Peradari se pribojavaju velike investicije ukrajinskog investitora

U proizvodnji pilećeg mesa možemo reći da smo u Hrvatskoj gotovo samodostatni, za razliku od drugih proizvodnji, poglavito u sektoru mesa. Prema podacima Eurostata, a koje je preuzela  Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je u 2022. godini proizvedeno 71.600.000 kg očišćenog pilećeg mesa, s prosječnom težinom brojlera (žive vage, op.ur.) 1,9 do 2,0 kilograma. 

Domaći peradari godinama uspijevaju održati stabilnost i kontinuitet proizvodnje, unatoč malim potporama koje primaju u odnosu na ostale sektore proizvodnje. Zabrinuti su zbog stanja na terenu, ponovne pojave ptičje gripe, ali i zbog velike investicije u novu tvornicu koju je najavio ukrajinski poduzetnik Andrii Matiukha.

Naime, tvrtka kojoj je vlasnik, Petrinja Chicken Company (PCC), planira u Hrvatskoj godišnje proizvoditi 150 tisuća tona piletine, prosječne težine žive vage 2,6 kilograma, što je dva puta više od dosadašnje nacionalne proizvodnje. 

"Propast ćemo", prvo je što nam je rekao Dražen Čurila, predsjednik Odbora za peradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, dodajući da su tražili komentar od Ministarstva poljoprivrede. "Čuli smo i da će dobiti kredit iz HBOR-a kakvog mnogi peradari nisu mogli dobiti", ljuti se Čurila i pita tko će regulirati najavljeni izvoz od 90 posto na europsko i azijsko tržište, kako su najavili iz PCC-a. 

Kaže kako su u velikoj neizvjesnosti i tvrdi da se nitko neće usuditi prijaviti na najavljeni natječaj iz novog programskog razdoblja. "Za brojlere nije bilo natječaja zadnjih šest godina i sada kada je otvoreno i kada su ljudi mislili još graditi, boje se kredita i propasti", zaključuje. 

Smatra i da će novi Zakon o dobrobiti životinja otežati proizvodnju domaćih peradara, a tu se osvrnuo na uvoz: "Tko Ukrajinca pita o dobrobiti, uveze se dva šlepera jaja koje on ni ne osjeti, a nama poremeti cijelo tržište", komentira Čurila. 

EU ima zaštitu uvoza mesa peradi

Na mogući poremećaj tržišta, ne samo hrvatskog nego i europskog, upozorava i direktor gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar, Branko Bobetić. 

"Ukrajina je po konkurentnosti u rangu Brazila, a Brazil je na globalnoj razini najkonkurentniji. EU ima zaštitu uvoza mesa peradi, prije svega filea jer Europa nema dovoljno mesa te vrste, a ima viška drugih kategorija koje su namijenjne za preradu, pa izvozi na globalna tržišta", pojašnjava Bobetić dodajući da se brazilski uvoz prati na mjesečnoj razini, te se cijene kontroliraju i korigiraju dizanjem carina. 

"Kada je riječ o Ukrajini, na snazi je liberalizacija tržišta. Utrostručio se izvoz u sektoru jaja, proizvoda od jaja te filea i kako će završiti, vidjet ćemo na ljeto. Dodatni problem je što su cijene ukrajinskog poremetile cijene europskog filea, na tržištu proizvoda koji nije marginalna kategorija", nadodaje uz pojašnjenje da je cijeli trup bio 2,10 do 2,50 eura u špici sezone, u sedmom mjesecu, dok je file koštao više od 6 eura. 

Oko 74 % mesa peradi EU proizvodi se u šest zemalja: Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj. Udio proizvodnje mesa peradi RH u ukupnoj europskoj proizvodnji je 0,6 %, prema izvoru DG Agri

"Sada se boje i tvrtke i mali peradari, tovljači čiji je prosječni kapacitet oko 27.000 u ciklusu. Ljudi su gradili objekte 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, vlasitim sredstvima, žive od toga. Pitanje je koliko njih će se prijaviti na novi natječaj i odlučiti se ulagati u povećanje kapaciteta", upozorava Bobetić koji podsjeća da unatoč tome što peradari ne posjeduju hektare zemlje i gotovo nemaju potpora, ipak su uspjeli održati proizvodnju i samodostatnost od 85 posto unazad dugi niz godina, i za tovne piliće i za konzumna jaja.

"Bila bi velika šteta da se sve to naruši. Sve je puno kontroverzi, to je najgore", zaključio je. 

AVEC: Hrvatska Vlada bi trebala učiniti sve da blokira projekt

Ulaganje PCC-a komentirali su i u Europskom udruženju peradara (AVEC). Kažu kako se ovaj sektor u Europskoj uniji trenutno suočava sa značajnim povećanjem uvoza iz Ukrajine.

"Zbog liberalizacije trgovine, nakon ruske agresije na Ukrajinu, uvoz je dosegao više od 240.000 tona u 2023. godini, što je bez presedana", naglašava predsjednik AVEC-a, Gert-Jan Oplaat dodavši da razumiju i podržavaju ukrajinske građane koji su u nezavidnoj situaciji zbog rata, ali i da europski uzgajivači peradi ne mogu sami podnijeti sav teret. 

"Ulaganje u Hrvatsku može biti posljedica tog značajnog uvoza. Ukrajinski proizvođači imaju toliko koristi od liberalizacije da mogu napraviti velika ulaganja poput ovog u Hrvatskoj. To je i znak da treba postojati ograničenje u pomoći koja se dodjeljuje ukrajinskom sektoru peradarstva", poručuje Oplaat.  

Mišljenja je da će izgradnja pogona u Lijepoj našoj imati ogroman utjecaj na domaće peradare, ali i regiju te cijelu EU. "Gledajući veličinu ovog projekta, to je zabrinjavajuće za AVEC", istaknuo je predsjednik ovog Udruženja, koje danas nema niti jednog člana iz Hrvatske.

"Jedini pozitivan element ovog ulaganja je to što će investitor morati poštovati sva pravila EU, kako o dobrobiti životinja tako i o utjecaju na okoliš, što nije slučaj s uvezenim proizvodima iz Ukrajine", podsjeća poručivši da treba provjeriti i je li ukrajinski ulagač imao koristi od subvencija međunarodnih institucija kao što su Svjetska banka ili EBRD. "To nije prihvatljivo, jer naše tvrtke u EU stavlja u vrlo nepošten konkurentski položaj."

"Volio bih da mogu dati bilo kakav savjet hrvatskim malim uzgajivačima peradi, ali nažalost naše iskustvo s ukrajinskim uvozom je da ne možemo puno učiniti da bismo bili konkurentni. Veličina i financijski kapacitet ukrajinskih tvrtki su jednostavno prevažni i mislim da bi hrvatska Vlada trebala učiniti sve da blokira projekt", zaključio je Oplaat. 

Samodostatni i u BiH i Srbiji - što kažu peradari?

U susjednim zemljama, BiH i Srbiji s dozom opreza komentiraju ovu investiciju. 

Brojlerska proizvodnja na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini je veća od 50 milijuna utovljenih pilića (kljunova, op.ur.), odnosno oko 72.000 tona pilećeg (očišćenog) mesa. "Smatramo da smo sasvim samodostatni", kaže predsjednik koordinacijskog odbora peradara živinara u BiH i izvršni direktor Mesne industrije Madi, Edin Jabandžić. 

Dodaje kako nastoje otvoriti nova tržišta te da se mogu pohvaliti izvozom u zemlje CEFTA-e, kao i izvozom u EU (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Austrija, Švedska, Švicarska). "Na raspolaganje za izvoz u susjedne države se može staviti 25 posto ukupnih količina iz Bosne i Hercegovine", otkriva. 

Kaže, teško mu je komentirati bilo čije planove. "Svatko od nas ima pravo planirati, ali od plana do realizacije određenog projekta često prođe dosta vremena." Dodaje da će vrijeme pokazati što će sve od navedenog u konačnici biti realizirano. "Ako projekt u potpunosti bude ostvaren sigurno je moguće da dođe do određenih viškova na tržištu EU i CEFTA-e. Zabrinuti jesmo, ali ono što nas još više zabrinjava je spora reakcija države na uvozne lobije, troma administracija i nedovoljna poticajna politika u BiH", zaključuje Jabandžić. 

U Srbiji koja je također samodostatna u proizvodnji pilećeg mesa pak tvrde da s državom nemaju problema, ističu dobru suradnju s Ministarstvom poljoprivrede koje planira ogromne investicije u poljoprivredu. 

"Za Srbiju i zemlje u okruženju karakteristične su navike potrošača, a to je kupovina rashlađenog mesa, ne zamrznutog kakvo proizvode ukrajinski proizvođači", kaže nam predsjednica udruženja živinara Srbije, Sanja Čelebićanin otkrivši da godišnje u toj zemlji proizvode između 115 i 120 tisuća tona pilećeg mesa, odnosno 62 milijuna brojlera. 

"Naš potrošač prepoznaje brendove i kupuje rashlađeno. Zamrznuto i ako se uvozi, ide u preradu. Ne vidimo da će se u smislu maloprodaje nešto promijeniti", smatra ona te dodaje da nije došlo do poremećaja tržišta kada je ukrajinska grupa MHP preuzela Perutninu Ptuj prije nekoliko godina.

"Oni investiraju ogromna sredstva. Prošle godine su izgradili šest novih farmi za tov, inkubator, puno se radi da bi se pokrio ovaj dio tržišta, odnosno Rumunjska, Bugarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija. U potpunosti su zaokružili proizvodnju, od ratarske, tvornice stočne hrane, inkubatora, preko farmi, vlasite veterinarske službe, klaonice s preradom do laboratorija" navela je Čelebićanin.

Ne vidi problem investicije PCC-a u Hrvatsku."Mi smo još uvijek treća zemlja pa kao što mi trebamo dozvole da izađemo na EU tržište, tako će ih trebati i oni za izvoz u Srbiju", komentira i dodaje da Srbija izvozi u šest zemalja CEFTA-e, a žele postati konkurentniji, povećati obujam proizvodnje te izaći na EU tržište. 

Kako hrvatsko ministarstvo poljoprivrede gleda na investiciju Petrinja Chicken Company, upitali smo nadležne.

Ministarstvo: Reagirat ćemo ako bude potrebno

Tvrde da se za stanje i trendove u proizvodnji mesa peradi i konzumnih jaja može konstatirati da su zadnjih nekoliko godina bez značajnih oscilacija, što potvrđuje visoka i stabilna samodostatnost za koju oni navode da iznosi oko 90 posto za meso peradi, te oko sto posto za jaja.

Prema njihovim podacima, vrijednost peradarske čini 4,28 posto ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a procijenjena proizvodnja mesa peradi u RH u 2022. godini bilježi blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu, navode u odgovoru.

Ministarstvo poljoprivrede poručuje da ne raspolaže s poslovno-tehničkom dokumentacijom projekta Petrinja Chicken Company, a na zabrinutost domaćih peradara koji se boje propasti te proizvodnje, kažu da prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od 2013. do rujna 2023. godine nije bilo vanjsko trgovinske razmjene mesom peradi između Ukrajine i Hrvatske.

"Nastavit ćemo pratiti proizvodne i tržišne pokazatelje u sektoru peradarstva, te ukoliko se ukaže potreba reagirati kao i do sada u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima", poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, uz navođenje koliko su do sada novca isplatili peradarima za razne namjene.

Na pitanje postoje li već kakvi aranžmani između HBOR-a i poduzetnika Andriia Matiukha, iz Hrvatske banke za obnovu i razvoj odgovaraju da ne mogu dati nikakve konkretne informacije budući se radi tek o preliminarnim razgovorima i s poduzetnicima i s poslovnim bankama. 

Kažu da kontinuirano prate peradarsku proizvodnju kroz investicijske kredite i kroz kreditiranje obrtnih sredstava. "Osiguravanje likvidnosti hrvatskih peradara osobito je bilo istaknuto kroz provođenje kriznih mjera tijekom COVID krize i krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu", ističu u odgovoru na naš upit.

PCC: Nismo tražili kredit HBOR-a

Iz tvrtke Petrinja Chicken Company poručuju da nema razloga za zabrinutost domaćih peradara jer Hrvatska nije njihovo ciljano tržište. Ističu da za ovu investiciju nisu tražili financiranje zajmom, subvencioniranim ili nesubvencioniranim kreditima, od HBOR-a, EBRD-a ni Svjetske banke.

Kažu da su u postupku razvoja projekta proizvodnje piletine na području Sisačko-moslavačke županije, koja će u prvoj fazi na tržište plasirati 100 tisuća tona pilećeg godišnje, a u drugoj, koja podrazumijeva puni kapacitet 150 tisuća tona. Iznova ističu da planiraju 90 posto proizvodnje plasirati na tržište Europske unije, Amerike, Azije (Kina) te u arapske zemlje - Saudijska Arabija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati te Južnu Afriku.

U Hrvatskoj želimo podići gospodarstvo i zapošljavanje u Sisačko-moslovačkoj županiji, a surađujemo i s lokalnom zajednicom, ističu u PCC-u.

Od ukupne proizvodnje, na hrvatsko tržište planiraju plasirati svega deset posto, što je 15 tisuća tona piletine. "Stoga nema straha za ugrozom regionalnog i europskog tržišta piletine", poručili su iz PCC-a, naglašavajući da se na godinu u Hrvatsku uveze 40 tisuća tona pilećeg mesa. "Prema tome, Petrinja Chicken Company ni u kojem slučaju neće ugroziti domaću proizvodnju pilećeg mesa".

Zaključuju da konzumacija pilećeg mesa u svijetu raste i da je njihova investicija odgovor na sve veće potrebe tržišta.