Kako smanjiti smrtnost teladi u mliječnom govedarstvu?

U uzgoju teladi mliječnih pasmina goveda kao što je simentalska ili pak holstine, najzahtjevnije je razdoblje od poroda do odbića. Neovisno o namjeni, odnosno hoće li kasnije biti korištena za obnovu (remont) stada ili tov, u navedenom razdoblju je potrebno puno pozornosti kako bi dobili zdravu i kvalitetnu telad, piše prof.dr.sc. Antun Kostelić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu,  u stručnom članku "Mjere za smanjenje smrtnosti teladi u mliječnom govedarstvu" objavljenom u Zborniku predavanja 1. Dana hrvatskog stočarstva, u organizaciji HAPIH-a.

Naglašava da u razdoblju do odbića u organizmu teladi dolazi do brojnih fizioloških i anatomskih promjena u probavnom sustavu te da u prva dva tjedna on funkcionira kao kod životinja s jednim želucem (svinja, konj). Tako npr. u prvim danima života sirište ima 60% kapaciteta predželudaca, a burag svega 25%. Nakon tri do četiri mjeseca kapacitet buraga iznosi 65% predželudaca i sirišta. Također, dolazi i do postupnog razvoja imunološkog sustva kojemu je osnovna funkcija zaštita organizma od djelovanja brojnih patogenih mikroorganizama.

Brojnim istraživanjima je utvrđeno da su prva dva tjedna nakon poroda najkritičnija, upozorava Kostelić .

Suhostaj i teljenje

Velika je važnost upravljanja zdravljem krava u suhostaju s ciljem dobivanja kvalitetne teladi i visoke mliječnosti. U zadnjoj trećini gravidnosti plod (tele) raste 80% porodne tjelesne mase. U tom razdoblju rastu potrebe ploda za hranjivim tvarima i ukoliko ih krava ne podmiri putem hrane počinje trošiti vlastite tjelesne rezerve. Time se povećava opasnost od pojave različitih metaboličkih bolesti (npr. ketoze). Uslijed nedostatne ili nepravilne hranidbe onemogućava se normalan rast i razvoj ploda. 

Rezultat može biti dobivanje avitalne teladi sklone različitim oboljenjima. Osim što kvalitetnom hranidbom mliječnih krava u suhostaju osiguravamo normalan rast i razvoj ploda, omogućavamo i sintezu kvalitetnog kolostruma. 

"Preventiva bolesti teladi započinje kvalitetnim pristupom organizaciji teljenja", piše ovaj stručnjak dodajući da je krave potrebno smjestiti u suhe i čiste prostorije prije teljenja što se na velikom broju farmi ne prakticira nego se tele npr. u blatnom hodniku. Također je važan i postupak s teladi nakon poroda koji pored čišćenja dišnih putova i dezinfekcije pupka uključuje davanje kolostruma.

Važnost kolostruma

Pojedini uzgajivači zanemaruju važnost kolostruma u prvim satima i danima života teladi, a treba ga primiti unutar dva sata nakon poroda. "Time osiguravamo visoku količinu imunoglobulina u njihvom krvotoku čime se potiče pasivna otpornost na različite infekcije", objašnjava Kostelić. 

Kolostrum je, pored imunoglobulina, bogat energijom (masti, proteini, ugljikohidrati) koja potiče i osigurava termoregulaciju i djeluje laksativno na probavni sustav. Naime, dovoljne količine kvalitetnog kolostruma omogućavaju lakše "izbacivanje" mekonija. 

Istraživanjima je utvrđeno da davanjem preparata koji sadrže mano-oligosaharide povećavamo količinu imunoglobulina u kolostrumu. Njihovim dodavanjem u kolostrum nakon teljenja kao i u mlijeko ili mliječnu zamjenu također povećava količinu imunoglobulina u krvotokoku teladi, a samim time i njihvou opću otpornost. 

Na vitalnost i opću otpornost utječe i odgovarajuća količina vitamina E i selena. Uslijed njihovog nedostatka često dolazi do tzv. bolesti bijelog mišićja. Bolest sprječavamo davanjem selena putem hrane kravama u suhostaju jer se tako krvotokom prenosi u kolostrum. Još bolje rezultate postižemo davanjem vitamina E i selena inekciono (u mišić ili pod kožu), naravno, u suradnji s veterinarom.

