Pretraga tekstova
U Njemačkoj gdje prevladava elitni turizam, nikome ne smetaju male obiteljske farme koje su tik uz mjesto. Za razliku od Hrvatske, Nijemci podržavaju poljoprivredu, jednako kao i turizam.
Krave smrde, ovce i koze iste, o kokošima da ne govorimo. Razmišljati o ribouzgajalištu je u najmanju ruku krivovjerje koje zaslužuje inkvizicijsko ispitivanje. Svi koji su se pokušali baviti poljoprivredom, posebno stočarstvom, ili marikulturom na najljepšoj obali i najljepšem moru na svijetu znaju o čemu je ovdje riječ.
Turizam je postao sveta krava i treba mu sve biti slijepo podređeno. Situacija je dovedena do takvog apsurda da pojedine jedinice lokalne samouprave brane svojim stanovnicima da podignu farmu na vlastitoj zemlji, a sve da se zaštiti sveta krava hrvatskog gospodarstva.
Čim krene priča o izgradnji farme, odmah se nađu dežurni čitatelji smjerova vjetra, nacrtaju njegovu ružu i koriste svoj trijumfalni argument kako će zbog stajskog smrada izgubiti goste. Na moru slična situacija. Ribouzgajalište će zagaditi more, potjerati kupače. Sjetimo se da je i general Ante Gotovina imao slične probleme kada je sam kretao u posao uzgoja tuna.
Dok našoj svetoj kravi smeta i najmanji povjetarac, Nijemci nemaju takvih problema. Tijekom nedavnog posjeta Obrestaufen-u uvjerio sam se kako turizam i stočarstvo normalno funkcioniraju. Riječ je o malom turističkom mjestu na ulazu u same Alpe čijim ulicama u sat vremena prođe više milijunskih vrijednih vozila nego što nekim našim turističkim centrima prođe u godinu dana. Bit ću dovoljno drzak da kažem da jedno to vozilo vrijedi više nego sav promet što ga naprave ovi pizza-cut konzumenti. U takvoj atmosferi elitnog turizma, nikome ne smetaju male obiteljski farme koje su tik uz mjestu.
Nijemcu ne smeta da plaća najam stana 1.200 eura, a da 200 metara od njega pasu telići. Nikome smeta ni gnoj ni muhe koje lete svuda. Radi se o planinskom kraju gdje se svaka najava kiše koristi da se dobro stajskim gnojivom pognoje travnate površine, a kako bi se što više hrane spremilo za snježni dio godine. Niti jednom vlasniku hotela nije palo na pamet da kaže - "e nećete vi meni sa svojim gnojem usmrditi zrak, pa će vozač Porsche-a otići iz mog hotela". Za njih je suživot primarnog i tercijalog sektora normalna stvar.
Kod nas, nažalost nije, a po starom dobrom običaju uvijek pati onaj koji se nalazi na nižoj stepenici. Kako bi to bilo da se tercijalni sektor malo prilagodi primarnom. Za Hrvatsku teško zamislivo. Selo u tercijarni sektor može primirisati jedino ako promijeni ime, prezime i identitet u poštapalicu ruralni turizam (bez stajske proizvodnje po mogućnosti, dodat ćemo za kraj).
Tagovi
Stočarstvo Turizma Njemačka Obrestaufen
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
zeljko.brestak@gmail.com
prije 7 godina
jebi ga to je hrvacka !