Svinjogojci nisu bili educirani o kategorizaciji? Oglasilo se i Ministarstvo poljoprivrede

Više od mjesec dana prošlo je kako je potvrđen prvi slučaj afričke svinjske kuge u Hrvatskoj. Hrvatski veterinarski institut potvrdio je 26. lipnja ovu bolest u uzorcima krvi bolesnih i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Do 28. srpnja eutanazirano je gotovo 5.000 svinja, a još uvijek se ne zna kako je do nje došlo. 

Ministarstvo poljoprivrede uzrok vidi u ljudskom faktoru.

Svinjogojci nisu bili informirani

"Situacija je izmakla kontroli jer od 2019. kada je napravljena kategorizacija i objavljene biosigurnosne mjere, nismo radili maltene ništa, jako malo. Ako pitate ljude koji se nalaze na zaraženim područjima što znače kategorije 0, 1, 2, malo tko bi znao odgovoriti", komentira Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. 

"Veterinari koji su trebali raditi na edukaciji danas tvrde da su ljudi znali. Zapravo samo štite sebe i svoj posao", smatra Kuterovac koji je i sam uzgajivač. "Ja koji sam svinjogojac, kada sam dobio obavijest o kategorizaciji nisam znao o čemu se radi, zašto sam u toj kategoriji. Sam sam istraživao. Ali čovjek koji drži par svinja, krmača, on nije znao ni gdje bi našao te informacije. Jer, oni ne čitaju Narodne novine", komentira te dodaje da su se te, 2019. godine morala postaviti jasna pravila igre, trebalo se reći da tko se želi baviti ovim uzgojem mora biti u kategoriji biosigurnosnih mjera 3, što znači da mora imati dezbarijere, posebnu obuću, odjeću za ulaz u farmu. 

"Trebalo je aktivnije preuzeti ulogu, otići kod svakog od njih, uputiti ih što točno trebaju napraviti, i oni bi to napravili, posebno u Cvelferiji, gdje su mala gospodarstva. Neka kažu, koliko su ljudi educirali u toj županiji. Mi smo četiri i pol godine, do pojava prvog slučaja živjeli u svojevrsnom limbu. Ljudi su svjesni, a nisu. A kada se pojavila, vlasti ovako reagiraju, rješavaju stvari preko koljena."

Ističe kako nitko nije proveo plan borbe protiv afričke svinjske kuge, koji je napravljen na nivou Europske unije. Također, podsjeća kako je i ova udruga te 2019. donijela niz zaključaka (koje možete pročitati u dokumentu ispod teksta, op.a.). "Predlagali smo ministarstvu da se napravi krizni stožer, da ljude educiramo, predstavnike komore, ali to nije prihvaćeno. Oni se sada uče, umjesto da smo to napravili onda."

Uzrok su divlje svinje?

Smatra kako nije pošteno reći da se radi o ljudskoj grešci. "Tko je pogriješio? Mora se znati. Pero, Marko, kako je donio. Tko je bio prvi?", pita se, a uzrok vidi u nedostatku nadzora divljih svinja. 

"Zar nije čudno da u pet godina imamo 17.000 uzoraka divljih svinja, negativnih na ASK, a od tih 17.000 samo je jedan iz Vukovarsko-srijemske županije. Jedan. Je li to normalno? Zar se tako vrši nadzor. Zna se da je ASK prvenstveno bolest divljih, a onda se prenosi na domaće. Vjerojatno je tako došlo do zaraze jer u toj županiji mnogi drže svinje na otvorenom", naglašava te upozorava kako pritom nema niti jedne dezbarijere na granicama niti u šumama. 

"Ljudi žive od toga, koliko god nama se činilo bezveze, ali nekome deset, dvadeset svinja puno znači. On od toga nešto očekuje, ulaže. I sada to rješavate tako da ih sve pobijete. Kao da netko nekom veterinaru kaže, evo nećeš dobiti plaću idućih deset mjeseci, godinu dana, ajde radi dalje", kaže Kuterovac. 

