Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Briga o konjima
  • 15.07.2024. 07:30

Osam veterinarskih vještina koje su potrebne svakom vlasniku konja

Dobro informiran vlasnik koji je sposoban i samouvjeren u obavljanju nekoliko osnovnih zadataka zdravstvene zaštite konja može biti vrijedan partner veterinaru

Foto: Shutterstock/romul 014
  • 325
  • 38
  • 1

"Poznavanje nekoliko temeljnih veterinarskih vještina može vam pomoći da lakše pomognete vašem konju kad je bolestan ili ozlijeđen", poručuje mr.sc. Goran Csik dr.med.vet koji se bavi liječenjem kopitara pri čemu se oslanja na mnoge resurse - od stalne edukacije do nabavke raznih dijagnostičkih instrumenata. 

"Među svim tim sredstvima moji klijenti predstavljaju značajnu kariku koja može pružiti krucijalne informacije o stanju njihovih životinja", piše ovaj veterinar u stručnom članku "Osam veterinarskih vještina koje su potrebne svakom vlasniku konja", a koji je objavljen u Zborniku predavanja 1. Dana hrvatskog stočarstva, u organizaciji HAPIH-a.

Vještine je podijelio u dvije kategorije: 

  1. Prikupljanje vitalnih informacija o stanju konja prije dolaska veterinara 
  2. Pomaganje u nastavku liječenja nakon odlaska veterinara. 

Kaže da kao što najbolji veterinari nastavljaju svoje obrazovanje tijekom svoje karijere, najbolji vlasnici koriste svaku priliku da poboljšaju i prošire svoje znanje i vještine za brigu o konjima.

Mjerenje temperature 

Povećanje normalne temperature od fizioloških vrijednosti, a što je kod konja 37.5°C - 38,5°C za jedan stupanj ukazuje na bolesno stanje koje zahtjeva konzultaciju s veterinarom. No, ne predstavlja svako takvo povećanje i hitan slučaj. Na primjer, ako konj s 39,5°C ima proljev, a vanjska temperatur je visokih 30°C ili viša, k tome životinja ne pije vodu radi se o hitnom slučaju jer će s takvim znakovima bolesti brzo dehidrirati. Visoka temperatura u ovom slučaju sugerira da može imati ozbiljnu bolest.

S druge strane, konj koji ima proljev, a ima normalnu temperaturu možda se samo prilagođava novom pašnjaku ili nekoj drugoj promjeni ishrane. Također zahtjeva pažnju i posjet veterinara, ali se ne radi o hitnoj intervenciji. 

Navodi da mjerenje temperature nije teško. Radi jednostavnosti, učinkovitosti i sigurnosti, predlaže korištenje digitalnog, a ne živinog staklenog termometra. Dobro je ako na kraj s kojim ne mjerite možete pričvrstiti kopču ili špagu te ju povezati za rep kako bi ga u slučaju pada i sl. lakše pronašli. Kraj koji mjeri možete podmazati uljem ili neutralnom kremom, a zatim pažljivo umetnuti u rektum konja. Držite ga dovoljno dugo da dobijete pravilno očitanje. Digitalni toplomjer će se oglasiti zvučnim signalom kada se izmjeri temperatura. Postoje digitalni termometri izrađeni posebno za konje, ali jednostavni, jeftini napravljeni za ljudsku upotrebu također će raditi. 

Kod tumačenja imajte na umu na sljedeće činjenice: 

Temperaturu mjerite prije nego što konju dajete bilo kakve lijekove. Nesteroidni ili steroidni protuupalni lijekovi će sniziti povišenu. Uvjeti okoline utjecat će i na temperatur. Za izrazito vrućeg vremena, boravak na suncu bez vode pogotovo kod tamnijih i prekomjerno ugojenih konja te kretanja u takvim uvjetima ili treninga ljeti, tjelesna temperatura prirodno će biti povišena.

Ako ste zabrinuti zbog visokog očitanja u takvoj situaciji, dobro ga istuširajte hladnom vodom, dobro ga ostružite i stavite u hlad 20 minuta. Njegova tjelesna temperatura bi trebala znatno pasti. Ako se to ne dogodi, postoji razlog da potražite veterinarsku intervenciju.

