Kakvo se to gnojivo proizvodi na farmi u BiH - kažu, jedinstveno u Europi?

Na farmi ovaca "Hacienda de la Vida" u Kiseljaku, u susjednoj BiH, gotovo da nema otpada. Pronašli su način da sve iskoriste i od svega nastane jedna zasebna priča. Po njihova grla dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine, od onih koji tek ulaze u ovaj posao, do iskusnih farmera. Dio prodaju, dio završi u vlastitoj pečenjarnici. No, to nije sve, ovdje proizvode i organsko gnojivo. 

Cijela priča počela je prije tek sedam godina i to zbog žala jednog dijasporca iz Švicarske, odnosno njegove želje da se vrati u svoje rodno mjesto.

"Gore smo bili tjelesno, ovdje smo ostavili dušu tako da tu smo danas s ovom pričom, čisto ljubav prema životinjama, prema zdravoj prehrani nas je navela na inicijativu da otvorimo farmu", kaže nam Samir Vilić.

Španjolsko ime, češke ovce, bosanski proizvod

Njegova "farma života", nosi španjolsko ime samo zbog administrativnih barijera, ali naziv je najmanje bitan. Ono što oni rade prepoznato je u cijeloj državi, pa je tako od njihovih grla nastalo još 50-tak farmi u BiH.

"U ovoj farmi imamo negdje oko 450 majki, to je kapacitet. Ovce su uvezene iz Češke, ovo je romanovska ovca - ruska, ali češka linija, što je jako bitno. Radimo na očuvanju genetike, pratimo krvne linije", kaže Vilić koji zapošljava i 26 radnika, osam na samoj farmi, ali tu je i logistički centar povezan s onim u Švicarskoj, ali i pečenjarnica.

Želja im je, ne samo da oni budu uzgajivači ovaca nego i mnogi drugi, jer je, kako navodi, isplativo i jeftino uzgajanje ovaca na ovaj način na koji oni rade, stajski. Romanovska ovca je poznata po tome što brzo napreduje, dva puta se janji, policiklična je i daje dobre rezultate.

"Krajnji cilj je da ima što više ljudi koji uzgajaju kvalitetno prirodno, domaći uzgoj, a ne da se baziramo na uvoz mesa sumnjive kvalitete u našu državu i da jednostavno hranimo naše građane, naše susjede i komšije, tako da je to neka priča", dodaje naš domaćin.

Životinje ovdje opslužuju dva čovjeka u smjeni, faktički je netko s njima 24 sata. Nahrane ih ujutro s miksericom i to je kompletan obrok što im treba, a potom se po torovima dodaju posebni dodatci. Sve je mehanizirano i kompjuterizirano.

"Mnogi su u početku mislili da je ovo još jedna obična štala, a vremenom su vidjeli da je ozbiljan projekt. U prosjeku naše ovce janje tri janjeta, jednom prilikom smo imali čak i šestorke, a svo mlijeko ostavljamo njima", pojašnjava nam Vilić. 

Specijalno gnojivo

U selekciji i uzgoju im pomažu stručnjaci s Instituta u Novom Sadu, no uključeni su mnogi i iz drugih dijelova regije. A upravo su uz njihovu pomoć došli i do proizvodnje organskog gnojiva koje tretiraju mikroorganizmima na bazi mlijeka, koji apsolutno nisu štetni za životinje, čak su i zdravi, dobri za probavu.

"Poslije čišćenja, izgnojavanja objekta to se prekriva specijalnim najlonima i onda dolazi do fermentiranja tako da ti mikroorganizmi djeluju slično kao kalifornijska glista. I za 5-6 mjeseci od čistog ovčjeg gnoja i slame, bez ikakvih dodataka dobijete čisto organsko gnojivo", pojašnjava naš sugovornik, dodavši kako "nitko u Europi ne radi na taj način".

Prije pakiranja, šalje se na analizu u Sarajevo odakle dobivaju potvrdu da je gnojivo organsko i bio. Imaju i uspješne primjere s terena. Kako nam prepričava Vilić, jedan lokalni uzgajivač borovnice napravio je jako dobre rezultate s ovim gnojivom.

"Proizvodi čistu ekološku borovnicu, bez ikakvih kemijskih dodataka povećao je količinu, sadnica je dobila ljepši izgleda, sama boja i okus borovnice se promijenila na pozitivno tako da je to sigurno jedan izazov u koji ćemo mi u budućnosti još ulagati", ističe.

Po dobru ovcu, kiseljak i zdravu pogaču ide se u srce Bosne i Hercegovine

Pojašnjava kako je interesantno da mikroorganizmi preživljavaju do nekih 70 stupnjeva, tako da se ne mogu peletirati, te zbog toga nisu mogli odgovoriti na zahtjeve nekih proizvođača koji su željeli peletirano gnojivo.

"Efikasnost bi bila nekoliko puta manja nego što je sada, jer organizmi žive više godina na zemlji i uništavaju sve loše bakterije i viruse i uništavaju korov. Znači kad tretirate našim gnojivom nema potrebe da plijevite vaš vrt", dodaje.

Osim toga, prerađuju i kožice i ništa se ne baca. Vunu daju jednoj kompaniji u Hadžićima koja njome puni jorgane i jastuke.