Svako dvorište u Slavoniji ima svinjac, ali ne može se primijeniti isto (tipsko) rješenje za sve. Evo što kažu svinjogojci, a što struka.
Prošli je mjesec Ministarstvo poljoprivrede najavilo uvođenje tipskih objekata za uzgajivače svinja, koji bi imali sve potrebne biosigurnosne mjere zaštite od afričke svinjske kuge. Na idejnom rješenju rade s Veterinarskim fakultetom, a nacrt programa potpora za izgradnju i opremanje prezentirat će uzgajivačima u siječnju, najavili su.
Svinjogojci su dočekali ovu vijest s dozom zabrinutosti. Hoće li oni koji imaju do 10 grla, uopće moći držati svinje u sadašnjim prostorima ili će morati graditi farmu ispočetka? O ovoj temi razgovarali smo s proizvođačima i strukom.
Stanje na terenu je takvo da su parcele u ušoranim selima Slavonije i Baranje široke svega desetak metara, s kućom, pa se postavlja pitanje kakvi se tipski objekti i barijere tu mogu napraviti. Hoće li poljoprivrednici morati dokazivati da se na određenoj parceli može graditi? Građevinska dozvola je neophodna radi priključka na energente, a bez nje nije moguća ni rekonstrukcija farme, jer je riječ o istom tlocrtu i temelju.
Isto je vrijedilo i za sufinanciranje obnovljivih izvora energije, pa solari nisu mogli na krov farme ako ona nije legalna, odnosno s uporabnom dozvolom. Puno je nepoznanica, a mnogi vide problem što u tu priču nije uključeno ministarstvo nadležno za graditeljstvo.
Kakve veze s izradom glavnog projekta imaju stručnjaci s Veterinarskog fakulteta, pita se Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.
Prema Zakonu o graditeljstvu, navodi on, tipski projekt je onaj koji sadrži sve elemente propisane za sadržaj glavnog projekta bez definiranja uvjeta gradnje na određenoj lokaciji i za koji je nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo Rješenje o tipskom projektu.
Kategorizacija odlazi u povijest, Hrvatska dobiva tipske objekte za uzgoj svinja
Da je izrada projekta povjerena Građevinskom fakultetu, gotovo je nemoguće da bi tipski projekt za farme zaživio, obrazlaže Kuterovac, jer bi to značilo da su sve farme potpuno istog kapaciteta, iste tehnologije uzgoja i ventilacije, te proizvodnje hrane i hranidbe na farmi s kapacitetima potrebnim za šest mjeseci čuvanja i obrade stajnjaka.
Sve bi farme morale imati isto uređenje okoliša i puteva na farmi, kao i ulaze s barijerama za ljude i potrepštine. Projekt bi morao sadržavati i identična rješenja građevine, vodovoda i kanalizacije, strojarskog i elektro projekta, te zaštite okoliša.
"Tko god da je nešto radio u gradnji poljoprivrednih objekata razumije da se svaki projekt mora prilagoditi samoj lokaciji, veličini i obliku katastarskih čestica, prostornim i urbanističkim planovima za konkretnu česticu, tako da je gotovo nemoguće raditi isti projekt farmi na dvije različite čestice“, kaže Kuterovac.
Zbog toga što je ministrica povjerila izradu tipskog projekta Veterinarskom fakultetu, on pretpostavlja da je riječ o tipskom tehnološkom projektu koji bi bio podloga za daljnje projektiranje farmi na konkretnoj lokaciji.
Koliko ima smisla takav projekt stručno je dvojbeno, nastavlja on, jer bi Veterinarski fakultet trebao izabrati jedinstvenu tehnologiju proizvodnje koja obuhvaća izbor tipa uzgoja (ekstenzivni, poluintenzivni ili intenzivni); dizajn tehnologije proizvodnje (tjedni /trotjedni /mjesečni), ciklus proizvodnje te veličine grupa.
Potrebno bi bilo odrediti broj i sastav krmnih smjesa s tehnologijom hranidbe, te skladištenje hrane na farmi i linije za punjenje i pražnjenje silosa. Hoće li podovi biti rešetkasti ili puni ili kombinirani, stelja da ili ne (i koja)? Hoće li ventilacija objekta biti prirodna ili prisilna, ako je prisilna pitanje je koji tip, a ima ih tridesetak i više različitih rješenja, tvrdi Kutetrovac.
Pitanje je i izbora opskrbe vodom (vlastiti ili javni), ako je vlastiti treba utvrditi kakva je kvaliteta izvora i kako treba obraditi i standardizirati vodu da je prihvatljiva za piće svinjama, zatim razvod vode i pojilice. Postoji još puno detalja kako bi se mogao napraviti kvalitetan projekt pa i tehnološki, koje treba usuglasiti sa poljoprivrednikom koji će biti investitor u gradnju ili rekonstrukciju farme svinja, ističe Kuterovac.
Teško je napraviti jedno rješenje koje bi svi svinjogojci prihvatili. Veterinarski fakultet može napraviti općenitu uputu s pravilima za gradnju i popisom tehnologija koje su dostupne, a pitanje je koliko će biti korisne, smatra predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.
Kaže da je pravi put stručna obrada svakog individualnog proizvođača kroz koju bi se spojila struka s potrebama uzgajivača i lokacije.
"Za tako nešto treba nam brza stručna privatna/javna savjetodavna služba koja bi obradila teren i ljude, pa predlažem Ministarstvu da izdvoji sredstva kroz mjeru Savjetovanje za ovakve ciljane projekte koje bi imalo više smisla i koristi“, zaključio je.
Da je prisutnost službi na terenu najbolje rješenje, smatra i svinjogojac Goran Jančo. Tvrdi da ideja tipskih objekata nije loša, ali da je svako gospodarstvo specifično jer dvorišta nisu ista.
"Po meni je ključ problema oko afričke svinjske kuge i objekata u kojima se drže svinje - spuštanje na teren. Treba komunicirati izravno s ljudima, te individualno rješavati probleme“, kaže.
Spominje slabu učinkovitost na organiziranim sastancima gdje se okuplja veći broj uzgajivača, jer, kako kaže, ljudi odu na pauzu, zadrže se u međusobnim razgovorima, ne vrate se na predavanje i slično. Potpuno je drugačija situacija kada stručnjak dođe nekom doma i napravi pregled gospodarstva.
"Znam da je to mukotrpan posao, ali to je najučinkovitiji način“, rekao je Goran Jančo koji pozdravlja ukidanje kategorizacije, odnosno razdvajanje farmi na one koje ili udovoljavaju biosigurnosnim mjerama ili ne, ali kaže da je pitanje koliko uzgajivača će uspjeti udovoljiti.
Navodi problem u Punitovcima kod Đakova, gdje se nalazi i njegova farma, a gdje uzgajivači nisu bili dovoljno informirani. Mislili su da je za status udovoljavanja gospodarstva biosigurnosnim mjerama dovoljno "pokriti“ objekt, a ne i papirologiju.
"Mnogi su mislili da je dovoljno imati ciglu i beton za dobivanje statusa udovoljavanja uvjeta, a o vođenju registra životinja na farmi nisu razmišljali. Možeš imati sve savršeno, ali ako nisi upisao životinje u registar – ne postojiš“, kaže Jančo i vjeruje da će uzgajivači koji misle ozbiljno, naučiti voditi urednu evidenciju.
Stočari često postavljaju pitanje - kako smo do sad tako mogli raditi, a sad ne možemo. Zbog toga je potrebno informirati ljude, a struka se treba spustiti na teren, savjetodavna služba i veterinari, te praktički tretirati svaku farmu ponaosob, zaključuje ovaj svinjogojac.
Hoće li tipski objekti pomoći domaćem svinjogojstvu upitali smo sveučilišnog profesora Vladimira Margetu, stučnjaka za svinjogojstvo s FAZOS-a.
On kaže da u Slavoniji već postoje tipski objekti i ne vidi razloga izmišljanju novih, a pogotovo uvjetovanju da svinje može držati samo onaj tko izgradi takav novi svinjac. "To je čista nebuloza. Umjesto da forsiramo da ljudi proizvode čistu hranu sami za sebe, jer samodostatnost kreće prije svega od svoje obitelji, pa se dalje prenosi, mi ih odvraćamo od proizvodnje“, kaže prof.dr.sc. Margeta.
Navodi brojne primjere u našoj poljoprivredi gdje se pokušalo primijeniti nešto nama netipično, pa smo tu gdje jesmo. Hoće li se sada ići u Dansku, Španjolsku i sl., i primijeniti njihov neki model, pita se i prognozira da će se "ista stvar dogoditi i s tim tipskim projektima, a ako to bude uvjet za uzgoj svinja, to onda pogoduje građevinskom ili veterinarskom lobiju.“
Margeta smatra da sve što treba je primijeniti biosigurnosne mjere iz kategorije 3, kada govorimo o postojećim objektima. A one su ograđivanje prostora u kojem se nalazi svinjac, da nitko u njega ne može slobodno ući, postavljanje dezinfekcijskih barijera i komarnika.
Svako dvorište u Slavoniji ima svinjac, nastavlja profesor. "To su lijepi svinjci, gdje ljudi brinu o životinjama, čiste i samo trebamo u takvim objektima provoditi mjere koje se odnose na zaštitu od prodora virusa i bolesti“, kaže.
Dodaje da je nebitno hoće li se biosigurnosne mjere provoditi u svinjcu izgrađenom prije sto godina ili prije deset. Na Zapadu ljudi uzgajaju stoku u objektima starim i po 400 godina pa nemaju problema, a mi sad tvrdimo da ovo naše ne valja, da treba srušiti i graditi nove.
Većina farmi koje su se u Hrvatskoj radile preko operativnih programa danas zjape prazne, a dvije trećine postojećih kapaciteta za uzgoj svinja u Hrvatskoj je neiskorišteno, kaže Margeta.
"Koristimo samo 30 posto kapaciteta, a umjesto da se oni obnove i stave u funkciju, planiraju se raditi novi, pa će pita biti skuplja od tepsije. Čudim se da je netko došao na tu ideju, ali nakon 30 godina ne čudim se više ničemu“, zaključio je Vladimir Margeta.
Ostaje za vidjeti s kakvim modelom i planom aktivnosti te financiranja će izaći Ministarstvo poljoprivrede na sljedećem sastanku sa svinjogojcima.
Tagovi
Autorica
Stočari iz Udbine dobili veterinarsku ambulantu, ali po potvrde i dalje moraju u Korenicu?
Tuga na OPG-u: Pijavica u par minuta usmrtila ovce i uništila farmu obitelji Merc
Danski stočari prvi će u svijetu plaćati porez na emisije ugljika po kravi
Neregistrirani veterinarski lijekovi s oglasnika - što drugo preostaje našim stočarima?
Đuro Japaric
prije 5 dana
Tužno ! Bilo je bolje u vrijeme ručne košnje ! Pa od tada ; Moja mala žito žela , a ja za njom vezo , kad je stigo noge digo i pomalo stezo ! Bilo je Više [+]
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Damire problem je što se i sadašnjih u velikom dijelu nećemo riješiti kao ni dio ministara i Plenkovića , jer se zastupnici NE biraju , OSIM moguće jednog po listi , sve ostalo je inžinjering ! A , za otvaranje farme za uzgoj budućih zastupnika , problem je Članak Ustava koji kaže da NE hrvatski sabor može imati najmanje 100 a najviše 160 zastupnika ! I sada sagradiš farmu kapaciteta 160 , a onda TUPAVI Hrvati sakupe 10 % potpisa BIRAČA KOJIM se traži izmjena više članaka REŽIMSKOG USTAVA , pa bi se tako tražilo da HRVATSKI SABOR ima 101 ili 111 zastupnika !Da li ste da Hrvatski sabor ima 101 zastupnika ? ZA - PROTIV Da li ste za , da se SVI zastupnici biraju ? Za - PROTIV Da li ste za obvezujući izlazak birača kada se biraju zastupnici ? ZA - Protiv Sada ako po izbornoj jedinici IZAĐE jedan > BIRAČ > i zaokruži listu HDZ , lista HDZ osvaja 100 % glasova izašlih birača i sa liste ulazi 14 zastupnika , i sada je problem jer sa te liste ne možeš nikoga predložiti za ministra , jer nema zamjenu ! Dok je gospodin Broz bio živ , ODBIO sam > birati > predlaže se 3 , bira se 3 , zaokružite 3 !Pitale su kolege iz SKH , Kako bi ja da se bira ? Odgovorio sam im , Predlaže se 5 , bira se 3 koji dobiju najviše glasova ! I tako je DEMOKRATSKI dio SKH to omogućio ! A , OVI sada koji su zamijenili knjižice SKH u HDZ i SDP , znaju da ĐURO zna , da im se MOŽE PAKOVATI samo putem REFERENDUMA ! Malo je duže , ali neka mladi od 18 pa na više godina pročitaju i shvate u kakvoj REŽIMSKOJ državici žive !
Damir Senj
prije 5 mjeseci
Đuro Japaric pa bi prije otvorio farmu za uzgoj budučih saborskih zatupnika tako da se tove tamo gdje sada jesu pa da lakše mogu sve nas prodati ili pokrasti.
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Davore znaš dio istine , ali prije 30 godina u selima je živjela seljačka populacija sa 4 razreda osnovne škole , koji su POMOGLI djeci da završe škole , da mnogi NAPUSTE sela , zaposle se u gradovima ili otiđu u inozemstvo ! 2024 stari od 40 do 65 godina još će uzgajati nešto svinja za svoje potrebe i ponešto za PRODAJU ! Mlađa generacija kupuje po trgovačkim centrima . Sušenje mesa biti će , a i svakim danom sve manje na malim seljačkim imanjima , radi promjene prehrambenih navika a i sve TOPLIJIH dana !> TIPSKI > OBJEKTI , znači SRUŠITI postojeće pa postavljanje NOVOG , a to i da se SVE napravi BESPLATNO , NEĆE riješiti OPSKRBU Hrvatske sa svinjskim mesom !
davor špoljarić
prije 5 mjeseci
Đuro Japarić, ima istine u vašem komentaru, no niste čuli za onu staru poslovicu: zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača. Prije tridesetak godina bilo je malih proizvođača koji su hranili stoku i svinje i u datom momentu su vozili u nekadašnje Zadruge gdje je bio otkup i odmah su dobivali novac, a danas su to ubili i zatrli, a Zadriga je imala tisuće grla stoke za daljnju obradu. Znači ubio se mali proizvođač, jer ne mogu svi u selu biti veliki proizvođaći, tako može razmišljati samo bolesni um.
davor špoljarić
prije 5 mjeseci
Možda tipski projekti - Da. Koji će imati sve tehnološke potrebne dijelove za uzgoj svinja. Ali ne jedan te isti projekat. Treba biti napravjeno nekoliko tipskih projekata koji će imati isti tehnološki proces uzgoja, ali različit oblik izgradnje što uvjetuje oblik četice na kojoj se gradi građevina. Znaći tehnološki isto no projektno različito.
Ivan Bešlić
prije 5 mjeseci
Farma od 500 ili 700 tovljenika nije mega objekt nego objekt o kojemu se može brinuti jedno domaćinstvo ako je hranjenje automatizirano. Objekti koji imaju nekoliko tisuća ili desetke tisuća tovljenika guše ovakve manje, tjeraju ih sa njihovih ognjišta i dovode neku drugu radnu snagu koja će raditi za malo novca ako im vjerski razlozi dozvole da rade na takvim farmama.
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Koliko košta nova farma za 1000 tovljenika?Kako ju isplatiti po sadašnjim cijenama u poljoprivredi?Da se dobije i 50% iz fondova,opet u ovo vrijeme inflacije se ne isplati,jer dok ti odobre projekat izgubiš polovicu odobrene vrijednosti i mnogi su odustajali od dobivenih natječaja.Onoliko koliko je pokrivač dug,toliko se pruži.... i čekaj bolja vremena,ako dođu..
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Ivane proizvodnja za tržište temelji se na farmama , rođak ima jednu kapaciteta 700 tovljenika , radi u kooperaciji sa MERKUR iz Sl . Broda , uslužnog je tipa , dobije odojke i onda po kg prirasta ! Što su danas članovi domaćinstva u Slavoniji i Baranji ? Malo je kuća u kojima žive 3 generacije . Većinom su to dvije generacije roditelji i djeca . Ako jedno iz kuće radi izvan poljoprivrede , a drugo obrađuje zemlju , onda od 10 bravaca koliki su kapaciteti svinjaca u Slavoniji i Baranji nema bitne koristi ! Ovo što imamo za 15 do 20 godina će IZUMRIJETI ! Sadašnja populacija od 45 do 60 godina će UMRIJETI ili postati radno nesposobni ! Ovi od 20 do 45 godina drugačijeg su obrazovanja , prehrambenih navika , radnih navika i oni se NEĆE baviti sa takvom malom proizvodnjom ! Za 15 godina vjerovatno NEĆU biti živ , a vi od 20 do 45 godina već sada možete REĆI da li dobro PROGNOZIRAM !
