Krava ne može biti glavni krivac za klimatske promjene

Stočarski sektor je danas pred nikad većim izazovima. Prozivan zbog emitiranja velike količine stakleničkih plinova, prvenstveno metana kojega proizvode preživači, mora se nositi i s trendovima koji zahtijevaju smanjenje konzumacije proizvoda animalnog podrijetla. Pritom se nameću oni koji promoviraju proteine biljnog podrijetla, umjetno stvoreno meso ili pak proteine koji dolaze od kukaca.

Alarm je ovo koji je pokrenuo na buđenje ključne dionike sektora okupljenih još jesenas oko Dublinske deklaracije koja ističe ulogu stočarske proizvodnje u društvu budućnosti, kao i značaj konzumiranja mesa i proizvoda koji dolaze od životinja. 

U ovom je kontekstu pokrenut i projekt "Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena", kroz bilateralnu suradnju u obrazovanju i istraživanju između Norveške i Hrvatske koju u našoj zemlji provodi Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS). Tim je povodom organizirana i početna konferencija projekta koja je okupila stručnjake iz regije koji su se složili u jednome - krava ne može biti glavni krivac za klimatske promjene. 

Konferenciju, kojoj je prisustvovao i prof. Bishal K. Sitaula norveškog University of Life Sciences (NMBU), je otvorila voditeljica projekta, prof.dr.sc. Vesna Gantner s FAZOS-a koja je naglasila kako bismo bez pripitomljavanja životinja još uvijek bili skupljači, mala grupa animalne vrste koja se pokušava izboriti za život. 

Umjetno meso, veganska i prehrana kukcima

"Konstantno se govori o tome da je stočarski sektor veliki zagađivač, posebno metanom, gdje s 14 posto zagađenja doprinosi ukupnom globalnom zagrijavanju. No, pitanje je koliko je točna ta informacija, tko nam ju plasira i zašto", komentirala je Gantner dodajući da je, primjerice, umjetno, kultivirano meso već na tržištu, no da je isto tako upitna njegova kvaliteta i zdravstvena ispravnost. Pojasnila je i kako se do njega dolazi. 

"Biopsijom se uzme par stanica nekog animalnog organizma, ovisno o tome koje meso želite, i onda se u bioreaktorima uz visoke koncentracije hormona rasta dobije određena vrsta mesa. Kako će to djelovati na naš organizam, povećati frekvenciju pojavnosti tumora i zdravstvenih problema, još uvijek nije dokazano znanstvenim studijama", upozorila je.

Osvrnula se i na sve veći broj vegetarijanaca i vegana, osoba koje ne jedu meso, odnosno onih koji ne jedu ništa što je animalnog podrijetla (mlijeko, jaja, med i sl.) no kaže kako nije za očekivati niti da ima dovoljno resursa da cijela populacija prijeđe na takav način prehrane. 

Nije zaobišla ni proteine koji dolaze od kukaca, a koji su, kaže, već na tržištu. Smatra kako oni nisu toliko nekvalitetni koliko mi nismo skloni ovakvim alternativama. 

Dodaje Gantner i kako stalno govorimo o klimatskim promjenama koje su evidentno prisutne, ali na njih trebamo gledati s aspekta proizvođača koji moraju proizvesti hranu u takvim otežanim uvjetima. "Značajna karakteristika ovoga vremena je sve veći broj humane populacije, koja bi do 2050. godine mogla doseći više od 9 milijardi ljudi što je dodatni izazov za poljoprivredne proizvođače u vrijeme kada su resursi ograničeni, od poljoprivrednog zemljišta do radne snage koju je teško pronaći." Upozorava da su okolnosti otežane, a da se pritom mora osigurati hranu za sve. 

"Moramo proizvesti puno visoko kvalitetne hrane sa što manjim utjecajem na okoliš, zadovoljavajući zahtjeve potrošača koji su sve veći. Zbog utjecaja raznih lobija moramo biti savršeni u uvjetima kada imamo pritiske sa svih strana." 

Posebno se osvrnula na stanje u Hrvatskoj koja ima jako velik problem jer proizvodi premalo hrane za svoje potrebe, odnosno zadovoljavamo oko 50 posto potreba za hranom. 

