Pratite li razinu minerala u hranidbi goveda i zašto bi trebali?

Opskrba mineralima u odgovarajućoj količini i međusobnoj ravnoteži jedan je od preduvjeta za očuvanje zdravlja i postizanja poželjne proizvodne spremnosti životinja.

"Dio njih dobiju iz uobičajenih krmiva kojima se hrane, ali u pravilu potrebna je dodatna opskrba putem mineralnih mješavina u praškastom obliku, 'lizalica' ili bolusa", objašnjava Pero Gnjidić, regionalni specijalist za govedarstvo tvrtke Sano. Dodaje kako je za preciznu opskrbu ovih životinja potrebno analizirati sastav krmiva koja se koriste u hranidbi.

Ovaj stručnjak naglašava kako je cilj opskrbe ovim elementima održavanje ravnoteže između unosa s jedne strane te potrošnje u organizmu i njihovo izlučivanja iz organizma s druge, kako bi se osigurala kontinuirana opskrba na zadovoljavajućoj razini. Ako je unos ispod razine potreba, nastaje deficit.

Pasmina, intenzitet proizvodnje, životna i proizvodna faza (kategorija), težina životinje, način držanja (pašno ili kontinuirani smještaj u staji), njihova raspoloživost iz dostupne hrane i drugi faktori utječu na to koje minerale, u kojoj količini i na koji način dodavati govedima za održanje zdravlja i ostvarenje ciljanog intenziteta proizvodnje.

"Oni su potrebni za rast, proizvodnju i imunitet. Mnogi su neophodni za rad enzima i sudjeluju u brojnim metaboličkim procesima u organizmu", ističe te dodaje kako u slučaju njihovog deficita dolazi do slabijeg rasta mladih životinja, poremećaja reproduktivne funkcije, smanjenja apetita, niže razine proizvodnje, pojave različitih infekcija, bolesti papaka....

Goveda trebaju makro i mikrominerale

Kako bi ih bolje razlučili, objašnjava kako su makrominerali oni koje životinje trebaju u većim količinama i njihove vrijednosti u krmnim smjesama ili mješavinama navode se u postocima. Oni koji se dodaju govedima su kalcij, fosfor, magnezij, natrij, klor i sumpor.

S druge strane, mikrominerali su oni čije potrebe su značajno manje i njihove vrijednosti (sadržaj) se obično navode u miligramima. Uobičajeno se dodaju cink, mangan, bakar, jod, kobalt i selen. 

Ono što je važno istaknuti je da je njihova opskrba povezana s opskrbom vitaminima, pa je npr. kobalt neophodan za sintezu vitamina B12, a postoje i brojne druge interakcije npr. selen i vitamin E, vitamin D i kalcij...

"Pored razine u hrani, važna je i njihova biološka raspoloživost koja ovisi o samom izvoru. Razlike postoje i između različitih anorganskih izvora kao što su oksidi, sulfati, karbonati, a organski izvori poput kompleksa s aminokiselinama ili drugim organskim molekulama, imaju veću biološku raspoloživost od anorganskih", govori Gnjidić.

Ovaj stručnjak tvrtke Sano naglašava kako razine u krmivima ovise o brojnim faktorima (npr. tip tla, gnojidba...) te da su u pojedinim područjima tla bogata određenim mineralima, a u drugim opet deficitarna (npr. selen).

Tvrdi kako intenzivna, posebno višegodišnja gnojidba određenim tipom gnojiva može dovesti do izrazito visokih vrijednosti u tlu, a onda i u kulturama koje se na tom zemljištu proizvode. Npr. u slučaju gnojidbe gnojem peradi dolazi do porasta razine fosfora i kalija u tlu, a onda posljedično i u silažama proizvedenim na tim parcelama. 

"Kako bi se spriječili mogući problemi uslijed nedostatne ili preobilne opskrbe životinja, korisno je analizirati krmiva koja se koriste u hranidbi i na njihov sadržaj minerala", ističe nadovezavši se na to da se iz rezultata analize krmiva mogu izvući zaključci o potrebnoj dopuni obroka, ali isto tako i o eventualno potrebnoj korekciji gnojidbe s ciljem povećanja sadržaja pojedinih minerala u tlu ako nedostaju. Ili, ako su u suvišku, izbjegavati ih u gnojidbi. 

Mogućnosti dopune u obrocima

Temeljem poznavanja sadržaja minerala osnovnog odnosno voluminoznog dijela obroka, još bolje i sadržaja u ostalim njegovim komponentama, moguće je prikladnije odabrati odgovarajući oblik dopune. 

Kao što je spomenuto na početku, mineralne mješavine, najčešče u praškastom obliku koje se koriste u pripremi (umiješavanju) krmnih smjesa za goveda ili u kompletno izmiješanom obroku (TMR), prema preporuci stručnjaka za hranidbu, pružaju mogućnost zadovoljavanja potreba pojedinih proizvodnih kategorija u skladu s aktualnom životnom ili proizvodnom fazom, pojašnjava Gnjidić. Dodaje i da se ponekad npr. kravama daje i da ih slobodno uzimaju po volji (primjerice soda bikarbona).

Osim u praškastom obliku, komentira kako se mogu dodavati i u obliku čvrstih "lizalica", sa ili bez melase, koje su posebno pogodne kod pašnog držanja goveda. U tom slučaju životinje slobodno uzimaju (ližu) ovakve mješavine minerala ili minerala i vitamina po volji.

Tu se nadovezuje na treći oblik, a to je davanje bolusa koji mogu sadržavati različite kombinacije ovisno o cilju koji se želi postići. Na ovaj način radi se najčešće o postupnom otpuštanju kroz dulje vremensko razdoblje za dugotrajnu opskrbu npr. cinka, mangana i selena za poboljšanje rezultata reprodukcije ili o bržem otpuštanju s ciljem postizanja optimalne koncentracije u kritičnom razdoblju za životinju (npr. bolusi s kalcijem za preventivu pojave mliječne groznice oko telenja).

Doći do što je moguće bližeg genetskog potencijala životinje

U hranidbi visokoproduktivnih mliječnih krava osobito je važno detaljno poznavanje njihovog sadržaja u krmivima koja se koriste u njihovim obrocima. Posebno se to odnosi, pojasnio je, na krmiva koja se koriste u obrocima za krave u suhostaju zbog preventive mogućih metaboličkih poremetnji oko telenja. 

Važno je to i za krmiva u obrocima za visoku proizvodnju mlijeka jer poznavanje sadržaja minerala je osnova za njihovo balansiranje u obroku s ciljem postizanja potrebne optimalne konzumacije potrebne i za pokrivanje potreba kod visokog intenziteta metaboličkih procesa visokoproduktivnih životinja. 

Precizna analitika minerala

Bitno je, ističe, razlikovati razinu potreba za njima kao prvo zbog izbjegavanja pojave kliničkih (jasno vidljivih) znakova deficita od razine opskrbe za očuvanje optimalne razine zdravlja, visoko uspješnu reproduktivnu funkciju i ostvarenje visoke razine proizvodnje, što je moguće bliže genetskom potencijalu životinja.

"Danas je i u Sano laboratoriju u Hrvatskoj dostupna izuzetno precizna analitika minerala u svim krmivima metodom rendgenske fluorescencije (XRF). To je dio suvremene tehnologije za preciznu hranidbu goveda koja se primjenjuje na naprednim farmama u Hrvatskoj i svim onim zemljama iz kojih stižu uzorci na analizu u naš laboratorij", poručuje ovaj stručnjak za kraj.

Za više informacija o hranidbi goveda obratite im se na jedan od niže navedenih kontakata.