Kopuni postali preskupi za hrvatske stolove

Potječu iz Jugoistične Azije, a u Hrvatskoj se prvi put spominju u 16. stoljeću, u jednom dokumentu zagrebačkoga Kaptola. Riječ je o kopunima - odnosno kastriranim mladim pijevcima. Kod nas ih je i inače proizvodilo malo obiteljskih gospodarstava, a danas ih je već gotovo nemoguće naći.

Zbog činjenice da je za kvalitetno meso kopuna, važan preduvjet slobodna ispaša, u Hrvatskoj su idealno područje za njihov uzgoj bili brežuljci Hrvatskog zagorja. Znao je to i Dalibor Blažević iz zagorskog mjesta Ervenika Zlatarskog, koji se prije nekoliko godina počeo baviti proizvodnjom kopuna. No nedavno je prestao.

Za kopune više nema interesa

"Jednostavno nije bilo interesa. Cijena kilograma takvog mesa kreće se oko 55,00 kn, a kopun sa četiri, pet mjeseci starosti, kad je i najpogodniji za klanje, može dostići i do šest, sedam kilograma. Znači, računica je jasna, cijena jednog kopuna kretala se između 300,00 i 400,00 kn i ljudi ih očito više nisu mogli ili htjeli kupovati, pa sam s njihovim uzgojem završio. I za sada se nemam namjeru preorijentirati na neku drugu proizvodnju, nego ugasiti OPG", kaže Dalibor Blažević.

Obični pjevci umjesto kopuna

Kopuni su šetali i Obiteljskim gospodarstvom Dužić u Sisku. No i Dužići su se susreli s istim problemom kao i prethodni sugovornik. "Tek tu i tamo netko je pitao za kopuna. A njihova proizvodnja nije jednostavna niti jeftina, pa ili ih proizvodiš u većim količinama ili ih ne proizvodiš. Da bi kopun imao sočno i ukusno meso, zbog čega je poznat, treba ga u pravo vrijeme kastrirati, potom adekvatno hraniti i također u pravo vrijeme zaklati.

Inače meso izgubi karakteristike zbog kojih je poznato i cijenjeno. Zato je nezgodno raditi po narudžbi, jer netko ti se javi i kaže da bi htio kopuna, a kad ga uzgojiš, više ga to ne zanima. Srećom, ovlašteni smo uzgajivači izvornih pasmina peradi, pa smo se preorijentirali na proizvodnju običnih pjevaca. Dosta ih prodajemo dalmatinskim restoranima, jer ih talijanski gosti obožavaju", ističe Boris Dužić.

Meso kopuna vrlo cijenjeno i traženo u zemljama EU

Za prizvodnju kopuna, kažu stručnjaci, preporučaju se križanci sasso pilića grahoraste boje, jer im je tijelo krupno i zaobljeno. Tokom uzgoja najbolje ih je držati kombinirajući boravak u zatvorenom i otvorenom prostoru. Hrane se mljevenim kukuruzom, ječmom i pšenicom, a kad su na livadi, jedu sve što i druga perad.

Kopunizacija, odnosno odstranjivanje testisa kiruršim putem, izvodi se između četvrtog i šestog tjedna starosti. Zbog nedostatka spolnih hormona, meso im dalje postane mekano i sočno. Općenito, za vrijeme tova, manje su aktivni, pa su nakon sazrijevanja puno krupniji od običnih pjevaca.

Neki su kupci od proizvođača nabavljali kopune odmah nakon kastracije, pa su ih dalje sami hranili. U tom slučaju, navodno, takvo meso u finišu dođe nešto jeftinije. U današnje vrijeme kopuni su vrlo cijenjeni i traženi u Italiji i Francuskoj, pa je ponuda ovakvoga mesa u restoranima tih država, gotovo stvar renomea.

Foto: depositphotos.com