Nelogičnosti obeštećenja i zona sigurnosti

Osvrnuo se i na obeštećenje. Smatra kako 95 posto uzgajivača neće dobiti ni 85 eura po životinji. "Za krmaču koja je pred prašenje će reći, evo, to ti je toliko. Ali nije ista rasplodna vrijednost i klaonička vrijednost. Nije isto treba li se krmača sutra oprasiti ili si je danas pripustio. Netko je ulagao, napravio selekciju, tri mjeseca ju moraš hraniti da dođeš do toga. A vi mu sve obrišete gumicom i kažete, ne možeš ništa raditi godinu dana. Pa što će on raditi godinu dana, uzeli ste mu budućnost", zaključuje. 

Jesmo li pretjerali s histerijom oko afričke svinjske kuge?

Kaže i kako je nelogično zonu ograničenja s 10 kilometara predostrožnosti radi povećati na 20 km. "Dakle, pola vukovarske županije ste stavili u zonu ograničenja. A onda morate i pobiti skoro duplo više svinja nego što bi trebalo. Oni ne znaju što rade, ali će predostrožnosti radi zaokružiti, da su sigurni, ali nisu sigurni jer ne znaju uopće kako je do ovoga došlo", ogorčeno zaključuje. 

Zaraza stigla iz Srbije?

A da nisu bili dovoljno informirani i educirani, potvrđuje Antun Živić iz Sikirevaca, mladi poljoprivrednik koji ima 150 svinja. Smatra kako sada ispada da su najmanje krivi oni koji su trebali provoditi edukaciju, a najviše seljak. 

"Oni peru ruke. Ali, i mi smo bili nemarni jer nismo ispitivali, nismo tražili da nam se objasni, kako, na koji način provesti mjere", priznaje dodavši kako su ljudi s informacijama baratali površno, čak ni veći nisu dovoljno znali. "Da su oni nas pritisnuli, ozbiljnije pristupili, dali informaciju, mi bi sve poduzeli da do ovoga ne dođe. Koji seljak čita Narodne novine? Nemaju svi ni laptop, kompujter, a na vijestima se o tome ne govori. Trebalo je organizirati savjetodavnu službu, kao za poticaje", smatra on. 

Živić je mišljenja da je kuga unesena iz Srbije. "Ministrica je rekla da je ljudski faktor. I je, ljudi su uvažali iz Srbije i nazimice i prasce. Na graničnom prijelazu kod Iloka se svašta prenese i meso, da neće jedno prase, posebno tamo gdje su zelene granice", upozorava on na nekontrolirani uvoz.

Kaže, ljudi su pogubljeni, nervozni jer ne mogu niti prodati stoku. Ne vidi pravo rješenje u obećanju Vlade da će obeštetiti nastradale svinjogojce. "Pa nije isto svinjče koje je brzi tov, ono će sigurno biti prva kategorija. Ali moje neće kada ja gledam da bude više masti, jer radim za sebe, domaće. Ne hranim hibrida, napumpanog. I opet će mali biti zakinuti", smatra. 

Hrane, a ne znaju što će biti s njima  

Tvrdi i kako se eutanazira bez kontrole, bez vađenja krvi, a veliki problem vidi u tome da mnogi ne znaju što će biti s njihovim svinjama, hoće li morati u klaonicu ili ne. "Ljudi će izluditi, nemaju ih gdje više zatvoriti, nemaju hrane, a pokosila nas je i oluja. Ja bih plakao kada vidim svoje njive", priznaje ovaj mladi, vrijedni Slavonac. 

Kaže kako su se veterinari maksimalno trudili prebaciti one u kategoriji 2 u 3. kategoriju, no u tome ne vidi rješenje. "Što to meni znači kada će me rastegnuti do Božića. Samo ću svoje novce ulagati, a ne mogu s njima ništa. Ne mogu ih prodati, a treba kupiti sojinu sačmu, koncentrat, odbijance hraniti s kvalitetnom hranom, ne možeš mu dati bilo što. A pritom zauzimaju prostor", opisuje začarani krug u kojem su se našli.  

