Kakvo je stanje s afričkom svinjskom kugom u ostalim članicama EU?

Na nedavno održanom sastanku Hrvatske poljoprivredne komore s predstavnicima Copa-Cogece i glavne uprave Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane raspravljalo se o zdravlju životinja u Europskoj uniji. Među ostalim, govorilo se o stanju s afričkom svinjskom kugom.

Kako su priopćili iz Hrvatske poljoprivredne komore, u Poljskoj je do 16. listopada bilo 30 izbijanja ASK među svinjama (8.535) i 2.328 slučajeva među divljim svinjama.

Na sastanku su tražili dodatne iznose za očuvanje genskog materijala ako se radilo o životinjama koju su genetski važne za Poljsku, poput naše crne slavonske. U prethodnom razdoblju imali su 30 posto eutanaziranih svinja od ukupne proizvodnje.

Nadalje, Mađarska nema proboj bolesti zbog jakih biosigurnosnih mjera. Uložili su 100 milijuna eura u prevenciju. Također, upozorili su kako je potrebno paziti na transport jer je jedan od najvećih uzročnika prijenosa virusa.

Slovačka godinu dana bez bolesti 

Više od godinu dana nije bilo pojave afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Slovačkoj. U 2021. godini zabilježeno je 10 izbijanja zaraze, a u 2022. godini potvrđeno je pet kod domaćih. Posljednji slučaj bio je u srpnju 2022. u istočnoj Slovačkoj, a sve 62 iz malog uzgoja morale su biti eutanazirane.

Od prvog pozitivnog slučaja u populaciji divljih svinja u toj državi u srpnju 2019., do kraja listopada 2023. registrirano je ukupno 4.750 slučajeva. Ukupno su u istom razdoblju potvrđena 43 izbijanja infekcije kod domaćih. Što se tiče ASK u populaciji divljih svinja situacija je više manje stabilizirana.

HPK s Europskom komisijom o afričkoj svinjskoj kugi - smanjite period karantene

Trenutačni pozitivni slučajevi potvrđeni su u središnjoj Slovačkoj na granici s Mađarskom, u istočnom dijelu Slovačke na granici s Ukrajinom i u sjeveroistočnom dijelu na granici s Poljskom.

Što se tiče ove godine, krajem listopada 2023. godine potvrđeno je 539 slučajeva ASK u populaciji divljih svinja. Njih 432 su pronađene mrtve, 107 pozitivnih divljih svinja lovci su ustrijelili. Od 79 okruga u Slovačkoj, ove godine ASK je potvrđena u njih 27, to predstavlja 34 posto. Od samog početka 2019. bolest je potvrđena u 39 slovačkih okruga, dakle pogodila je 49,37 posto slovačkih okruga, rečeno je na sastanku.

Kako su obeštećeni stočari iz Portugala i Španjolske? 

Također, čulo se da Portugal i Španjolska ulažu maksimalno u biosigurnosne mjere. Ukoliko bi do njih došla kuga, imaju program koji su provodili u prošlim izbijanjima. Eutanazija svih životinja na farmi, te dezinfekcija farmi, kao i tri mjeseca bez životinja.

Ponovno punjenje farme nakon tri mjeseca i to tri posto. Ako je sve u redu, nakon 40 dana potpuno punjenje. Poljoprivrednici su u prošlim slučajevima dobivali potpuni iznos, tj. cijenu koja je bila na tržištu plus 10 posto na taj iznos. Tako se sprječavalo zataškavanje slučajeva. Naglasili su kako moraju ubiti sva grla kako bi se farma pročistila.

U Češkoj je ova bolest trenutno prisutna samo u populacijama divljih svinja u blizini sjevernih granica. Još se nije pojavila u domaćem svinjogojstvu zahvaljujući poštivanju visokih biosigurnosnih standarda.

Zaraza u talijanskom "svinjskom pojasu"

Oko 34.000 svinja ubijeno je u Italiji nakon izbijanja epidemije u Lombardiji, regiji poznatoj kao talijanski svinjski pojas i jednom od glavnih europskih područja za ovu vrstu proizvodnje. Kompenzacija će biti indirektna pomoć farmama koje su u restriktivnim dijelovima mjera suzbijanja. 

U Švedskoj domaća proizvodnja svinja trenutno nije pogođena ASK-om, već je virus nađen samo kod divljih. Na području gdje je otkrivena bilo je samo nekoliko domaćih (50-ak) koje su eutanazirane kako bi se izbjegao rizik od zaraze.

Imaju dosta svinjogojaca nedaleko zone, pa se nadaju da zaraza neće naći izvan nje. Sada rade na daljnjem povećanju biosigurnosti na farmama s posebnim statusom ove bolesti u okviru postojećeg programa kontrole infekcija za proizvođače kako bi se proizvodnja mogla nastaviti ako završe u zaraženoj zoni. Trenutačno se čini da vlasti drže zarazu pod kontrolom.

U Latviji je zaraženo u razdoblju od 2014. do 2022. ukupno 6.828 divljih svinja, a 2023. zaraženo ih je još 851. U tom je razdoblju zaraženo 53.249 domaćih grla.