U prehrani preživača, kao što su krave, ovce i koze, može se koristiti punomasno sojino zrno bez ikakve prethodne obrade. No, kod hranidbe mliječnih krava i s takvim zrnom moramo biti oprezni.
Da bi zadovoljila uvjete ostvarivanja prava na zeleno plaćanje, mnoga poljoprivredna gospodarstva koja nisu do sada sijala soju, na proljeće su zasijala ovu uljaricu.
Soja je vrijedno proteinsko krmivo i po sadržaju bjelančevina, vitamina i aminokiselina je nezamjenjiva. Jedno zrno u prosjeku sadrži 38% bjelančevina, 20% ulja te više od 30% različitih ugljikohidrata, vitamina i minerala.
“No u sirovom obliku sadrži i štetne tvari ureazu i tripsin. Njihova prisutnost zaustavlja aktivnost enzima koji su važni u probavi preživača. Da bismo je koristiti kao stočnu hranu potrebno ju je termički obraditi, bilo tostiranjem, ekstrudiranjem ili kuhanjem. U procesu ekstrudiranja, zrno soje se usitnjava i zagrijava do temperature od 120 do135 stupnjeva, najduže pola sata, ovisno u tehnologiji prženja. U procesu tostiranja visokim temperaturama prženjem, inaktivira se nepovoljno djelovanje ureaze i tripsina. Tek tako prerađena soja pogodna je za hranidbu nepreživača odnosno svinja i peradi“ ističe dipl. ing. Iva Majhen-Vlašiček.
Za preživače kao što su krave, ovce i koze, se u hranidbi može koristiti i neprerađeno zrno soje. Pokusi su dokazali da količina od 2 kg na dan u obroku krava, ne izaziva nikakve probavne smetnje.
“No u obroku pri tome ne smije biti dodana urea. Ukoliko se čuva duže vrijeme, mljeveno zrno soje može se užegnuti pa ga takva ne treba čuvati dulje od 4 do 5 dana. Soja se može koristiti i za zelenu krmu ili silažu u smjesi s kukuruzom. U silaži s kukuruzom podiže sadržaj proteina i njihovih aminokiselina u siliranoj masi. Ipak u hranidbi stoke, najčešće se koristi u obliku sojine sačme ili pogače, koje su nusprodukti prehrambene industrije. Sadržaj proteina u njima je oko 40% i tako prerađena ne izaziva probleme u ishrani stoke pa je i najprihvatljivija za sastavljanje obroka“ pojašnjava Majhen-Vlašiček.
Soja kao kultura ima pozitivan utjecaj na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Na korijenu soje u tlu povoljne pH vrijednosti, formiraju se kvržice u kojima se nalaze bakterije koje vežu dušik iz zraka. U gustom sklopu, ako je namijenjena proizvodnji zelene mase, povoljno djeluje na suzbijanje korova. Soja je odlična predkultura za sve ratarske kulture, izuzev mahunarki.
Foto: depositphotos.com/robert_g
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica