Pretraga tekstova
Na snimci se vidi svinja vezana za nogu, na traci za klanje bez da je prethodno omamljena, a pri punoj svijesti je i iskrvarila do smrti, opisuju u slovenskoj udruzi klanje u klaonici PZ Rače
Slovenska udruga AETP (Animal Enterprise Transparency Project) prošle je godine javno objavila snimke koje su otkrile brutalno iživljavanje nad svinjama i bikovima u mariborskoj klaonici Košaki. One su tada izazvale tolike kontroverze da su neki od većih trgovačkih lanaca izbacili njihove proizvode iz prodaje.
Ovih dana su objavili novi video snimljen skrivenim kamerama koji, navode u priopćenju, pokazuju da navedeni slučaj nije rijedak primjer već rutinska praksa. Naime, u klaonici poljoprivredne zadruge Rače, koja je, opisuju, izgrađena prema suvremenim europskim smjernicama, snimke pokazuju da radnici redovito zlostavljaju životinje palicama i udarcima, a omamljivanje prije klanja je manjkavo ili se uopće ne provodi. Zlostavljanje životinja potvrdili su i iz Uprave za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja (UVHVVR).
Na snimci se vidi svinja vezana za nogu, na traci za klanje bez da je prethodno omamljena, a pri punoj svijesti je i iskrvarila do smrti, opisuju u ovoj udruzi te navode da su svjedočili ogromnom broju slučajeva nepravilnog omamljivanja. U gotovo polovici svih viđenih pokušaja, struja nije bila dovoljno jaka da osigura gubitak svijesti kod životinja. Kaža kako ih je samo fizički paralizirala te da pri punoj svijesti odlaze na klanje.
Kako pravilno omamiti svinju bez nanošenja boli i opasnosti za ljude?
Također navode da su primijetili da postoji vrlo dug vremenski period od omamljivanja životinje elektrošokom do reza vratnih žila, a prosječno traje 2 minute iako bi to po pravilima trebali učiniti unutar 15 sekundi. "Po isteku 15 sekundi dolazi do povratka svijesti životinje. Čak i kod naizgled pravilnog omamljivanja velika većina bikova jasno reagira na ubod noža, ali ti vrlo primjetni znakovi ne smetaju radnicima i veterinarima", komentiraju dodajući da je omamljivanje tijekom klanja daleko od mišljenja javnosti da životinje bezbolno zaspu.
Oglasili su se i u udruzi Prijatelji životinja gdje pišu kako ništa nije humano u vezi s klaonicama. "Cjelokupni život 'životinja za hranu' uključuje neprirodan uzgoj, okrutan odnos, umjetno hranjenje te duge vožnje koje vode u neminovnu smrt", izjavili su, a navedeno potrkjepljuju opisom uzgoja u skučenim torovima, uz električne palice, uvrtanje repova te mučenjem i strahovima koji su, tvrde, još uvijek vrlo česte pojave.
Šokantni uvjeti za životinje i hranu u mađarskoj ilegalnoj klaonici
"Jedini način za spasiti životinje od stravične patnje u tvornicama smrti je prestati ih jesti i posegnuti jednako ukusnim i dostupnim biljnim mesom i proizvodima", poručili su.
Također pozivaju i na potpisivanje građanske inicijative čiji je cilj da se u Europi ukinu klaonice. Odnosno, njome se poziva Europska komisija da iz djelatnosti prihvatljivih za poljoprivredne subvencije isključi stočarstvo i među njih uvrsti etičke i ekološke alternative, za proizvodnju biljnog i kultiviranog mesa, koje je kako navode u ovoj udruzi, istovremeno ekološko, čisto, zdravije, ali i bez antibiotika, gnoja, tumora i patnje životinja.
A kako izgleda klanje u slovenskoj klaonici poljoprivredne zadruge Rače, pogledajte u videu:
Brez klavnice ni klobase, 2021-2022 from AETP on Vimeo.
Tagovi
PZ Rače Klaonica Klanje životinja Dobrobit životinja Nepravilno omamljivanje Okrutnost
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje