Na ovoj farmi krave hrane i masiraju pivskim kvascem

Na farmi Magdalene i Seppa Dahlera u švicarskom selu Blindenau krave imaju poseban tretman.

Osim što nesmetano vrludaju pašnjacima u prirodnom rezervatu, a poslije odmaraju na dubokoj stelji, svakodnevno dobivaju zanimljiv dodatak prehrani. Naime, na farmi Kabierhof krave hrane i masiraju pivskim kvascem. 

Sam naziv farme dolazi od njemačke riječi tele (kalb) i pivo (bier). Riječ je o stadu od 30-ak križanaca, od kojih je majka najčešće smeđa krava (Brown Swiss), koju ovdje zovu krava budućnosti.

To je pasmina koju odlikuje visoka kvaliteta mesa i mlijeka. Lako se tele zbog široke zdjelice, što farmerima uvelike olakšava posao. Lake su za održavanje i upravljanje, te vrlo prilagodljive na vremenske uvjete. Rano ulaze u laktaciju, daju mlijeko izvanredne kakvoće, a u prosjeku žive dulje nego ostale pasmine. 

Iz tih je razloga smeđa krava prvi izbor ovih farmera, a križaju je s nekolicinom drugih pasmina: limousine, angus, wagyu, aubrac i charolay, s ciljem dobivanja mesa iznimne kvalitete. 

Jesu li krave pijane? 

Dahlerovi u okolici svoje farme imaju oko 12 hektara zemljišta, od čega je 45 posto ekstenzivnih pašnjaka koji su dio prirodnog rezervata. Jedan je hektar je namijenjen pivarskom žitu, kojeg proizvode za pivnicu Locher iz obližnjeg sela.

U pivnici nastaju nusproizvodi poput ostatka slada nakon cijeđenja, pivskog startera (mješavine vode i piva) te pivskog kvasca koji se nataloži na dnu  spremnika za skladištenje. Vlasniku ove farme je palo na pamet kružno gospodarstvo, poželio je iskoristiti ostatke od proizvodnje piva i staviti ih u funkciju hranidbe i njege životinja.

Tako su stočar i pivar dogovorili dugogodišnju suradnju.

Obitelj Dahler hrani svoje krave tim nusproizvodima iz pivnice već 25 godina. Obroci koje pripremaju za svoje krave uključuju sijeno bogate strukture, mješavinu žitarica, ljuske slada i biljni ugljen, koji pomaže kod probave, a njime se smanjuje i razina metana, vjeruje vlasnik farme.

"Naše krave osobito vole pivski kvasac, pojedu ga oko pet kilograma dnevno. Ne brinite, krave se ne napiju od pivskog kvasca, jer mikroorganizmi u buragu razgrade sav alkohol", rekao je Sepp Dahler, odgovarajući na pitanje šokiranog posjetitelja.

Kad su počeli prodavati meso od krava hranjenih pivskim kvascem nisu naišli na odobravanje potrošača. 

"Mnogi su mislili da opijamo krave", ispričao nam je Sepp, koji je morao laboratorijskim putem dokazati da krave nisu alkoholizirane. Naime, krave alkohol uopće ne osjete, jer on zbog njihovog kompliciranog probavnog sustava uopće "ne udara u glavu".

Štoviše, pivski kvasac se smatra se probiotikom te pomaže kod želučanih tegoba, a sadrži mikroorganizme koji pomažu u održavanju pravilne funkcije probavnog sustava. Dobar je i za kožu i dlaku ovih životinja, pa krave na ovoj farmi masiraju dvaput dnevno, ujutro sa starterom i pivskim kvascem, a navečer uljem od repice.

"Životinje vole kada se na ovaj način brine o njima i manje su podložne stresu", rekao je Dahler i nastavio: "Samo meso vas ne čini sretnima, ali meso sretnih životinja da."

Osim krava ovdje drže i niz drugih životinja, jer im je bioraznolikost vrlo važna. Tamo se mogu naći koze, ovce, kokoši te 20-ak svinja u slobodnom uzgoju, križanci Hampshirea i Duroca.

Više pogledajte u fotogaleriji.

Klanje bez stresa u minuti

Životinje na farmi drže između 17 i 24 mjeseca i teške su u prosjeku oko 600 kilograma. Kada je 2020. godine u Švicarskoj dozvoljeno klanje na farmama, Dahlerovi su to jedva dočekali. To rade uz pomoć mobilnih klaonica poštujući rigorozne uvjete.

Na farmi godišnje zakolju 40-ak grla, koje odmah odvoze u regionalnu klaonicu na obradu. 

"To je klanje bez stresa jer su krave u svom prirodnom okruženju, ne otpuštaju hormone straha, a to doprinosi kvaliteti i boljem okusu mesa", tvrdi vlasnik ove farme. 

Imali smo priliku u to se i sami uvjeriti. Dahlerovi su iznad staje napravili mini restoran za posjetitelje njihove farme kojima uz obilazak nude svježe pripremljeno meso, povrće i pivo. 

Kilogram mesa proizvedenog na ovoj farmi košta u prosjeku 60-ak EUR-a, a Dahlerovi ga izravno prodaju restoranima i privatnim osobama. Na svojoj internetskoj stranici nude miješane pakete i vješto koriste direktni marketing.

Kod njih ne možete kupiti samo biftek ili file, primjerice, jer su količine ograničene, pa se u kilogramu paketa za prodaju nalazi mješavina mesa s različitih pozicija.

"Na našoj farmi iskorištavamo svaki dio životinje - od nosa do repa. Koža s krava je štavljena i predaje se lokalnim kožarima na daljnju obradu, od čega  nastaju torbe, cipele, lampe, nakit i sapun koji se također mogu kupiti kod nas", ističe Sepp i zaključuje: "zadovoljni smo s ovim što imamo i možemo lijepo živjeti od svog rada".

Seppov i Magdalenin posao nastavit će dvojica njihovih sinova, kao što je i on naslijedio farmu od svog oca.