Broj otkucaja srca u minuti

"Od vlasnika ne očekujem da kod poziva na intervenciju kaže i broj otkucaja srca u minuti, ali ako on ponudi sam tu informaciju uvijek sam ugodno iznenađen", piše Csik dodavši da takav podatak često dobije od jahača koji se bave daljinskim jahanjem jer oni u svom treningu redovito koriste pulsmetre pa im takvo očitovanje ne predstavlja problem. Normalna brzina otkucaja srca u mirovanju je 30 do 40 otkucaja u minuti. Povišeni puls u mirovanju može biti pokazatelj boli, a što je posebno važno kod sumnje na kolike. 

"Otkucaji srca su ekvivalentni pulsu, ali osjetiti i izmjeriti puls konja može biti malo zeznuto", opisuje ovaj veterinar detaljno objasnivši kako to napraviti. 

Na konjima možete pronaći puls na putici ili ispod čeljusti. Pronaći puls na putici je dosta teško, pogotovo kod hladnokrvnjaka te na njega može utjecati puno stvari, dok puls prema čeljusti ima tendenciju da ostane stabilan.

Da biste ga izmjerili, stanite okrenuti prema glavi i osjetite unutrašnjost jedne strane čeljusti, otprilike na razdaljini od jedne trećine dužine vilice gledano od nosa. Možete koristiti bilo koju ruku i provjeriti s obje strane. Stavite palac na vanjsku stranu lica kako biste umirili ruku i "kotrljali" svoja četiri prsta duž unutrašnjosti čeljusti pri čemu ćete osjetiti vrlo fleksibilnu strukturu nalik cijevi. To je kanal slinovnice, a nakon što ga pronađete, obično možete osjetiti puls na istom mjestu tako što ćete malo ublažiti pritisak. 

Druga mogućnost je izravno slušati otkucaje pomoću stetoskopa koji se može kupiti za manje od 30 eura u ljekarni. Jednostavno uhvatite glavu stetoskopa, držeći prste podalje od osjetljive dijafragme na prednjoj strani instrumenta. Otkucaji srca se najbolje čuju s lijeve strane iza lakta gdje stoji kolan od sedla. Normalan zvuk srčanih tonova (otkucaja) je karakterističan "lab-dab" zvuk koji se broji kao jedan otkucaj. Možda ćete se morati malo potruditi, ali na kraju ćete pronaći mjesto na kojem možete jasno čuti srce i početi brojati otkucaje.

"Imajte na umu očito, a što je lako previdjeti ako ste zabrinuti, konj koji je bio nedavno aktivan imat će povišen broj otkucaja srca, ali trebao bi se brzo smanjiti kada se odmori, vraćajući se u normalu u roku od 20 minuta", precizira. 

Određivanje brzine disanja

Još jedan koristan vitalan znak je brzina disanja. Stojeći uz glavu konja i gledajući ga postrance, možete vidjeti kako se prsni koš širi sa svakim udisanjem. Normalan raspon udisaja u minuti je 10 do 20

Istina, nezgodno je osigurati da životinja mirno stoji. Budući da koriste miris i njušenje kako bi razumjeli što se događa oko njih, obrasci disanja se mogu poremetiti. Isto vrijedi i ako traži poslastice. U slučaju da prilikom brojanja zanjišti, vjerojatno ćete morati brojati ispočetka.

Konj će nakon fizičkog napora teže i brže disati, ali te bi se vrijednosti trebale vratiti u normalu u roku od 20 minuta. Oni koji ubrazno dišu u mirovanju, možda se na taj način pokupavaju hladiti, a što je povezano s povišenom temperaturom i/ili imaju bolest dišnog sustava, naprimjer astmu. U svakom slučaju, to je važna informacija koju možete podijeliti sa svojim veterinarom.

Provjera sluznica

Boja sluznice, zajedno s vremenom koje im je potrebno da se opet napune kada se zaustavi cirkulacija, mogu otkriti brojna stanja, od dehidracije do šoka te nekih intoksikacija. Prije svega morate znati što je "normalno" kako bi mogli uočiti promjene u boji.

Boja sluznice oka (konjuktive) teško je interpretirati laiku budući da su kod konja često zaražene kao fiziološka pojava. Zbog toga je za ocjenu najbolje korististiti sluznice desni koje se kreću u boji od losos ružičaste do vrlo blijede, breskvasto ružičaste. Kada je cirkulacija ugrožena, može znatno izblijediti. Cigla-crvene desni mogu biti znak dehidracije, endotoksemije ili trovanja biljkama. 

