Subakutna acidoza buraga - uzroci, simptomi i prevencija

Subakutna acidoza buraga (SARA) je probavno metabolički poremećaj koji se sve češće pojavljuje u stadima mliječnih krava. Dovodi do poremećaja u procesima razgradnje hrane, pato-morfoloških promjena na sluznici buraga u vidu parakeratoze i ruminitisa. Smanjuje se resorpcijska površina sluznice buraga i kao i stupanj resorpcije proizvoda razlaganja hrane što dovodi do narušavanja metaboličke ravnoteže.

SARA utječe na smanjenje apetita pa i na pad proizvodnje mlijeka, povećava se osmotski tlak sadržaja buraga, što dovodi do smanjenja vanstanične tekućine, odnosno do hipertonične dehidratacije. Uslijed ovih poremećaja smanjuje se količina krvi u cirkulaciji, a povećava se gustoća i usporava njen protok u perifernim krvnim žilama, a ovo uzrokuje laminitis. 

SARA i laminitis najčešće prate jedno drugo

Naime, SARA utječe na stvaranje histamina i endotoksina koji izazivaju teške poremećaje u vaskularnom sustavu korija papaka. Ako proces duže traje može doći i do promjene položaja falangijalne kosti i deformacije rožine papaka.

Istraživači su identificirali dvije proizvodne grupe u muznim stadima koje su najosjetljivije na ovaj probavno metabolički poremećaj. To su krave u ranoj laktaciji (unutar prva tri tjedna nakon teljenja) i krave na vrhuncu DMI (10–14 tjedana nakon teljenja).

Krave u ranoj laktaciji su pod većim rizikom zbog smanjenog apsorpcijskog kapaciteta epitela buraga, loše prilagođene mikroflore buraga i naglog uvođenja visokoenergetske hrane u obrok. Krave na vrhuncu DMI su u opasnosti zbog visokog nivoa isparljivih masnih kiselina (VFA) proizvedenih mikrobnom fermentacijom, koje preplavljuju puferski i apsorpcijski kapacitet buraga. Tada dolazi do pada pH vrijednosti sadržaja buraga ispod kritične točke od 5,5 što narušava normalan tok metabolizma.

Simptomi i uroci

Kod krava je relativno lako uočiti simptome: preživači refleksno prestaju uzimati hranu, usporava se preživanje, pojavljuje se blagi proljev karakteriziran pastoznim fecesom koji sadržava mjehuriće plinova. 

Uzroci ovom poremećaju mogu biti različiti, a najčešći su:

• Obrok s visokim sadržajem koncentrata: Hranidba s velikim udjelom brzo fermentirajućih ugljikohidrata, kao što su žitarice (kukuruz, ječam, pšenica), može dovesti do prekomjerne proizvodnje isparljivih masnih kiselina (VFA) i mliječne kiseline u buragu.
• Obrok s niskim sadržajem vlakana: Obrok, najčešće od zelene mase, koji sadrži malo vlakana može smanjiti proizvodnju sline i smanjiti puferski kapacitet buraga. Slina pomaže u neutralizaciji kiselina u buragu. Primjer je lako probavljiv obični ljulj jer sadrži visoke koncentracije brzo fermentirajućih ugljikohidrata i niske koncentracije fizički efikasnih vlakana što stvara preduvjete za pojavu SARA.
• Nagle promjene u hranidbi: Brze promjene u hranidbi, posebno pri prijelazu s pretežno voluminoznih na hranidbu s koncentriranim hranivima, mogu poremetiti ravnotežu mikroflore buraga, čineći krave podložnijim acidozi.
• Biranje hrane: Krave imaju prirodnu tendenciju selektivno konzumirati određene komponente svoje hrane. Ako selektivno jedu visokokoncentriranu hranu i izbjegavaju hraniva s višim sadržajem vlakana, to takođet može dovesti do neravnoteže u buragu. Zbog toga obrok treba biti dobro pripremljen i usklađen s potrebama krava.
• Učestalost i vrijeme hranjenja: Nepravilan raspored hranjenja ili rijetki obroci mogu doprinijeti SARA-i. Krave koje se hrane velikim količinama koncentrata u jednom obroku mogu doživjeti brzu fermentaciju i posljedični pad pH buraga. Najbolje je da na hranidbenom stolu odnosno u jaslama uvijek bude nešto hraniva.

Naime, slab unos vode također može doprinijeti pojavi SARA. Voda je ključna za održavanje odgovarajuće hidratacije i podržavanje rada mikroorganizama buraga.

Prevencija

Kada govorimo o prevenciji probavno metaboličkog poremećaja, onda treba pored jedinki promatrati i grupe životinja, odnosno cijelo stado. A posebno ako govorimo o balansiranju obroka i prilagođavanju potrebama jedinki odnosno grupa u različtim dijelovima laktacije.

Konkretne preporuke su predstavljene u tablici ispod:

VFA - isparljive masne kiseline; TMR - ukupno miješan obrok; SM - suha tvar; NEL - neto energija za proizvodnju mlijeka; NDF - neutralna deterdžentska vlakna; DCAD - hranidbena kationsko-ionska razlika; eNDF - efektivna NDF; NFC - ugljikodrati bez vlakana.

Ukoliko dodajemo određene pufere u obroke, neophodno je dobro odrediti količine. S tim u vezi postoje sljedeće preporuke u g/dan po grlu:

• Soda bikarbona - 110 - 225
• Natrijev seskvikarbonat - 110 - 225
• Magnezijev oksid - 50 - 90
• Natrijev bentonit - 110 - 454
• Kalcijev karbonat - 115 - 180
• Kalijev karbonat - 270 - 410

Pored navednog, neophodno je osigurati kvalitetnu, čistu i svježu vodu za životinje. Pristup vodi mora biti jednostavan, lagan. Treba imati dovoljno mjesta za napajanje, što znači dovoljne površine korita odnosno dovoljan broj pojilica.

Je li svaki boks dobar za muzne krave i na što obratiti pažnju?

Prevencija je bitna s obzirom da se klinički efekti odnosno ekonomski gubici javljaju sa zakašnjenjem, tj. nakon acidotskog "udara". Zbog toga je ona puno povoljnija od liječenja. Naravno, u težim slučajevima liječenje je nezaobilazno. Sprječavanje pojave ovog poremećaja uključuje pažljivo formuliranje obroka, uspostavljanje ravnoteže voluminozne (vlaknaste) hrane i koncentrata, postupno uvođenje promjena u hranidbi, posebno nakon početka muže, i osiguranje odgovarajućeg pristupa kvalitetnom izvoru vode.

Rad s inženjerima stočarstva na formuliranju obroka i praksi upravljanja u stadu je od ključnog značaja za održavanje zdravlja i proizvodnje muznih krava.