Ivan Bešlić
prije 5 mjeseci
Trebaju nam objekti u kojima se uz zadovoljavanje minimalnih bio sigurnosnih uvjeta mogu držati svinje. Zahtijevanje da se grade svinjci u koje se niti komarac ne može uvući totalna je ludost. Ne mogu zaštititi svoju kuću da se ne uvuče komarac a kako ću svinjac. I ne trebaju nam mega objekti u kojima neće imati tko raditi nego samoodrživa domaćinstva na kojima će raditi članovi domaćinstva. Ovakva domaćinstva čuvati će prostor da se totalno ne devastira. Neće sela održavati i razvijati biciklističke staze, uređeni vatrogasni i društveni domovi nego mladi ljudi koji će ostajati na svojoj djedovini. Ili je nečiji interes još ovo malo mladosti rastjerati a onda kako bude.
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Koja struka mali poljoprivredniče ? OKUPIRAVŠI SLAVONIJU krajem 17 stoljeća Austrijanci su išli na MODEL FEUDALACA - veleposjednika sa šumom i zemljom i MODEL KMETOVA ! Temeljni PROMAŠAJ napravila je mlada carica Terezija 1756 izdavši NAREDBU da KMETOVI poredaju kuće sa gospodarskim zgradama uz puteve i ceste ( cesta znači da je bila nasuta kamenom ) ! Od TE PROMAŠENE naredbe izgrađena su sadašnja UŠORENA sela u Slavoniji i Baranji ! PORASTOM stanovništva , rađanjem od populacije koja 1700 nije protjerana iz Slavonije , KOLONIZACIJOM i samodoseljavanjem , smanjivale su se PARCELE na kojim su izgrađene kuće i gospodarske zgrade !> Lijepi svinjci > o kojim govori Margeta , nemaju veze sa činjenicama ! Dio svinjaca IZGRAĐEN je u Brozovoj Jugoslaviji od cigle ili betonskih blokova , a VEĆINA je bila od drveta ! UZGOJ svinja temeljio se u seljačkom sektoru na poljoprivrednom zemljištu , travnjacima , voćnjacima u brdskoj Slavoniji te ŠUMI !! IZUMIRANJEM Slavonije , izumire stoka , mali svinjci u velikoj su mjeri porušeni ili su u zašikarenim okućnicama - avlijama ! Dio sadašnje generacije od 45 do 65 godina , proizvodi nešto za svoje potrebe i nešto za prodaju ! UMIRANJEM generacije od 45 - 65 godina , nestati će u VELIKOJ mjeri i proizvodnja za VLASTITE potrebe ! PIŠEM o FARMAMA za tržište ! Neki ljudi koje poznajem ih IMAJU , neki imaju i proizvodnju prasaca , neki prasce kupuju u Hrvatskoj i inozemstvu , ALI nemaju riješenu zemlju a za to je KRIV i KUTEROVAC koji je u HSS seljačkom savezu BRANIO Promašene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu pisane pod VODSTVOM Pankretića ! Bio je tajnik u Ministarstvu pa i njegova supruga i bolje neka šute jer im samo ja MOGU OBRISATI NOSEVE za ŠTETU koju su NAPRAVILI OPG !
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Već sam prije UPOZORIO na veličinu parcela u UŠORENIM selima Slavonije i Baranje ! Rješenje je izgradnja FARMI DO 1000 KOMADA , a za ovo prvo treba RIJEŠITI državnu zemlju jer se sa MOGUĆIM zakupom do 15 godina NE MOGU graditi FARME ! Isto tako bez REZA u raspolaganje sa PRIVATNOM zemljom nema pomaka za OPG ! Ja pišem o proizvodnji za TRŽIŠTE , a ne o proizvodnji za VLASTITE potrebe i ponekog bravca za prodaju , jasno da i TO TREBA OMOGUĆITI !
Damir Senj
prije 5 mjeseci
Pa normalno da nam trebaju, sabornicu obnavljaju pa negdje ove vladajuče sada teeba smjestiti 🙊🙊🙊🙊
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Vidim da ima i normalnih ljudi,kao g. V. Margeta.Problem je što se kod nas struka ništa ne pita,a većina odluka se donose radi nečijeg interesa i pogodovanja.