Provjera je jednostavna - podignite gornju usnu  i dobro pogledajte. 

Značajan podatak daje i vrijeme ponovnog punjenja kapilara, (engl. capillary refill time (CRT)). Izvodi se pritiskanjem palca na konjske desni neposredno iznad zuba dok područje ne pobijeli pod pritiskom (dovoljna je jedna ili dvije sekunde). Zatim uklonite palac i prebrojite koliko je sekundi potrebno da se boja vrati. Kod zdravog konja to će se dogoditi vrlo brzo, u 2-3 sekunde. Ako se čini sporim, to je važna informacija koju ćete prenijeti svom veterinaru.

Promatrajte svoje konje (Foto: Depositphotos/castenoid)

Nakon što veterinar postavi dijagnozu, započne liječenje te ode iz dvorišta netko treba nastaviti terapiju koja je sastavni dio oporavka životinje. Ovdje puno mogu doprinjeti vlasnici ili čak u potpunosti preuzeti mnoge aspekte liječenja i potporne skrbi. Ovo vam također može uštedjeti znatnu količinu novca smanjenjem broja dodatnih dolazaka ili čak potrebu za hospitalizacijom.

Evo još četiri temeljne vještine koje vlasnik može lako steći kako bi pomogao oporavku konja.

Davanje lijekova na usta

Postoji nekoliko oblika oralnih lijekova, koji se daje svakodnevno ili čak nekoliko puta dnevno. Pouzdana primjena antibiotika ili nesteroidnih protuupalnih lijekova ključna je za brz i potpun oporavak. "Ako usporedimo davanje lijekova na usta nesuradljivom dijetetu ili ljutoj mački, davanje tableta konju od 700 kilograma bit će iznenađujuće jednostavno", komentira veterinar. 

Sve što trebate su pravi alati i tehnika. Puno lijekova se može pomiješati s ukusnom hranom uz dodatak mrkve ili jabuke. Za drobljenje tableta može poslužiti obični tarionik (avan, mužar) ili novija drobilica za tablete. Tako smrvljenje lijekove možete pomiješati s manjom količinom umaka od jabuka, voćnim jogurtom. Što god da se koristi, bitno je da količina ne bude veća od 2 decilitra.

Sadržaj usisajte u štrcaljku s kateterom. Veterinar piše da možete ponovo koristiti štrcaljku od paste protiv glista ako ste ju temeljito očistili. S napunjenom špricom u ruci, držeći konja za ular pažljivo gurnite palac svoje ruke u prostor sa strane njegovih usta gdje inače ide žvala. Dok otvara usta, brzo mu uvucite vrh štrcaljke u usta i špricajte njezin sadržaj natrag i preko jezika. Držite glavu s ularom nekoliko sekundi malo uzdignuto kako bi progutao sav sadržaj. Vjerojatno će spustiti glavu i žvakati, ali s pravom mješavinom i tehnikom, neće moći ispljunuti lijekove.

Primjena lijekova za oči

Tretiranje bolesnog oka može biti prilično zahtjevno. Većinu masti ili kapi treba nanositi tri, četiri ili čak pet puta dnevno kako bi bile učinkovite. A proces nije uvijek ugodan ni za konja ni za čovjeka. 

Potrebno je vrijeme za učenje tehnika te kooperativan konj. Metoda nanošenja masti je nekoliko, a jedna od njih je da stanete pored konja okrenuti prema oku koje treba liječiti. Držite cijev za mast u jednoj ruci, a drugu gurnite ispod ulara. Pritom provjerite je li dovoljno labavo podešen da vam ruka isklizne ako zabaci glavu. Stavite kažiprst te iste ruke u nabor gornje vjeđ. Stavite palac ispod njegovih donjih trepavica. Vrlo lagano pritisnite prema unutra i razdvojite kapke, što će stvoriti prostor na donjoj vjeđi oka gdje možete stisnuti propisanu količinu masti. 

