Pretraga tekstova
U Rotterdamu se nalazi prva plutajuća farma u svijetu. Ondje su trenutno 32 krave, a njihovo mlijeko kao i mliječni proizvodi mogu se kupiti u trgovinama u gradu, ali i na samoj farmi.
Luka u Rotterdamu u Nizozemskoj 2018. se pripremala za prvu svjetsku plutajuću farmu – trokatni betonski splav. U planu je bilo kako će na njemu boraviti 40 krava, koje bi davale 1.000 litara mlijeka dnevno.
Danas u lučkom području Merwehaven plutajuća farma, koju su osmislili i pokrenuli Peter i Minke van Wingerden iz Beladona, tvrtke koja se specijalizirala za vodenu arhitekturu, a dizajnirao ju je arhitektonski studio Goldsmith, pokazuje kako proizvodnja hrane može biti manje ovisna o klimatskim promjenama.
Ondje se trenutno nalaze 32 krave, a njihovo mlijeko kao i mliječni proizvodi mogu se kupiti u trgovinama u gradu, ali i u njihovoj vlastitoj trgovini na farmi.
Projekt je osmišljen za budućnost u kojoj porast razine mora dovodi do čestih poplava, ali i smanjenja proizvodnih površina. Također, cilj je pokazati inovativan način vraćanja poljoprivrede u grad, uz minimalan utjecaj na okoliš.
"Očekuje se da će 2050. godine stanovništvo bit povećano za 3 milijarde ljudi", rekao je tim projekta plutajuće farme za dezeen. Sukladno tome raspoloživa poljoprivredna površina ne raste zajedno sa svjetskim stanovništvom. "Zapravo, plodna zemlja postaje sve oskudnija, a klimatske promjene dovode do sve više oborina i plavljenja poljoprivrednih površina. Zato moramo pronaći sustav prilagođen današnjoj klimi kako bismo nastavili hraniti grad", rekli su.
Svu električnu energiju za svoje potrebe farma proizvodi iz plutajućih solarnih panela, a vodu za stoku osiguravaju putem integriranog sustava za prikupljanje kišnice.
Krave se osim uobičajenom hranom, hrane i travom s igrališta i golf terena, zajedno s ostacima prehrambenih proizvoda kao što je kora krumpira lokalnog proizvođača, mekinja iz gradskih mlinova. U planu je pribaviti i ostatke voća i povrća iz lokalnih restorana. Istovremeno, tim istim restoranima se distribuira svježe mlijeko, jogurt i drugi proizvodi. Gnoj krava se, naravno, koristi za stvaranje prirodnog stajnjaka. Kako kažu idejni začetnici i vlasnici ove farme, ovo je kružna ekonomija u punom smislu riječi.
Budućnost proizvodnje mlijeka mogla bi biti u - plutajućoj farmi!
Krave se danas često transportiraju vodom. Tvrtka koja stoji iza projekta plutajućih farmi tvrdi da Australija često izvozi čak 800.000 krava godišnje, a životinje su smještene na velikim brodovima tjednima, tako da ne vide problem što se farma nalazi na vodi.
Tim želi pokazati kako se tehnologija može upotrijebiti za poboljšanje cjelokupnog poljoprivrednog procesa. Tako se na farmi nalaze roboti za mužnju i uklanjanje gnoja. Tu je i automatizirana distribucija hrane za krave.
Nadaju se da će ova farma potaknuti veći broj ljudi na razmišljanje o mogućnostima koje pružaju plutajuće konstrukcije. Ako projekt pokaže uspjeh, planiraju širenje poslovanja s plutajućim staklenikom, kako bi proizveli svježe voće i povrće za grad.
Kako izgleda prva plutajuća farma na svijetu pogledajte u videoprilogu:
Foto: Goldsmith Company/Ruben Daio Kleimeer
Tagovi
Plutajuća farma Farma krava Nizozemska Rotterdam Kružna ekonomija
Autorica
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Andrej Žalec
prije 4 godine
Kako da komentiram tako nešto? Ako ima ovde neki farmer, koji se bavi mljekom neka komentira. Ja ču samo napisati :"O Bože, gde su ovi bili, kad si djelio pamet?""