Traži se kraljica

Ovim je panelom moderirao doc.dr.sc. Dragan Solić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koji je komentirao kako se, spominjući stočarsku proizvodnju i emisiju stakleničkih plinova, govori samo o negativnostima, ali ne i dobrobitima koje proizlaze iz ove proizvodnje.    

"Je li pri izračunu emisije stakleničkih plinova sudjelovala cijela znanstvena zajednica koja se bavi tim problemom", pitanje je koje traži promišljanje tim više, kako ističe Solić, što je veći kapacitet proizvodnje po grlu, imamo manje emisije metana. "Krave koje proizvode više mlijeka u odnosu na one koje proizvode manje, imaju puno manju emisiju metana."

Solić se osvrnuo i na kampanju udruge Prijatelji životinja "Traži se kraljica", a kojom posljednjih tjedana okupiraju interes javnosti. 

"Ovih dana po Hrvatskoj možete vidjeti plakate, koji su svojevrsni fanatizam, o tome da krava ima mlijeko ne zato što je krava nego zato što je majka. Ispod se promovira konzumacija biljnog mlijeka za kojega ne znamo što sadrži i kako utječe na zdravlje. Kakvu poruku šaljemo djeci", upitao je Solić. 

U panelu je sudjelovao i doc.dr.sc. Zdravko Barać iz Ministarstva poljoprivrede koji je istaknuo važnost Zelenog plana u kontekstu uvođenja eko-shema i potpora za dobrobit životinja čime se stvaraju preduvjeti za zadovoljavanje klimatskih uvjeta u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. 

Istaknuo je i da nema niti prošlosti ni budućnosti bez animalnih proteina. Osvrnuo se i na aktualnu kampanju protiv mliječnih proizvoda te otkrio kako se već godinama bore s opstankom stočarstva i očuvanjem proizvodnje. "Imali smo situaciju s kovidom, gdje nisu radile tržnice, prehrambeni lanac je bio prekinut, a onda je došao i rat u Ukrajini koji je globalno poremetio čitav niz uhodanih lanaca, kompletno su pogođeni svi dionici u poljoprivredi, posebno u stočarstvu", naglasio je dodavši kako ministarstvo radi na oporavku sektora.  

Krava je kriva za sve

Prof.dr.sc. Muhamed Brka s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu "vratio je priču" na prozivanje stočarstva kao krivca za klimatske promjene. Kaže, njemu je, kao profesoru stočarstva priča maglovita. 

"Način izračuna, prikaz grafika i drugih vizuala, bilo da se radi o poljoprivredi ili šumarstvu, uvijek za simbol ima kravu. Krava je kriva za sve. A goveda, odnosno preživači su živjeli na planeti prije industrijalizacije, i tada nismo imali problem s emisijama", ističe Brka podsjetivši na vrijeme lockdown-a za vrijeme pandemije korona virusa kada je zabilježen značajan pad stakleničkih plinova jer je promet bio minimaliziran kao i rad industrije. 

On ide i dalje pa regulative koje dolaze od Europske komisije, a odnose se na smanjenje stakleničkih plinova, naziva nametanjem iz Bruxellesa. "Nervira me kravica i licemjerje EU koja nam prodaje priče o emisijama stakleničkih plinova, a onda isti ti političari sjednu u  avione i lete njima i za kratke dionice, od Beča do Bratislave. Kako mi koji živimo realan život na ovim prostorima možemo vjerovati tim ljudima", pita Brka koji nije ostao dužan ni za komentar o proizvodnji umjetnog mesa. 

"Sva priča oko umjetnog mesa je smišljena kampanja, netko ulaže ogromne novce, a znamo i tko, Bill Gates i ekipa. Oni traže svoju nišu na tržištu, što je legitimno. Nisu oni za to da mi nemamo pravo na normalno, prirodno uzgojeno govedo, ali oni traže svoj dio kolača. Moraju svoj novac negdje uložiti i prodaju nam priču na vrlo agresivan način", uvjeren je u politiku koja dolazi sa zapadu. 

