Smanjili pojavnost upale vimena i poboljšali kvalitetu te prinos mlijeka

Uobičajena računica kaže da 100 tisuća somatskih stanica manje, znači jedna litra u prosjeku više mlijeka. U posljednje četiri godine, na farmi muznih krava Arator u Lovasu, s prosječnih 270 tisuća, došli su na 150 tisuća.

Dakle, broj somatskih stanica (BSS), koji je i osnovni pokazatelj higijenske ispravnosti te kvalitete mlijeka, drastično je smanjen. To, naravno, znači da je, s obzirom da na BSS utječu infekcije vimena, smanjen broj upala vimena kao ključne bolesti u mljekarstvu koja utječe na zdravlje životinja kao i poslovanje same farme. 

Najvažnije, sve navedeno postigli su bez tradicionalnih načina liječenja već dodacima hranidbi na prirodnoj bazi tvrtke AHV Adria s kojom surađuju upravo te četiri godine.  

"Kao i prema svim partnerima, kada dođe netko novi, dam šansu. Ako proizvod valja, Bog vas blagoslovio, ako ne valja - više sreće drugi put. A AHV valja", kaže nam voditelj farme i doktor veterinarske medicine Boris Đitko. 

Oralna primjena bolusa i ASPI tekućine 

Prije svega, krenuli su s bolusima i ASPI tekućinom koje se životinjama putem posebnog aplikatora daju oralno u svrhu poboljšanja zdravlja vimena. Inače, na ovoj je farmi trenutno 350 muznih krava, s tim da imaju ukupno oko 850 svih grla, znači junica, teladi, bikova, tovne junadi. Među tih 350, otkriva veterinar, ovaj mjesec imaju tri krave s upalom vimena. 

"Bitno je odmah reagirati. Mužnje su od 6 do 10 i od 18 do 20 sati te čim se vidi promjena s mlijekom dajemo bolus i tekućinu. Ako damo ujutro, navečer još ponovimo tekućinu i u pravilu u 80 posto slučajeva je to sve što dajemo. U preostalih 20 posto, znamo još dan poslije ponoviti sve isto", objašnjava Đitko. 

Naglašava i da kod terapije s AHV-om nema recidiva kod većine krava. Naravno, ima kroničnih krava kojima neće ništa pomoći, ali pokazalo mu se da što od prve aplikacije odradi, više nema povratka u remećenju provodljivosti mlijeka i broju somatskih stanica.

Drugo, koriste boluse i preventivno. Na farmi imaju protokol praćenja krava prvih 50 dana nakon teljenja. Jedan od tih protokola je da 20. dan provjeravaju somatske stanice odnosno naprave California mastitis test s reagensom.

"Sve što pokaže pozitivno odnosno da je visok broj somatskih stanica u mlijeku, apliciramo jedan bolus i isto se u velikom postotku riješi", objašnjava voditelj farme. 

Nema karence - nema bacanja mlijeka 

Kaže nam i da je smanjenje upotrebe antibiotika trend općenito u cijeloj Europskoj uniji, s tim da je na Zapadu to puno izraženije. Drži da je zapravo i pitanje trenutka kada će se ukinuti njihova upotreba kod životinja koje se koriste u prehrani ljudi. 

"Otkad sam prije sedam godina počeo raditi na ovoj farmi do danas, hrpa lijekova više i ne postoji", navodi veterinar ističući i u tom dijelu benefite prirodnih dodataka hrani koji su im se pokazali učinkovitim.

Jer kod njihova davanja nema karence - nema gubitaka. "Ako imaš kravu koja daje 40, 50, 60 litara i kad joj staviš antibiotik u sisu, sedam dana bacaš to mlijeko. Ovdje to ne činiš jer je ispravno. Daš ga teletu ili ide u preradu", napominje. 

Inače, prosjek proizvodnje mlijeka po kravi na ovoj farmi je 32 litre dnevno, što je također s njegovim dolaskom povećano jer je prije 7 godina bilo tek 18 l/grlu. Dakle, u slučaju liječenja antibiotikom, minimalno tjedan dana se baca mlijeko. "I računaj 32 litre puta 7 dana, a litra je 50, 52 ili 53 eurocenta, koliko si bacio", opisuje. 

Dakako, dodaje, to ne znači da na farmi nema antibiotika jer postoje i druge bolesti kako kod krava tako i teladi. No, 2023., u odnosu na 2022. troškovi lijekova su im pali za nekih 15.000 eura na godišnjoj bazi. 

Inače, mlijeko s ove farme ide za Vindiju, u mljekaru u Županji. Farma Arator u vlasništvu je tvrtke Agro-Tovarnik, privatne firme čiji su vlasnici dioničari, sadašnji ili bivši radnici. Većinu hranu za potrebe svojih goveda proizvode sami na 250 hektara s tim da ukupno obrađuju 1.200 hektara na samom istoku Hrvatske.

Prepoznate dobrobiti prirodnih rješenja 

Da sve više proizvođača prepoznaje prednosti dodataka hranidbi životinja na prirodnoj bazi, kaže nam i Branko Petošević, prodajni predstavnik AHV-a za pet slavonskih županija. 

Na tom području, otkako su se pojavili prije četiri godine na tržištu, pokrivaju 50 posto farmi, no zanimanje neprestano raste. 

"Ljudi postaju svjesni dobrobiti dodataka na prirodnoj bazi i traže našu podršku", kratko kaže Petošević navodeći da upravo usmena predaja odnosno dobra iskustva povećavaju potražnju. 

Uz liniju za goveda, AHV ima proizvode i za koze i ovce te dio svinjogojskog asortimana. 

Za više informacija, obratite im se na neki od niže navedenih kontakata.