Shevchenko: Naša piletina neće biti konkurencija lokalnom tržištu

Investicija Petrinje Chicken Company u izgradnju farme peradi koja se krajem godine počinje graditi u Sisačko-moslovačkoj županiji, izazvala je podijeljena mišljenja u agrarnoj javnosti.

Traži li investitor državno zemljište i subvencionirane kredite, koga planiraju zaposliti, neka su od pitanja.

U potrazi za odgovorima razgovarali smo s Oleksiyem Shevchenkom, predsjednikom Uprave Petrinja Chicken Company i glavnim tehnologom tog projekta. Provjerili smo, nije u rodu s poznatim nogometašem Andrejem.

Susreli smo se u njegovom zagrebačkom uredu, proveo nas je zgradom u kojoj trenutno radi 65 zaposlenika. U tijeku su im edukacije za upravljanje dokumentacijom, izvještavanje i nabavu. Puno je informatičara i inženjera, većinom rade mladi ljudi.

"Stalno smo u potrazi za novim ljudskim potencijalima“, rekao je na solidnom hrvatskom jeziku, kojega je savladao u dvije godine boravka ovdje.

Entuzijastično gleda na razvoj projekta koji je počeo prije pandemije, koja ga je, kako kaže, malo usporila, ali sada su aktivnosti u punom jeku, kupuju zemljšta, čekaju građevinske dozvole da mogu početi izgradnju postrojenja.

Smetaju ga prozivke da će njihova investicija biti pogubna za domaće peradare, te objasnio zašto neće.

Nismo konkurencija lokalnom tržištu

Kao prvo, navodi da Hrvatska nema malih proizvođača pilića (brojlera), nego male proizvođače jaja, "a mi ne planiramo proizvodnju jaja“.

Veći proizvođači su Vindija, Perutnina Ptuj (u vlasništvu MHP) i Valipile "čijeg sam vlasnika upoznao i koji našu investiciju ne vidi kao problem“, rekao je Shevchenko koji prozivke vidi kao politički hype.

Kaže da Perutnina Ptuj ima isti kapacitet proizvodnje koji i oni planiraju, "a to na razini Europske unije nije ništa posebno“. Nadalje tvrdi, postoje male firme na koje njihova industrijska proizvodnja neće imati utjecaja.

"Mi ne planiramo prodavati živu perad drugim proizvođačima, niti vrbovati koooperante koji rade s Vindijom ili Perutninom Ptuj. Ne radimo im konkrurenciju, kao ni lokalnom tržištu" kazao je predsjednik uprave PCC, ističući da u Sisačko-moslovačkoj županiji nema peradarnika niti kooperanata.

Jedemo najskuplju piletinu u Europi

Projekt izgradnje tvornice peradi s kružnim gospodarstvom financiraju privatnom investicijom, naglašava Shevchenko i ističe "ne tražimo državno zemljište niti državnu potporu, a zaposlenicima ćemo osigurati smještaj, hranu i transport, kao što smo to učinili i u dva prethodna projekta u Ukrajini i Kazahstanu“.

Kao najveću korist ističe onu za krajnje potrošače, koji kupuju piletinu u supermarketima, a koji će dobiti "kvalitetniji i jeftiniji proizvod“.

Navodi da su prije odluke gdje će graditi novu tvornicu Hrvatskoj, napravili istraživanje cijena piletine u Hrvatskoj te utvrdili da je ona ovdje i do 20 posto veća nego u cijeloj Europskoj uniji. "U Hrvatskoj jedemo najskuplju piletinu u Europi“, kazao je Oleksiy Shevchenko, predsjednik Uprave PCC.

MHP i PCC nisu iste tvrtke

Vlasnik Petrinja Chicken Company je Andrii Matiukha, koji godinama živi u Hrvatskoj.

Mnogi ne znaju da MHP i Petrinja Chicken Company (PCC) nisu iste tvrtke. Iako obje imaju ukrajinskog vlasnika, riječ je o dva različita investitora i poslovna modela.

