U Europi pad slučajeva ptičje gripe, ali podignut alarm zbog prijenosa na ljude u Aziji i Pacifiku

Slučajevi ptičje gripe su u padu, stoji u izvješću Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i referentnog laboratorija EU (EURL) za razdoblje od 16. ožujka do 14. lipnja 2024. godine.

Detekcije virusa visoko patogene ptičje gripe (HPAI) na najnižoj su razini od 2019. kod peradi te za divlje ptice od 2020. godine. 

Pišu kako je širenje HPAI kod peradi bilo koncentrirano u jugoistočnoj Europi, odnosno u Mađarskoj 8 slučajeva A(H5N1) te u Bugarskoj 7 slučajeva A(H5Nx), što je znatno manje u usporedbi sa 173 slučaja tijekom prethodne godine.

U istom razdoblju, kod divljih ptica, ukupno je prijavljeno 27 slučajeva. U Njemačkoj je otkriveno 13, u Poljskoj tri, te dva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Po jedan u Bugarskoj, Danskoj, Francuskoj, Latviji, Moldaviji, Norveškoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Španjolskoj. Ukupan broj detekcija HPAI virusa kod divljih ptica bio je oko 16 puta manji nego u prethodnom izvještajnom razdoblju.

Izbijanja ove bolesti među peradi uglavnom je rezultat neizravnog kontakta s divljim pticama. Očekuje se da će broj detekcija  kod divljih ostati nizak do jesenske migracije. 

Prijenos na ljude 

U EU i Europskom gospodarskom prostoru (EEA) nije zabilježen nijedan slučaj ove bolesti kod ljudi, unatoč prisutnosti virusa među divljim pticama, peradi i sisavcima. 

Međutim, izvan našeg kontinenta su evidentirani pojedinačni slučajevi zaraze ljudi, uključujući nekoliko različitih podtipova. Prema izvješću, ukupno je otkriveno 14 - u Vijetnamu, Australiji, SAD-u, Kini i Indiji. U Meksiku je potvrđen prvi ljudski, a ujedno i smrtni, slučaj zaraze A(H5N2) podtipom. 

No, prema najnovijim informacijama koje prenosi Reuters, FAO je prijavio 13 novih infekcija ljudi u Kambodži od kraja 2023., s dodatnim slučajevima u Kini i Vijetnamu. 

Alarmantna situacija

Zato je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) zatražila hitan odgovor na, kako je nazivaju, alarmantnu situaciju na području Azije i Pacifika,

"Od kraja 2023. primijetili smo porast broja slučajeva kod ljudi i širenje virusa na nove životinjske vrste", rekao je Kachen Wongsathapornchai, regionalni upravitelj FAO-ova Hitnog centra za prekogranične bolesti životinja. Ranije ove godine, ističu, u Kini je zabilježena prva smrt od rijetkog soja H3N8. U svibnju, Australija je prijavila slučaj H5N1 kod ljudi, dok se borila s tri epidemiološka žarišta. 

Agencija je pozvala zemlje članice na implementaciju sveobuhvatnih sustava nadzora, uključujući potpuno sekvenciranje genoma, kako bi se pratilo širenje i razvoj virusa. Kontinuirano praćenje i mjere biološke sigurnosti ostaju ključni za kontrolu njegova širenja.

Rizik za druge životinje

Kada je riječ o prijenosu na sisavce, u Europi su u manjim brojevima pogođeni mesojedi poput mačaka, vidri i lisica. 

Izvan Europe, u Sjevernoj Americi, virus je pronađen kod mačaka, goveda i miševa, uglavnom genotipom A(H5N1) B3.13. Taj soj proširio se među farmama mliječnih krava, vjerojatno kroz opremu za mužnju, te kretanjem goveda, ljudi, vozila i opreme. 

Također, potvrđeni su prvi slučajevi HPAI virusa kod alpaka u SAD-u te kod morževa u Norveškoj.