka mlijeka, ona se treba podmetnuti drugoj koja ga ima dovoljno. Već nakon tjedan dana od rođenja treba ograditi i prostor za njihovu hranidbu i postepeno navikavanje na koncentriranu i voluminoznu hranu te ga opremiti s dovoljno čiste prostirke u količini 200 grama slame po mladunčetu.

"Tijekom prvog mjeseca jarad treba stalno kontrolirati u cilju otkrivanja eventualnih mana. U tom razdoblju treba posebno obratiti pažnju na dvije urođene pojave, a to su prisustvo dodatnih malih sisa na trbuhu i rogatost", savjetuje Tomić ističući da se dodatne sise mogu javiti kod jarića oba spola. Kod ženskih grla one nisu problem ako nisu povezane s vimenom, a u suprotnom prisustvo dodatnih sisa koje luče mlijeko stvara problem prilikom mužnje i potpomaže pojavi mastitisa.

Tri načina tova jaradi - koja hranidba je bolja?

Dodatne sise kod takvih grla treba odstraniti i od njih ne treba ostavljati muške potomke za rasplod.

Rogatost nije poželjna

Rogatost odraslih koza nije poželjna pojava, pa se preporučuje da se što prije obavi odrožavanje (uklanjanje rogova). Inače prirodno šuta grla (bezroga) se odlikuju nekim karakteristikama koje nisu poželjne, manje su otporna, daju više muških grla, sitnija su, a i velika je vjerojatnost da će parenjem oba šuta roditelja dobiti neplodno potomstvo.

"Odrožavanje se radi u prvim tjednima života. Obično se koriste razna kemijska sredstva ili pribor za termičko uklanjanje. Taj postupak treba izbjegavati kod starijih grla jer je vrlo bolan za životinju.”

Tijekom prva tri mjeseca života, po njegovim riječima, dnevni prirast im je 150 do 180 grama, a da bi se izračunao neophodno ih je svakog mjeseca mjeriti. Ako je prirast manji od spomenutog, potrebno je provjeriti da se ne radi o nekoj bolesti. U tom razdoblju je potrebno obaviti i kastraciju muških potomaka namijenjenih za tov. Kastriranje se obavlja kada jarad dostigne masu od 15 kg.

Za rasplod i tov

Tijekom prva dva, do dva i pol mjeseca, potrebno je razvrstati mladunce po spolu da bi se spriječilo međusobno uznemiravanje u tovu. Ocjena razvijenosti spolnih organa muške jaradi može se uspješno obaviti u uzrastu od tri mjeseca. U tom razdoblju radi se i izbor mladih grla za priplod, i to kako za remont vlastitog stada, tako i za prodaju kao rasplodni materijal. Sva ostala koja nisu izabrana za rasplod prodaju se kao tovna.

U slučaju da nije napravljeno ranije, s tri mjeseca, izlučuje se sva jarad. Hranidba majčinim mlijekom duže od šest meseci može u kasnijem razdoblju života izazvati određene probleme s koštanim sustavom. Vrlo važan zootehnički postupak koji se obavlja u uzrastu od tri mjeseca je i trajno obilježavanje rasplodne jardi. Ono se obavlja tetoviranjem u uho ili na donju nedlakavu stranu repa ili pomoću markice koje se stavljaju u uho ili obješene na vratnom remenu.