Osim toga, ističe kako mnogi nemaju informaciju što se događa, ne dolazi im se u kontrolu. "Iz dana u dan čekaš, dani teku, svinje će se početi gristi, ljudi će biti ljuti jedni na druge", zaključuje. 

Mislio sam da ću moći izdržati

Marko Biberović iz Strošinaca jedan je od onih u čijem se svinjcu, nažalost, pojavila ova razorna bolest. Pet krmača, prasci stari tri tjedna, dvije nazimice i dva nerasta eutanazirani su prošlog tjedna. 

Iako mu ovo nije primarni posao budući da radi u Hrvatskim šumama, jako mu je teško palo kada je ostao bez svojih svinja. Kaže, imao je jednog starijeg nerasta, a drugog je kupio ove godine u šestom mjesecu. "Kupio sam ih s papirima, rodovnicima. Proljetos sam platio 1.600 eura za nerasta i nazimicu, plus dvjesto eura za dovoz. Nerasti su bili samo za moje krmače, gledao sam si stvoriti selekciju", naglašava on prisjetivši se dana kada je bez svega ostao. 

"Mislio sam da ću moći izdržati, ali kada su dečki došli, prvo sam se isplakao, a onda sam krenuo s njima. Oni su ih htjeli hvatat', ja sam rekao nećete, ja sam ih othranio, ja ću ih pohvatati i dokrajčiti s vama. Kada sam ih vidio da se oblače, slomilo me je", priznaje Marko opisavši kako izgleda eutanazija. 

"Daju im inekciju, a one u roku od pet sekundi padnu. Nema mučenja i paćenja. Najgore je bilo izvući ih iz svinjca. Sve je bilo korektno, ja sam im pomogao uhvatiti ih. Odmah ih odvezu Agroproteinkinim kamionom, sve dezinficiraju, nemam riječi pritužbe." 

I Biberović potvrđuje da nije bilo edukacije. "Ja prvi nisam znao. Nisam znao ni da postoji ta kategorizacija koliko su naši veterinari i ostali obavijestili nas male."

Svinjogojci, koliko ste vi educirani o ASK-u od 2019. godine? Pišite u komentaru ispod teksta

Divlje svinje nisu prenijele kugu?

On smatra kako afrička svinjska kuga nije došla nekontroliranim uvozom, ali ni s divljim svinjama. 

"U šumi sam svaki dan, od 7 do 3. Naša šumarija Strošinci ima 5.700 ha, ja nisam vidio još ni jednu uginulu svinju. Znate li vi kako bi šuma smrdila na temperaturi od 38°C. Nas je 60, nitko nije našao uginulu divlju svinju. Da je netko prevozio preko zelenih granica, to bi kamera snimila, netko bi nešto vidio, reagirao", kaže on. 

Smatra da je trebalo postaviti dezbarijere čim se kuga pojavila u Srbiji, a kada je došla u Posavske Podgajce, trebalo je izolirati selo te također staviti dezbarijere. Također, problem vidi i što ih nema na graničnom prijelazu s Bosnom i Hercegovinom, odnosno kod Orašja i Brčkog. 

"Sada su smislili staviti ih u šume, prošli tjedan, a divlje svinje nisu razlog. Je, kriv je ljudski faktor, odnosno oni koji nisu reagirali na vrijeme." 

Ipak, ni sam ne može objasniti kako je došlo do zaraze. Kaže, čudnim putem - komarcima, muhama, krpeljima.  

Nelogičnosti obeštećenja 

Ovaj se Strošinčanin osvrnuo i na obeštećenje koje smatra nedovoljnim. 

"Imao sam pet krmača, to je četiri prašenja u godini i pol dana, dakle imam 20 prašenja, neka svaka oprasi po 10 prasaca, dolazimo do brojke od 200 komada, i samo neka je 100 eura komad. Hoću ja dobiti 20.000 eura odštete za godinu i pol dana? I to samo na prascima, a što da sam hranio primjerice 20 tovljenika od kojih bi 15 prodao, a pet zaklao sebi", njegova je računica koja nikada neće biti ostvarena. 