Osvrnuo se i na kampanju protiv kravljeg mlijeka. "Nemam ništa protiv vegetarijanaca i vegana, to je stvar osobnog izbora, ali imam protiv vrlo agresivne kampanje koja prikazuje stočarstvo krivcem za sve negativno što se dešava. Ako ja ne vršim pritisak na njih da konzumiraju nešto animalnog porijekla, ne dozvoljavam da oni vrše pritisak na mene i ostale", rezolutan je u svojim izjavama. 

"Možemo diskutirati o tome da se previše hrane animalnog porijekla konzumira i baca, ali ne i da ne trebamo uopće konzumirati meso. Uostalom, naš organizam je tako projektiran da ga može i treba konzumirati. Čak 20 esencijalnih aminokiselina čovjek može apsorbirati samo iz mesa, a vegani mogu tek 15, 16, a što moraju nadoknaditi upotrebom raznih nadomjestaka. Farmaceutskoj industriji to odgovara. Mi se danas moramo opravdavati za nešto što je sasvim prirodno."

Za kraj svog izlaganja je usporedio stočarstvo na našim prostorima s onim u zapadnim zemljama EU. "Proizvodnja i sam broj životinja koji se uzgajaju na ovim našim prostorima, u odnosu samo na jednu Nizozemsku je neusporediva. Ne mogu se stavljati isti standardi pred njih i pred nas. Naravno da EU to ide u korist jer oni će svoje viškove prodavati nama", smatra Brka koji pristup EU doživljava načinom sile, po principu "uzmi ili ostavi". 

"Trebali bismo biti partneri, da nas barem saslušaju, a ne da im budemo samo radna snaga i tržište za njihove proizvode", zaključio je Brka.

Važnost za ljudsku prehranu

"Što smo uopće dovedeni u situaciju da sjedimo ovdje i raspravljamo o stotinama hiljada antropoloških studija o onome što je dokazano, a mi sada moramo izmišljati toplu vodu", kategoričko je pitanje koje je postavio prof. dr. Denis Kučević s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu dodajući da je životinjska hrana izvor proteina i masti važnih za ljudsku prehranu te da se na njima temelji razvoj civilizacije na svakom kontinentu. 

"Nema sumnje u značaj udjela esencnijalnih aminokiselina animalnog porijekla za ljudski razvoj. Imao sam priliku razgovarati s nutricionistima medicinskih struka po cijelom svijetu, niti jedan ne preporučuje isključivo biljnu prehranu", upozorava i dodaje kako je posljednjih godina zabilježen znatno manji broj krava dok emisije metana i dalje rastu.  

Kučević je posebno istaknuo i nedavno objavljenu studiju koja se temelji na istraživanju koje je pokazalo da su bioraznolikost, a samim tim i  mnoge životinjske i biljne vrste ugrožene jer nestaje pašnjačko govedarstvo. 

Zvonimir Širjan, predsjednik Udruge za tov i uzgoj junadi Baby beef istaknuo je kako je Hrvatska u znatno inferiornijoj situaciji u odnosu na ostatak Europe. "Pričati o smanjenju proizvodnje u Hrvatskoj je bespredmetno", poručio je uz kritike upućene Ministarstvu poljoprivrede za koje smatra da bi trebalo više poticati uzgajivače, i to na temelju Zelenog plana. 

"Trebali bismo poticati da se na malim gospodarstvima proizvodi vlastita energija. Imamo sve mogućnosti za korištenje obnovljivih izvora energije. Treba koristiti i fondove vezane za konzervaciju C0²", poručuje ovaj poduzetnik koji je kritizirao uvoz mesa iz EU zemalja. "Zašto se ne omogući nama da proizvodimo hranu koja konkurira kvalitetom?"

Rizik za javno zdravlje

Klemen Potočnik s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani fokusirao se na važnost animalnih proteina koji su ključni za kognitivni razvoj kod ljudi, a što je, ističe, dokazano tijekom evolucije. Kaže kako je u Africi provedeno istraživanje te je objavljena studija koja je pokazala da su djeca koja nisu imala mogućnost jesti meso i druge proizvode animalnog podrijetla, imala slabije uspjehe i kognitivne sposobnosti u odnosu na one koji su imali priliku konzumirati takve proizvode. 