Higijena napajanja

Tijekom napajanja teladi kolostrumom, mlijekom ili mliječnom zamjenom važno je održati visoku higijensku kakvoću hrane, kao i posuda ili sustava za napajanje. Naime kiselost (pH) u praznom sirištu iznosi nešto više od 1 (jako kiselo) čime se značajno smanjuje opasnost od prodora patogenih mikroorganizama (bakterije, virusi) u probavni sustav mladih životinja. Međutim, tijekom napajanja i hranidbe kiselost se značajno smanjuje i sadržaj u sirištu je skoro neutralan što, u slučaju zagađenja hrane ili opreme, omogućava prodor patogenih mikroorganizama u njihov probavni sustav. 

Istraživanjima je utvrđeno da je preko 60% uginuća prije odbića uzrokovano bolestima probavnog sustava. 

Hranidba 

Telad u prva dva tjedna funkcionira kao životinja s jednim želucem, a zatim postupno dolazi do razvoja predželudaca, naročito buraga. Utvrđeno je da na razvoj njihovog buraga u prvim tjednima nakon teljenja najbolje utječe hranidba mlijekom i koncentratom. Međutim, posljednja istraživanja su ukazala da na veličinu, debljinu stjenke i broj te dužinu papila buraga dobro potiče i hranidba potpuno izmiješanim obrokom (TMR). 

Također, takav način hranidbe sprječava pojavu bolesti probavnog sustava uzrokovanog nepravilnom hranidbom.

Vakcinacija

U zaštiti zdravlja važnu ulogu ima i vakcinacija. Posljednjih godina se učestalo na farmama pojavljuju različite zarazne bolesti koje u najvećoj mjeri ugrožavaju upravo zdravlje teladi u razdoblju od teljenja do odbića (npr. infekcija korona i rota virusima). 

Preventiva pojedinih zaraznih bolesti se temelji na vakcinaciji krava u zadnjoj trećini gravidnosti. Time osiguravamo stvaranje protutijela u organizmu krava koja će zatim putem kolostruma štititi telad u prvim tjednima života. Također, vakcinacijom same teladi možemo smanjiti rizik od pojave različitih infekcija. Program vakcinacije i odabir vakcine mora biti proveden isključivo u suradnji s veterinarom. 

Bolesti teladi 

Bolesti probavnog i dišnog sustava su dvije najčešće koje se javljaju u uzgojima. Prve nastaju kao posljedica pogrešne hranidbe ili zbog infekcije brojnim vrstama patogenih mikroorganizama u prvom redu virusima i bakterijama. Do širenja infekcija dolazi vertikalno, odnosno s krave na mlado, horizonalno s oboljele teladi na zdravu ili putem zagađene opreme i hrane (npr. E. coli). Bolesti zbog nepravilne hranidbe nastaju kao posljedica loše kakvoće ili higijene hrane (mlijeko, mliječna zamjena, koncentrat) ili zbog loše izbalansiranog obroka (sastav, količina, redoslijed). Najveći dio ovih bolesti očituje se pojavom proljeva, a značajno rjeđe nadima. Kako bi mogli utvrditi mogući uzrok proljeva treba  izmjeriti tjelesnu temperaturu. Kod zdrave i vitalne teladi ona se kreće od 38.5 do 40.5°C. U slučaju da je ona viša od navedene postavlja se sumnja na infekciju probavnog sustava. 

Uzrok bolesti dišnog sustava je infekcija patogenim virusima i bakterijama, a pogodovni uvjeti za nastanak su držanje krava i teladi u istom objektu, zatim držanje teladi na propuhu ili u vlažnim stajama. Pogodovni čimbenik također može biti i visoka količina prašine i štetnih plinova (amonijaka) u staji. Životinja s upalom pluća diše kroz usta, a iz nosnica se može cijediti gnojni sadržaj. Posljednjih godine na pojedinim farmama su zabilježeni i gubitci uzrokovani invazijama različitih vrsta parazita. 

Čist smještaj, bez lanca 

Danas većina uzgajivača odvaja telad nakon poroda od krava i napaja ih iz kanti. Ona moraju biti držana u suhim, čistim i prozračnim stajama. 

"Nažalost, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja gdje uzgajivači odmah nakon poroda vežu telad lancem za zid i to najčešće neposredno iza krave. Osim nepoštivanja pravila dobrobiti životinja, uslijed nekretanja i boravkom u staji sa kravama onemogućava se njihov normalan rast i razvoj, a povećava se rizik od prijenosa uzročnika s krava", upozorava Kostelić uz savjet kako mlade životinje moraju biti držane slobodno pojedinačno ili skupno ovisno o dobi u čistim i prozračnim stajama ili na otvorenim površinama uz odgovarajuću zaštitu od vremenskih nepogoda.