Alternativno, stavite mast na čisti vrh prsta i povucite je u prostor formiran u donjoj vjeđi oka. Ovu tehniku možete primjenjivati na različite načine, a često puta je to posao za dvije osobe jer ponekad konj ne želi surađivati. Ako vam ne polazi za rukom, tada je pametno hospitalizirati ga ili mu ugraditi sustav za kapanje oka. "Da, to je dodatni trošak, ali cijena zanemarivanje terapije bi mogla dovesti i do gubitka oka", upozorava Csik. 

Mijenjanje zavoja 

Ako je vaš konj zadobio otvorenu ranu, možda ćete biti zaduženi za promjene zavoja u nadolazećim danima ili čak tjednima. To je važan zadatak ne samo za održavanje rane čistom, već i za procjenu zacjeljivanja i uočavanje znakova o čemu ovisi daljnja veterinarska intervencija. U većini slučajeva veterinar obavještava vlasnika o tome hoće li trebati posebne zalihe ili tehnike za specifičnu situaciju. Obično se koriste "popluni" i pamučni oblozi. Samoljepljivi veterinarski zavoji su prikladni, ali mnoge se marke skupljaju kada se smoče. To nije problem za onoga koji se drži u štali, ali mogao bi biti za onoga koji je držan vani u ispustu, bez nadzora. 

Kod svake promjene zavoja pažljivo pogledajte ranu. Ako uočite neobičan iscjedak, neugodan miris ili bilo što drugo sumnjivo, pozovite veterinara. Ako niste sigurni što vidite, fotografirajte i pošaljite e-mailom ili drugim komunikacijskim kanalom. Svakodnevnom pažnjom možete primjetiti infekciju na početku ili početak stvaranja divljeg mesa u fazi kada je to još uvijek lako riješiti.

"Mnogi ljudi brinu o načinu primjene zavoja i različitih obloga, ali procjena rane je zapravo kritičan dio procesa", poručuje Csik. 

Rana se čisti i liječi prema uputama veterinara, a zatim se ponovno prekrije sterilnom gazom, dovoljnom količinom vate ili vatenog zavoja te zatim zavojem.

"Čut ćete puno informacija o "ispravnom" smjeru koji treba zamotati, ali iskreno, kada nanosite dobro podstavljenu količinu vate oko noge, nema velike razlike", komentira veterinar uz poruku da je važno zavoj postaviti čvrsto, ali ne prečvrsto kako ne bi oštetili tetivu. Pričvrstite ga trakom za zavoj ili malim komadom ljepljive trake.

Pregled posteljice nakon poroda

Kod poroda kobila posteljicu obično izbacuje u roku od 3 sata nakon rođenja ždrijebeta. Iako neke mogu izbaciti i kasnije, bez posljedica na njihovo zdravlje većina njih s dulje zadržanom posteljicom mogu imati ozbiljne, životno opasne posljedice.

Ako posteljica nije izašla u cijelosti, stanje će biti očito jer će iz stidnice kobile visiti pupčani tračak i dijelovi amniona. Dijelove koji su izvan kobile treba podvezati, skupiti u vreću koja će svojom težinom sama polagano izvlačiti preostali dio koji je ostao u kobili.

Nikako se ne smije snažno vući bez kontrole jer se na taj način može otrgnuti. Zadržavanje samo malog dijela posteljice unutar maternice možda se neće primijetiti, a rezultirat će ozbiljnim komplikacijama. 

Nakon izbacivanja posteljicu uvijek treba pažljivo ispitati kako bi bili sigurni da je potpuno vani. Mora sadržavati dijelove oba roga maternice. Ona koja je sadržavala ždrijebe bit će deblja, a druga, nefetalna strana (rog) bit će tanka i naborana. Naborani vrh posteljice, odnosno nefetalni dio roga se češće zadržava u maternici.

Ako primjetite da nije u cijelosti izbačena u roku 3 sata nakon rođenja ždrijebeta, obratite se veterinaru kako bi on mogao intervenirati.

Zadržanu posteljicu uvijek treba odmah liječiti. Neuspjeh u liječenju ovog stanja može dovesti do ozbiljnih posljedica za kobilu, uključujući endotoksemiju, laminitis ili endometritis.


Tagovi

Njega konja Briga o konju Temperatura kod konja Proljev Ostala posteljica Previjanje rana Lijekovi za oči Provjera sluznice Brzina disanja Uzgoj konja


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.