Ponovno mač nad glavom hrvatskih svinjogojaca

"Nema tu lijeka i nije pitanje hoće li se pojaviti, nego kada će", ukratko bi bila poruka s predavanja o Afričkoj svinjskoj kugi održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Osijek. Organizirao ju je dr.vet. Saša Flauder iz tvrtke Agralis koja prodaje i dezinfekcijska sredstva namijenjena svinjogojskoj proizvodnji, svjestan opasnosti koja prijeti ionako uzdrmanom hrvatskom svinjogojstvu.

Voditelj Odsjeka za poljoprivredu pri ŽK Osijek, Ernest Nad, istaknuo je u uvodnom izlaganju kako će pojava Afričke svinjske kuge svakako utjecati na opseg svinjogojske proizvodnje i da svinjogojci moraju biti pripremljeni na moguće posljedice i provoditi sve propisane mjere da ne bi došlo do zaraze. Flauder je istaknuo kako se u Belgiji pojavila kod 750 divljih svinja, a u Kini je ova bolest registrirana na 30-tak lokacija.

Smrtnost je 100 postotna 

Tihomir Florijančić, dr.vet. s fakulteta Agrobiotehnoloških znanosti iz Osijeka istaknuo je da se u mnogim zemljama pojavljuje kod divljih svinja i da moramo poraditi na tome da se ne pojavi kod nas, ali ne samo kod divljih svinja već i na farmama. A onda je jedino rješenje uništavanje svih životinja na farmi.

Hrvoje Korov: Nije pitanje hoće li afrička svinjska kuga doći, već kada će doći

Mora se znati da bolest nije opasna za ljude, odnosno da se ne može prenijeti na čovjeka, kao i na druge životinje, ali ako se pojavi uništava cijelu populaciju na farmi, odnosno smrtnost je 100 postotna.

Godine 2007. Afrička svinjska kuga (ASK) pojavila se u Kavkazu i od tada se proširila na nekoliko zemalja istočne i sjeverne Europe. Epidemija velikih razmjera proširila se tisućama kilometara od svoje izvorne točke unosa u Gruziji te, osim endemičnog ukorjenjivanja kod domaćih svinja, bolest je naposljetku prešla na populacije divljih svinja. U razdoblju 2014.-2015. postalo je očito da se cirkulacija ovog virusa u prirodnim ekosustavima razvila u samoodrživ epidemiološki ciklus. Do sada je bolest već postala endemična u populaciji divljih svinja u nekoliko zemalja i nastavlja širiti svoj raspon u Europi, što uzrokuje ozbiljnu zabrinutost. Kontrola ove silvatične epidemije ASK vrlo je zahtjevna zadaća za veterinarska tijela, s obzirom na složenost epidemiologije bolesti, nedostatka prethodnog iskustva, zemljopisnog opsega problema bez presedana, te njezine prekogranične i višesektorske prirode.

Pridržavati se mjera prevencije 

Virus se širi sa životinje na životinju, na veće udaljenosti vozilima i ljudima, a prenositelji mogu biti i kukci, štakori pa i upotrebom opreme koja nije dezinficirana. A bolest je teško prepoznati. Odnosno simptomi kao što su visoka temperatura, skupljanje svinja u skupinu, bezvoljnost, ležanje i slično i nisu neki znakovi koje je lako prepoznati na jednoj farmi. Tek, kada se pojave krvarenja iz tjelesnih otvora i na koži farmer će primijetiti bolest, kazao je Florijančić. Na pitanje nekih i hoće li možda tzv. Orbanova ograda spriječiti da nam iz Mađarske stigne bolest, odgovorio je da neće, ali da će u svakom slučaju usporiti.

Krenuo nadzor svinjogojskih farmi, u slučaju Afričke svinjske kuge - eutanazija

Naime, i u Mađarskoj je primijećena pojava bolesti među divljim svinjama. U tijeku su i kod nas mjere smanjivanja brojnog stanja divljih svinja pa je za vjerovati da će i to smanjiti mogućnost prenošenja zaraze. Samo Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava za veterinarstvo donijela je Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa Afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske, a i objavila je i priručnik o Afričkoj svinjskoj kugi. No, kako smo i saznali iz predavanja predstavnike tvrtki Agralis iz Osijeka i njihova partnera MS Shippers, veliku pažnju treba posvetiti higijeni, dezinfekciji, posebice objekta.