MHP grupa, u vlasništvu Yuriya Kosyuka, najveći je ukrajnski proizvođač i izvoznik peradi, a pod svjetlo je domaće javnosti došla 2019. godine, preuzimanjem slovenske Perutnine Ptuj, koja je do tada bila u većinski ruskom vlasništvu, a s njom i Pipo Čakovec.

Tvornica u okolici Siska koju će izgraditi PCC, objašnjava Shevchenko, "bazirana je na modelu kružne ekonomije, radit će prema najnovijoj EU direktivi o dobrobiti životinja, koja uvjetuje više prostora za brojlere, dnevnog svijetla i jaču biosigurnost. Također, ne koristimo kooperante za tov, sve je in-house" navodi Shevchenko, ističući da bi hrvatska država trebala imati interes za ovakav projekt.

Kako će izgledati najmodernija farma pilića

Kao ključnu razliku između MHP i PCC, naš sugovornik ističe poslovni model.

"Mi izgradnju financiramo vlastitim novcem i kupujemo privatno zemljište - od države ne tražimo ništa, dok je za MHP ključno da dobiju državnu potporu i zemljište. Povrat investicije je puno brži, to je razumljivo, ali mi smo odlučili ići duljim putem“, rekao je Oleksiy Shevchenko.

Pri kupnji privatnog zemljišta, kaže, susreću se s problemom malih parcela i rasjepkanosti. "To su mali i raštrkani posjedi, jako je puno posla za naš tim, ali to smo i očekivali. Trenutačno puno vremena provodimo s u razgovoru s lokalnom zajednicom“.

Cilj svakog njihovog projekta je zapošljavanje lokalnih radnika, kaže, pa u okolici Siska planiraju izgradnju višestambenih zgrada za zaposlenike, kojih će, prema njihovoj strategiji zapošljavanja, u konačnici biti oko tri tisuće.

U Sisku 7 tisuća radno sposobnih ljudi

Stambene objekte planiraju graditi s lokalnim građevinskim firmama, što vide kao dodatni plus za hrvatsku ekonomiju.  

"Želimo hrvatske radnike. Nikad nismo koristili vanjske zaposlenike, uvijek je bolje kad su to lokalni ljudi s obiteljima. Veća je korist nego da dođe raditi netko iz Indije, to je drugi jezik i kultura, a i danas dođe sutra ode“, kaže predsjednik uprave PCC.

U Sisku trenutačno ima 7.000 radno sposobnih ljudi, koji mogu sutra početi raditi. U toj je regiji jako puno nezaposlene radne snage, navodi.

"Puno ljudi tamo žele i imaju snage raditi. Pričali smo s njima, puno ih svaki dan odlazi raditi u Zagreb. Zašto im ne otvoriti radno mjesto u Sisku?“, pita se naš sugovornik.

Kaže da Petrinja Chicken Company pruža jaku motivaciju radnicima različitih zanimanja, a to su besplatno stanovanje, prijevoz i obrok u radijusu od 60 km, gdje pripadaju Zagrebačka i Karlovačka županija.

"Kada smo u Ukrajini radili ovakav projekt rekli su nam da nećemo naći radnike, a imali smo 5.000 zaposlenih koji su dolazili iz okolnih mjesta, jer su bili motivirani manjim troškovima života. Nismo imali nijednog stranca“, ističe Shevchenko.

Njihov projekt u Hrvatskoj uključuje tvornicu za preradu peradi kapaciteta 150 tisuća tona pilećeg mesa godišnje, s valionicama i kompleksom za tov peradi na 24 lokacije po 12 peradarnika. Imat će i tvornicu za proizvodnju stočne hrane, te bioplinsko postrojenje.

Do kraja ove godine planiraju dobiti građevinske dozvole i početi izgradnju postrojenja, a do konca 2026. godine krenuti s proizvodnjom.