Pretraga tekstova
Mangulica se prasi dva puta godišnje, a oko njih nema puno posla. Najviše se traži mast, slanina, čvarci, a meso je dosta sočnije od klasičnih svinja, tvrdi Slavoljub Cvijanović.
Baš kao u Hrvatskoj, gdje je lani postavljen kamen temeljac za uzgoj mangulica, ova je pasmina svinja prepoznata i u susjednoj BiH.
Slavoljub Cvijanović nešto više od dvije godine bavi se njihovim uzgojem. Ovaj stočar, inače iz Kostajnice kod Doboja, nekoliko je godina uzgajao ovce, a onda je odlučio odustati pa se pojavilo pitanje što dalje? Njive nije mogao prepustiti šiblju i korovu.
"Nakon te odluke, nastao je problem što s velikim površinama zemlje. Kako sad sve to održavati i ne dopustiti da zarasta u korov", priča.
Kako bi njegovo imanje ostalo na životu, krenuo je u potragu za novom idejom.
"Počeo sam malo istraživati i informirati se o mangulicama. Budući da volim meso, kao i većina, odluka je pala da iz nekog hobija krenem s njihovim uzgojem", govori Cvijanović, koji je zavrnuo rukave i ogradio površinu od jednog hektara kako bi njegova mala farma bila sigurna.
Potom se zaputio u Travnik i tamo pronašao, za prvu ruku, pet mangulica. "Bile su to sve ženke, a nedugo zatim nabavio sam i jednog nerasta, nakon čega je sve krenulo", rekao je ovaj poljoprivrednik koji danas na svojoj farmi ima oko 40 grla i taj broj stalno varira.
Postoji nekoliko vrsta, priča on, precizirajući kako je riječ o jednom genetskom soju, ali tri vrste.
"Ovo kod mene je takozvana crna lasasta. Postoji bijela pasmina, mađarska te crvena, koja je malo zastupljena", kaže ovaj uzgajivač, koji dnevno izdvoji oko 45 minuta kako bi ih nahranio.
Obaveza nema puno oko samih životinja, u to vrijeme uračunao je i put dok dođe iz Doboja do imanja, nahrani ih i nazad. Najviše im daje kukuruz i ječam u hranidbi, a kako kaže, vole prirodu i šumu.
"Povrće, voće, sve to mogu, a osiguram im i velike količine trave. Dio hrane, točnije kukuruza, sam zasijem na nešto više od pola hektara, dok ostatak kupim", pojašnjava nam.
Meso i mast ove svinje sadrži u sebi više HDL (lipoprotein velike gustoće) kolesterola. Baš iz toga razloga, kako navodi, ljudi su se počeli informirati oko ovog mesa i tražiti ga.
"Doktori ga preporučuju onima sa srčanim bolestima. Najviše se traži mast, slanina, čvarci, a meso je dosta sočnije od naših klasičnih svinja. Sada dosta ljudi zovu i traže slaninu i mast", tvrdi ovaj svinjogojac.
Mangulica se prasi dva puta godišnje i daje vrlo mali broj mladih. Prosjek je od četiri do pet prasaca.
"Zanimljivo da je kod mene prvi put oprasila osam", ponosan je Cvijanović.
Tagovi
Uzgoj mangulica Slanina od mangulica Mast od mangulica Slavoljub Cvijanović Kostajnica HDL kolesterol
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i TV voditelj iz Dervente. Uređivao je i vodio emisiju o poljoprivredi na jednoj lokalnoj televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 dan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje