Pero Gnjidić: Sve više stočara traži analizu kukuruzne silaže

Sve veći broj proizvođača mlijeka i goveđeg mesa koristi uslugu analize voluminoznih krmiva putem koje dobivaju informaciju o kvaliteti proizvedenih silaža ili sijena.

To zapravo, pojašnjava stručnjak Pero Gnjidić iz tvrtke Sano, predstavlja podlogu za precizno sastavljanje obroka, čini osnovu za analizu postignutih rezultata, te osim toga daje korisne informacije za smjer aktivnosti s ciljem unaprjeđenja kvalitete voluminoze u sljedećim pripremanjima konzerviranih komponenti osnovnog obroka.

Upravo iz tih razloga, u Popovači su 2018. oformili laboratorij u kojem se analiziraju uzorci voluminozne hrane za goveda iz većeg broja zemalja država članica i nekih izvan EU. Razvio je to Sano u suradnji s CVAS (Cumberland Valley Analytical Service), jednim od najvećih laboratorija za analitiku stočne hrane u SAD-u.

Analizirali kukuruznu silažu iz 16 zemalja

"Broj uzoraka koji se analiziraju u našem laboratoriju u kontinuiranom je porastu", istaknuo je Gnjidić te dodao da su u razdoblju od 23.09.2023. do 24.04.2024. analizirani uzorci kukuruzne silaže iz 16 zemalja.

Obrada rezultata pokazala je, kaže, veliku varijabilnost sastava i kvalitete silaže proizvedene lani. Na to su utjecali brojni faktori poput različitih vremenskih prilika i neprilika, vremena sjetve, korištenja različitih hibrida, različite tehnologije proizvodnje na polju, dostupnosti vode tijekom razvoja kukuruza, korištenja ili nekorištenja dodataka za siliranje i primjene različitog menadžmenta siliranja.

"U tablici je dan pregled prosječnih rezultata analiza svih kukuruznih silaža analiziranih u ovom razdoblju u Sano laboratoriju, s prikazom varijabilnosti i prosječnih rezultata analiza uzoraka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije", ističe ovaj stručnjak te dodaje da je važno napomenuti da među rezultatima analiza iz izdvojenih zemalja također postoji visoka varijabilnost, slično kao i u ukupnom uzorku svih analiziranih silaža.

Razlika od farme do farme, od silosa do silosa

Silaže se razlikuju od farme do farme, ali postoji razlika i među njima u različitim silosima ako ih na jednoj farmi ima više, upozorava.

"Možemo zaključiti da na brojnim farmama postoji potencijal za daljnje unaprjeđenje kvalitete, u smislu optimiranja trenutka siliranja, povećanja probavljivosti i vlakana i škroba, postizanja višeg sadržaja energije, bolje kvalitete fermentacije i veće ukusnosti za životinje", poručuje Gnjidić.

Napominje da se pojedini parametri mijenjaju i tijekom skladištenja u silosu pri čemu posebno treba spomenuti probavljivost škroba. Zbog toga je važno kod većih silosa iz kojih se kukuruzna silaža koristi u hranidbi životinja kroz dulji period uzimati veći broj uzoraka s određenim vremenskim odmakom, a svakako analizirati svaki silos koji se krene koristiti ili još bolje uzeti uzorak i analizirati ga prije početka korištenja silaže u obroku životinja kako bi izbjegli iznenađenja na početku hranjenja.

Svaki rezultat analize silaže predstavlja osnovu za planiranje eventualno potrebnih promjena u izboru hibrida kukuruza za silažu, u tehnologiji proizvodnje kukuruza za silažu ili tehnologiji siliranja.

Sano stručnjaci su na raspolaganju proizvođačima za detaljno tumačenje rezultata analiza, izradu preporuke za precizno hranjenje goveda i savjetovanje o načinima unaprjeđenja kvalitete osnovnog obroka kod sljedećeg siliranja. Za više informacija obratite im se na jedan od niže navedenih kontakata.

^{Naslovna fotografija: Depositphoto/vschlichting, Karolina Rastija*}