Na krškim pašnjacima treba uzgajati samo izvorne pasmine goveda?

Predstavljanje ideje zajedničke valorizacije i promocije goveđeg mesa hrvatskih izvornih pasmina goveda, istarsko govedo-boškarin, buša i slavonsko-srijemski podolac, održano je u Edukacijsko gastronomskom centru Istre na Gortanovom Brijegu kraj Pazina gdje su, između ostalog, predstavljeni i rezultati analize njihova uzgoja u zadnjih 25 godina. 

"Rast populacije ovih goveda rezultat je truda uzgajivača, uz potporu resornih službi i institucija te je njihova gospodarska afirmacija nužna i moguća, kao i povezivanje tri uzgojna udruženja Saveza uzgajivača istarskog goveda (SUIG), Udruge uzgajivača buše i Udruge uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca", kazao je prof.dr.sc. Ante Ivanković sa Zavoda za specijalno stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagebu.  

Potpore urodile plodom, narastao broj krava i bikova

Prema njegovim riječima, Istra je prva, još 1986., krenula s buđenjem svijesti o važnosti zaštite izvornih pasmina jer su oni 'živi spomenici minulih tisućljeća' te važno genetsko naslijeđe koje ne smijemo samo tako izgubiti. Iako je još 1994. ondje bilo samo 100-110 krava i bikova boškarina, danas je kod 171 uzgajivača 1.188 krava i 81 bik te podmladak (telad i junice) koji se procjenjuje na dodatnih 1.100 goveda, ističe Ivanković.

Dakle, prve potpore u protuvrijednostri tisuću njemačkih maraka, koje su 2003./2004. smanjene na 2.500 do 3.000 kuna su urodile plodom, a valja imati na umu i da je Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) narasla s dva na 32 zaposlenika, što znači da, pored maslinovog ulja i vina, gradi oko boškarina kompletnu gastronomsku priču s ugostiteljima i vrhunskim kuharima, napominje naš sugovornik.

S druge strane, malo je falilo da koncem devedesetih godina posljednjih 18 podolaca završi u klaonici umjesto u Buju, a potom i u Centru za reprodukciju u Križevcima, gdje je njihov broj dosegao 120, ali nije bio razvijen njihov program gospodarske iskoristivosti te su prodani na kraju privatnicima. Danas su uključeni preko zadruge Brodsko eko društvo iz Slavonskog Broda u očuvanje bioloških staništa te 39 posjednika ima 324 krave, 17 bikova i podmlatka 300 podolaca. 

Kod buša, ističe, napravljen je najveći iskorak. Od samo 50-ak grla, koje su našli u Lici 2003., što je bio uzgojni nukleus, godinu poslije dobile su Matičnu knjigu uzgoja, a njihov broj narastao kod 305 posjednika na 3.251 krava  i 254 bika (podaci HAPIH-a za 2022., op.a.). Podmladak se procjenjuje na 3.500 teladi i junica, što u konačnici znači blizu 7.000 grla.

Ivanković je otkrio da je tome dijelom doprinijelo i posustajanje ovčarstva na krškim pašnjacima, pa se dio uzgajivača opredijelio za lakši uzgoj buša u sustavu krava-tele. No, i kod njih je, osim u nekolici restorana u Lici, izostala šira gasto ponuda mesa buše, kao i kod podolca, što bi sada trebalo ispraviti.

Poseban značaj u očuvanju bioraznolikosti krša

Hrvatska, kao tradicionalno govedarska zemlja, baštini svoje tri izvorne pasmine, od kojih istarsko govedo i buša spadaju u ugroženu skupinu, dok slavonsko-srijemski podolac spada u skupinu kritično ugroženih pasmina. One predstavljaju nacionalno genetsko naslijeđe, te su kao takve obuhvaćene Nacionalnim programom očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.

"Osim svojeg genetskog nasljeđa izvorne pasmine predstavljaju etnografsko, tradicijsko i proizvodno značenje te imaju poseban značaj u očuvanju bioraznolikosti", kažu uzgajivači Bariša Dejanović i Ante Franjić, potpredsjednik i tajnik Udruge uzgajivača buše.

Dodaju da je izuzetno važno za sve dionike koji sudjeluju u njihovu očuvanju da se osiguraju svi vrijedni alati u primarnom, sekundarnom i tercijarnom sektoru koji bi omogućili njihovu ekonomsku isplativost odnosno njihovo dugoročno očuvanje.

Jedan od najvrijednijih alata za postizanje ekonomske isplativosti uzgoja je valorizacija mesa i proizvoda od mesa izvornih pasmina s posebnim naglaskom na gastronomski potencijal. Dodatni alat svakako je i turizam koji vrlo izbirljivim gostima, domaćim i stranim, može osigurati jedinstvene lokalno poljoprivredne-prehrambene proizvode, u našem slučaju meso izvornih pasmina koji su obilježeni jedinstvenošću i autentičnošću, odnosno zajedničkim predznakom kojeg nazivamo 'teritorij'. To su kod nas krški pašnjaci koji se protežu kroz osam županija od Istre do Cavtata, te bi oni u cijelosti trebali pripasti uzgajivačima izvornih pasmina goveda.

"Riječ je o 100.000 ha zemljišta, na kojem je sada i 26.000 križanaca, s kojima nitko ne zna što će", upozoravaju Franjić i Dejanović. Oni drže da bi za novi iskorak stočarstva na krškim pašnjacima trebali imati i Centar brdsko-planinske poljoprivrede u Lici, koju drže najvećom regijom izvornih pasmina.     

Ekonomski opravdan uzgoj izvorne pasmine

Oni se uzdaju u potvrdu kvalitete mesa i proizvoda izvornih pasmina te njihovu promociju temeljenu na jedinstvenoj ponudi koja jasno definira različitost i jedinstvenost hrvatske stočarske proizvodnje. To su druge zemlje već prepoznale i krenule u tome smjeru, što se tiče očuvanja pašnjaka, o čemu je Agroklub već pisao.

Buša je spašena od izumiranja

Cilj ove ideje je, napominju, zajednička promocija mesa izvornih hrvatskih pasmina goveda sa zadatkom da se putem promocije konzumacije, odnosno gastronomske valorizacije, osigura kontinuiran otkup grla od uzgajivača i time osigura nesmetani i ekonomsko opravdani uzgoj te u konačnici očuvanje pasmina. Naime, gospodarski aspekt očuvanja ovih pasmina jedinstveni je model pri kojem se konzumacijom proizvoda, u ovom slučaju mesa ili mliječnih proizvoda, osigurava priljev novca uzgajivačima putem otkupa stoke za klanje i transformaciju proizvoda.

Iz iskustva AZRRI-a u modelu očuvanja istarskog goveda odnosno afirmacije mesa i proizvoda od mesa, upravo je gastronomija odnosno kuhari i kuharska struka odigrala najvažniju ulogu u njegovoj promociji, valorizaciji i konzumaciji, a time i dugoročnom očuvanju. Upravo je boškarin (carpaccio, suhomesnati proizvodi, hamburgeri, pate i dr., op.a.) zaokružio gastro ponudu Istre.  

"Kao sudionici ovog projekta uvjereni smo u učinkovitost ovog modela pa se stoga nadamo da bi ovakav pristup dugoročno bio primjenjiv i na ostale vrste domaćih životinja izvornih pasmina", zaključuju u Udruzi uzgajivača buše.