Kaže i kako je nelogično da se za prasce do 35 kg dobije 85 eura, a već oni s 36 prelaze u kategoriju tovljenika za koju se dobije 72 eura. Također, upozorava, nitko ne priča o tome kada će krenuti isplata. 

"Ispada da cigančimo, ali nekim ljudima su pobili svinje prije mjesec dana, a još se ne govori o isplati. Što ako budemo čekali još dva mjeseca", pita on i zaključuje kako će se bez obzira na sve vratiti ovom uzgoju.

"Prvi dan kada se bude moglo dovesti, neću uopće razmišljati. Imam 32 godine, preda mnom je tek život."

Ministarstvo poljoprivrede o edukacijama

O navodima kako svinjogojci, kako veliki tako i mali nisu bili dovoljno educirani, na naš se upit oglasilo i resorno ministarstvo, čiji cjeloviti odgovor možete pročitati u dokumentu ispod teksta. 

Navode kako su pomno pratili kretanje bolesti u zemljama EU kao i okruženju, a temeljem provedene procjene rizika u odnosu na ASK, na prijedlog Stručnog tijela za ASK sastavljenog od veterinarskih i drugih stručnjaka, još 2018. godine donijeli paket mjera za sprječavanje pojave i širenja bolesti te su u studenom te godine donesene Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske i Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači.

Od 2019. do danas kontinuirano se provodi Program nadziranja ASK, a koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu s Republikom Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. 

Tijekom 2019. godine provedena je kategorizacija svih gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost te je kategorizirano 71.585 gospodarstava. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su i provode se dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija. 

Ističu kako je prepoznat i značaj tradicijskog držanja autohtonih pasmina svinja na otvorenome te u svrhu podizanja njihove biosigurnosti za sva takva gospodarstva od 2019. godine osiguravaju financijska sredstva za postavljanje dvostrukih ograda.

Kažu i kako se kontinuirano radi na podizanju svijesti svih dionika te unaprjeđenju biosigurnosnih mjera u sustavu svinjogojstva kao i sektora lovstva te se održavaju brojne edukacije i radionice na temu bolesti i biosigurnosti te su u tu svrhu na sve relevantne adrese dostavljene informativne brošure i plakati za prijevoznike, putnike, turiste i građane.

Naglašavaju da su tijekom 2019. održane brojne edukacije i radionice za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju, na kojima je sudjelovalo preko 1500 polaznika, a tijekom 2020. su održane edukacije za posjednike svinja na malim gospodarstvima. Ističu i da je od 1.1.2019. godine pa do danas održano 78 edukacija na temu "Osnove biosigurnosnih mjera" na kojima je sudjelovalo ukupno 1235 polaznika od kojih oko 70 posto dolazi s područja Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije.

Ističu kako od prvog slučaja 26. lipnja 2023. godine u Posavskim Podgajcima, prate situaciju te aktivno i promptno provode sve nužne mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje ove bolesti.

Tada je doneseno i Rješenje o određivanju zona ograničenja te izdana Naredba o mjerama kontrole koje se, tvrde, redovito ažuriraju. 

"S obzirom da ASK izaziva iznimne gospodarske štete za sektor svinjogojstva promptno smo osigurali sva potrebna sredstva pomoći. Tako je ukupno osigurano 12,5 milijuna eura u kontekstu gubitaka koje je nanijela pojava ove bolesti. Kada je riječ o isplati odštete, iste će svinjogojcima kod kojih je izvršena eutanazija uskoro biti isplaćene temeljem zapisnika o eutanaziji", poručuju. 

I za kraj, komentiraju da što se tiče dezinfekcijskih barijera, one nisu stručno opravdane u cestovnom prometu te da one imaju učinak na ulazima u gospodarstvo.