"Ako bismo zabranili ili značajno smanjili udio unosa animalnih proteina, masti, vitamina i minerala, ugrozili bismo zdravlje trudnih žena, male djece, adolescenata. Bio bi to jako velik rizik za javno zdravlje", upozorava dodajući da već sada 3,3 milijarde ljudi oskudijeva u prehrani animalnih proteina. 

Kaže, da koliko god da bismo u zemljama Europske unije smanjili stočarsku proizvodnju, ona bi se povećala u Africi i Aziji, a kako bi se zadovoljila globalna potražnja. "Europa ima tek pet posto proizvodnje u odnosu na globalnu. Što god smanjili, to bi se povećalo u drugom dijelu svijeta uz, naravno, utjecaj na okoliš", komentira Potočnik koji smatra kako zagađenje iz stočarske proizvodnje nije usporedivo s onim koje se emitira prilikom transporta koji je, primjerice, vezan uz turistički sektor.

Kaže i kako javnost često nema osjećaja o brojevima o kojima se govori. "Većina zna koliki je udio kisika u zraku kojeg udišemo, odnosno da je iznad 20 posto. No, malo ljudi zna da ugljičnog dioksida 600 puta manje, a metana još 200 puta manje od CO², dakle u odnosu na kisik 12.000 puta manje", objasnio je red veličina istaknuvši kako se radio o vrlo malim brojevima dodajući kako se Zemlja 95 posto zagrijava zbog vodene pare koja većinom dolazi iz oceana, a na što nitko ne može utjecati. 

"Sve o čemu pričamo je jako teško objasniti i izmjeriti i reći da je netko kriv. CO² je premalo da, kada bismo ga smanjili na pola, bilo bi teško proizvoditi bilo što zeleno", tvrdi Potočnik uz komentar kako oni koji smatraju da treba smanjiti njegove emisije ne znaju o koliko je potrebno smanjenje. 

Teška situacija u sektoru

Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori istaknuo je kako je sektor u jako lošoj situaciji. "Na manjim gospodarstvima će još jednim dijelom opstati, ali slabo jer je ruralno stanovništvo sve starije, mladih nema. Nema tko raditi, nitko ne želi 365 dana u godini imati obavezu. Kada nekome danas kažeš da se baviš stočarstvom samo odmahne rukom. Žalosno je, ali ja sam sa svojih 47 godina još uvijek među mlađim stočarima", kaže Golubović. 

Mario Ravlić iz Ravlić grupe, kao predstavnik prerađivača upozorio je da trendovi koji se događaju u Europi mogu biti vrlo zabrinjavajući za Hrvatsku i zemlje iz regije jer se mogu preslikati i kod nas. Kaže kako je prošla godina bila posebno teška. "Proizvodnja svinjskog mesa je poskupjela za 90 posto, junećeg za 70 posto dok je meso na policama trgovina bilo tek za 13 do 18 posto skuplja s tim da smo imali ograničene cijene pojedinog mesa. Događa se sustavno uništavanje bazne proizvodnje", tvrdi Ravlić koji se pita koliko će kvalitetno i koliko dostupno biti meso u budućnosti ako se smanji proizvodnja. "Odakle ćemo namiriti potrebe, iz Kine, Brazila, Afrike? A morat ćemo prehraniti ovu populaciju i onu koja dolazi. Budućnost ne izgleda lijepo. Imamo puno potencijala u Hrvatskoj da popravimo situaciju", poručuje.  

Dr.sc. Čedomir Radović s Instituta za stočarstvo iz Zemuna, ukazao je na neraskidivi lanac ratarstva i stočarstva kao i ulogu stajnjaka kao gnojiva za povećanje kvalitete zemljišta. "Važno je da imamo kvalitetno meso jer je pitanje kakvo je ono koje uvozimo. Važno je da se čuje glas struke kao odgovor medijima koji javnosti plasiraju svakakve informacije", zaključio je ovu panel raspravu.